Jedna od njih bila je radionica međunarodne organizacije Wine & Spirit Education Trust (WSET), na kojoj su se uspoređivali stil i kvaliteta odabranih hrvatskih vina sa stranim vinima s različitih kontinenata, za kojima nimalo ne zaostajemo. Tom smo prilikom porazgovarali s Josephom Hallamom, WSETovim međunarodnim savjetnikom za razvoj. Svoj već treći posjet Hrvatskoj Joseph Hallam iskoristio je i za vlastitu edukaciju o hrvatskim vinima:
- Volim razgovarati s hrvatskim vinarima o tome kako rade svoja vina, koji su im posljednji proizvodi i kako ih uvode na tržište. Sjajno je vidjeti i sve veći interest za internacionalna vina među potrošačima i profesionalcima. Doista su me impresionirali spojevi internacionalnih i domaćih sorti poput terana, frankovke i malvazije s merlotom, cabernetom i chardonnayem.
Također smatram da su te mješavine odlične za predstavljanje Hrvatske stranim potrošačima - kao spoj nečeg poznatog i nečeg novog - istaknuo je Hallam. Vinart je bila prilika i za predstavljanje WSET-ovih tečajeva posjetiteljima festivala, ali i profesionalcima kojima ovakva događanja savršena prilika za umrežavanje.
- Želimo da se što više hrvatskih profesionalaca educira o internacionalnim vinima kako bi vidjeli kakva je konkurencija, shvatili gdje u taj kontekst ulaze njihova vina i kako kupci donose odluke. Tako će moći identificirati mogućnosti za prodaju vina, primjerice, britanskoj, američkoj i kineskoj publici. Želimo da se profesionalci pitaju: postoji li međunarodni trend čiji dio možemo biti i mi? Što to naša vina čini jedinstveni ma i poželjnima? - objasnio je.
WINE & SPIRIT EDUCATION TRUST
Kad je riječ o hrvatskim vinima, Hallam je u duhu WSET-ove filozofije o nepristranom i neovisnom pristupu vinima izdvojio što ga oduševljava. - Najdraža hrvatska vina slična su mojim najdražim vinima iz ostatka svijeta: visokokvalitetna pjenušava vina s Plešivice i iz Istre nastala tradicionalnom metodom, crvena vina s okusom svježeg voća i visokom razinom kiselosti, koja dozrijevaju u bačvama od slavonskog hrasta, ali i velik izbor bijelih vina. Hrvatska je san za ljubitelje vina jer postoji toliko mnogo vinski sorti, toliko različitih klima i pregršt stilova - rekao je Hallam.
STRANO TRŽIŠTE
Poput njega, većina Britanaca hrvatska vina prvi put kuša na proputovanju Hrvatskom, iako ona polako postaju dostupna i britanskim potrošačima. - Određena hrvatska vina dostupna su u Velikoj Britaniji te su se čak počela pojavljivati na policama supermarketa. No, općenito govoreći, broj hrvatskih vina u Velikoj Britaniji je ograničen te se često prodaju preko specijalističkih dućana na internetu ili se javljaju na vinskim listama pojedinih restorana u kojima su sommelieri selektivni i imaju mogućnost doista porazgovarati sa svojim gostima o vrhunskim proizvodima koje imaju u ponudi.
Nismo mogli odoljeti pa smo za kraj upitali ovog stručnjaka o mnogim Hrvatima omiljenom ljetnom piću, gemištu, pogotovo ako uzmemo u obzir da ga brojni vinari ne cijene jer se njegovom pripremom razvodnjuje vino. - Različita pića imaju različitu namjenu za različite potrošače. Kao profesionalci, trebamo biti otvoreni o tome što prodajemo i plasirati proizvode onako kako mislimo da bi se u njima trebalo uživati. Ako vinari ne žele da se njihova vina koriste za miješanje, trebalo bi provesti više vremena komunicirajući s osobljem restorana i potrošačima o najboljem načinu njihove konzumacije - zaključio je Hallam.
WSET U HRVATSKOJ
Wine Academy Croatia jedna je od dvije organizacije koje provode WSET-ove tečajeve i u šest godina postojanja educirali su više od tisuću polaznika. Tečajeve upisuju većinom Hrvati, ali i pripadnici drugih nacionalnosti, kako bi dobili međunarodno priznatu diplomu potrebnu za daljnje napredovanje u karijeri (sommelieri, voditelji restorana, distributeri, vinski konzultanti, eno-gastro novinari itd.), ali i osobe koje jednostavno žele znati nešto više o vinima iz ljubavi ili u svrhu razvijanja vještina umrežavanja pomoću znanja o vinu. Zoran Paunović, jedan od utemeljitelja hrvatske vinske akademije - Wine Academy Croatia - pojasnio nam je razine edukacije koje nude u okviru WSET-ovih tečajeva.
- ‘Level 1’ osnovna je razina i namijenjen onima koji tek ulaze u čaroban svijet vina. ‘Level 2’ je naš najpopularniji tečaj, pruža solidnu osnovu za argumentiranu raspravu o vinima, upoznaje vas s najvažnijim svjetskim stilovima vina i uči sustavnom pristupu kušanju tako da možete objektivno organoleptički ocijeniti svako vino. Najviše naših kandidata završava upravo ovu razinu znanja i tu se zaustavlja. ‘Level 3’ je već naprednija razina, koja obuhvaća dubinsko znanje o vinima svijeta, a naši polaznici su voditelji najboljih restorana, voditelji distribucije, glavni sommelieri na kruzerima i u većim restoranima, voditelji vinarija, glavni enolozi - rekao je Paunović. Budući da hrvatska vina zasad nisu zastupljena u programu tečaja, posebno je zanimljivo pitanje njihovog položaja s obzirom na širi kontekst tržišta.
.jpg)
| - Kao WSET-ov partner za Hrvatsku, mi u dozvoljenim okvirima, pri prikazivanju nekih osnovnih stilova, ubacujemo hrvatska vina te također na ‘Levelu 3’ polaznicima ukratko objasnimo pregled hrvatske vinske scene. Međutim, valja biti svjestan pozicije u kojoj se hrvatska vina nalaze na svjetskom tržištu. Ona su toliko neprepoznatljiva i čine toliko sitan dio tržišnog kolača da svima nama treba biti jasno zašto se u WSETovoj literaturi ne spominju. Zamislite kakvo bi postignuće bilo da se naša zemlja i naše osnovne vinske sorte opisuju u WSETovim knjigama. Pritom treba imati na umu da godišnje više od 80.000 ljudi (većinom donositelji odluka u vinskom svijetu) završi neki od WSET-ovih tečajeva te da broj polaznika svake godine ima dvoznamenkasti rast. Ja mislim da postoji ogroman jaz između onoga gdje Hrvatska zaslužuje biti i njezina trenutnog položaja u svijetu (zbog tradicije uzgoja vinove loze, bogatstva i raznolikosti vinskih sorti i općenito gastronomije). To samo znači da, kao vinska zemlja, nešto ne radimo dobro, posebno u smislu marketinške koncepcije. Ne treba krivca za takav status tražiti u drugima, nego u nama. Tek kad se dogodi ta koncepcijska promjena, stvorit će se preduvjeti da hrvatska vina u svijetu dobiju mjesto koje zaslužuju - zaključio je Paunović. |