Maline, kupine, borovnice, ribiz, breskve, marelice, lubenice... a gdje su nestale jagode? Do prije mjesec dana bilo ih je na svakoj tržnici i u dućanu, na akcijama iz Grčke, Španjolske, pa i najcjenjenije domaće vrgoračke i zagrebačke purgerice bobice. Bilo ih je od kraja travnja do kraja lipnja i odjednom ih nema ni za lijek. Tu i tamo se nađu samo rijetke mjesečarke koje dozrijevaju gotovo cijele godine, sve do prvih mrazeva. Zašto jagoda nema i kada će ih biti doznali smo od Tihomira Peraića, predsjednika Uprave i suvlasnika Fragarije d.o.o., jednog od naših najvećih proizvođača i distributera voća. - Udarna sezona branja jagoda je prošla, ona traje od travnja do lipnja. Sada na urod dolazi drugo bobičasto voće, ali za ljubitelje jagoda utješan može biti podatak da upravo sadimo nove sadnice koje bi se trebale naći na tržištu krajem kolovoza. I to sorte cllery i alba koje naši građani najviše vole. Neće ih biti kao u proljeće, ali krajem ljeta ionako je tržište puno drugog voća koje dozrijeva, a najzdravije je jesti sezonsko voće - kaže Peraić.
Sezonom je zadovoljan, bilo je dosta vlažnih dana, a kiša ne šteti plasteničkoj proizvodnji jer jagodama odgovara naša semihumidna klima umjerenog pojasa. Pitamo ga kako to da veliki proizvođači barem dijelom ne sade jagode na otvorenom jer pretpostavljamo da bi tako i jagode bile slađe. Peraić kaže kako je to predrasuda jer se pokazalo da jagode bolje dozrijevaju i iziskuju manje tretiranja kada su u kontroliranim uvjetima plastenika, a i zaštićenije su od nepogoda.
- I boja se u dozrijevanju pravilno raspoređuje jer se zrake sunca disperziraju kroz plastiku, na otvorenom se često dogodi da plod dozrije na osunčanoj strani, a ostane zelen u hladovini ispod lista. Pod plastenicima je gotovo 90 posto proizvodnje kod nas, a u sezoni jagoda imamo dovoljno za domaće potrebe - tvrdi Peraić.
No, jedan od njegovih kooperanata Stjepan Horvat, voditelj PZ Vita-plod, ovih dana bere jagode u svom hidroponskom uzgoju u Breškoj Zelini, pokraj Ivanić Grada.
- Da, svakodnevno beremo naše mjesečarke sorti albion i portola, ali mogu vam reći da bi ovo mogla biti zadnja godina da ih uopće uzgajamo. Na naše iznenađenje, zanimanje za jagode je malo i veleprodajnom cijenom od 22 kune za kilogram ne možemo pokriti ni osnovne troškove proizvodnje. Naš prag rentabilnosti je 28 kuna jer hidroponski uzgoj iziskuje velike troškove struje, vode, supstrata i hranjivih otopina koji su potrebni za uzgoj. Tu je i nedostatak i sve skuplja radna snaga, sve te cijene rastu, a mi dobivam sve manje. I pet trgovačkih centra je odustalo od otkupa i okrenula se uvozu tako da ozbiljno razmišljamo o zatvaranju proizvodnje koje bi moglo ugroziti sedmero zaposlenih i desetak sezonaca - kaže Horvat.
Sadnice koje su u trećoj sezoni branja u opadanju uroda, trebalo bi zamijeniti novima, za što je potrebna investicija od oko 370.000 kuna.
- Nedavno smo na sastanku jagodara o tome razgovarali jer su nam ukinuti poticaji koji su nas držali na životu, ali i čuvali radna mjesta u ruralnom području. Županija i grad Zagreb puno su pomogli jagodarima, pa se nadamo da će i sada - rekao je Stjepan Horvat. Željko Varga, predsjednik udruge Jagodin prsten, koja okuplja 19 proizvođača u zapadnim naseljima oko Zagreba, kaže kako i mnogi članovi te udruge razmišljaju o prestanku proizvodnje.
- Lani je bila loša godina, dosta je jagoda propalo zbog kiša, bilo je šteta na plastenicima od vjetra i tuča, cijena je godinama ista, a svi troškovi rastu. Ne isplati nam se proizvoditi gubitke i utrkivati se s uvozom koji je slabo kontroliran, tretiran kemikalijama koje su kod nas zabranjene i dampinškim cijenama ruši naše cijene - izjavio je Varga