Teran je važna sorta već danas, druga crna sorta po zastupljenosti u Istri, sedma u Hrvatskoj, na nekih milijun zasađenih trsova u prosjeku daje nešto manje od 900.000 litara vina. Međutim, teran bi u budućnosti mogao biti još važnija sorta nego što je trenutno, jer njegova kasna priroda, sposobnost čuvanja kiselina i istovremenog nakupljanja šećera te potencijal za dugo starenje gotovog vina u eri globalnog zatopljenja čine ga sve poželjnijim vinogradarskim odabirom. Sve više sorti ima problem preranog dozrijevanja i berbe u vrelini kolovoza, i to više nije nikakva iznimka nego redovna pojava.
U Istri je merlot nešto brojniji od terana i nosi titulu prve crne sorte Istre, a upravo merlot spada u sorte koje imaju problem s globalnim zatopljenjem. Dok teranu toplija i dulja ljeta pomažu da izbjegne zeleni i trpki karakter kakvog je u prošlosti često znao imati, merlotu remete krhku ravnotežu između voćnosti i džemastosti, između elegancije i punoće, između živosti i tuposti. Teran postaje poželjan čak i vinarima koji preferiraju proizvodnju mekanih i sočnih vina razumljivih najširoj populaciji (što je suprotnost karakteristikama terana), jer će im u današnje doba određena doza živosti terana u blendu s mekanima merlotom ili borgonjom pomoći da se ciljana sočnost ne izgubi.
S druge strane izdržljiva i gotovo divlja priroda terana također će profitirati miješanjem s drugim, pitomijim sortama, osim kad su u pitanju najbolji položaji i najrigoroznije selekcije. S treće strane, u Istri danas potencijal za velika vina prije svih ima teran, bilo da je sam ili vodeći u blendu. Visoka gastronomija i kolekcionari vina mirne se duše mogu kladiti na terane ako u kolekciji ili na vinskoj karti žele imati starije berbe, razvijenija i plemenitija vina od onih iz aktualnih berbi, osobito od vinara poput Coronice ili Benvenutija.
Jedino što teranu danas fali je masi razumljivo i dostupno komercijalno vino pristupačne cijene poput recimo bazične malvazije, a da ima pouzdanu kvalitetu i da nema zeleni karakter ili probleme s previsokim kiselinama. Da se takvo vino može bez problema proizvesti dokazuju Kozlović i Agrolaguna svojim svježim teranima koji savršeno ispunjavaju ulogu sočnog vina umjerenih tanina i istaknute voćnosti, međutim kod većine taj bazni teran još uvijek zna biti previše zelen. Uspostavljanjem oznake lokalnih udruga tipa “teran classico”, kojom bi odvajali žito od kukolja, u budućnosti bi se i taj problem mogao staviti na stranu i tada teranu više ništa ne bi moglo stati na put konačne afirmacije.
Danas se na vinskoj sceni uloga terana može jasno razdijeliti na tri stilske opcije. Jedno su mlađi terani koje karakterizira višnjasta voćnost i živost, umjerena cijena i fantastična gastronomska upotrebljivost u svakodnevnim situacijama jer idealno prate bolonjeze lazanje i drugu bolonjeze paštu, još bolje idu s mesnim okruglicama u umacima od rajčice, a jednako dobro uz mesne štruce, kao i ombola i druge, masnije komade svinjetine i, na kraju, najrazličitije gulaše. Jedino što treba izbjegavati s teranima su pikantne i ljuće varijante navedenih jela. Druga opcija su odležani i razvijeni terani.
To su igrači koji prate visoku kuhinju i najskupocjenije komade mesa, kao i njihovi kvalitativni pandani iz Pijemonta, Chiantija ili sjeverne Rhone. Treća opcija su spomenuti blendovi. U većini blendova teran još uvijek nažalost ima manjinsku ulogu, ali i kad je u manjem postotku prisutan, utjecaj na blend je velik i vidljiv, daje mu živost i slojevitost te okusu pečat unikatnosti. Iz svakog od navedena tri stila slijedi po jedno preporučeno vino.
VALENTA TERAN 2018. (MLAĐI TERAN) 100 kn (u vinariji), 89+/100
Obitelj Valenta je šampion ovogodišnje Vinistre u razredu mlađih terana. Sasvim opravdano. Vino je živo, puno okusa, izraženih, ali ugodnih tanina, s dosta koncentracije, tipično živih i naglašenih kiselina, s iznimno koncentriranom višnjastom voćnošću i nekom živom slasti na finišu. Jako fino. Idealno bi bilo još malo ga čuvati, godinu do dvije, ali i ovako je visoke vrijednosti.
CORONICA GRAN TERAN 2015. (ODLEŽANI TERAN) 165 kn (Miva), 93+/100
Coronicini terani za razliku od malvazija vole toplije berbe poput 2015. Gran Teran je naziv perjanice podruma i za ovo vino se uvijek odvaja najbolje grožđe samo u dobrim berbama. Prosječne ili ispodprosječne berbe se preskaču. Vino je vrlo koncentrirano s nešto topline i nešto slatkih začina na jednoj, ali i s puno žive voćnosti na drugoj strani. Izvrsnih živih kiselina koje mu daju karakter, dugačkog je trajanja, čistog i dugačkog finiša s jasnim taninskim stiskom na završetku. Vino tek ulazi u svoju idealnu dob za potrošnju, a može ga se čuvati još desetak godina. Kolekcionarska vrijednost.
MATOŠEVIĆ GRIMALDA CRNA 2016. (BLEND) 142 kn (Promili), 91+/100
Blend merlota i terana u kojem merlot dominira značajno većim udjelom od terana. Radi se o perjanici vinarije koju su prepoznala i internacionalna tržišta pa je se može naći i u prestižnim restoranima Londona ili New Yorka. Kako je merlot dominantan, vino je mekše na jeziku i nepcu od čistih terana. Djeluje uglađeno, u krasnoj je ravnoteži, nekako na sredini između elegantnosti i punoće. S atraktivno izraženim herbalnim začinima porijeklom iz bordoškog dijela blenda, zatim s nešto teranovske višnje u tragovima i s jasnom šljivom na retrookusu. Vrlo lijepo i uglađeno vino.