VINSKE MUŠICE SAŠE ŠPIRANCA

KARAKTERNI PETAK: Događanje posvećeno dugo maceriranim vinima koja imaju sve veći broj poklonika!

 Getty Images/iStockphoto
Jedna od najaktivnijih zagrebačkih vinoteka nedavno je održala Karakterni petak, događanje posvećeno dugo maceriranim vinima koja imaju sve veći broj poklonika.

Tvrtka Vivat fina vina jedna je od proaktivnijih i maštovitijih vinskih ku- ća na domaćem tržištu. Njihove dvije zagrebačke vinoteke nisu samo mjesto nabave boljih vina nego i okupljališta na kojima se vinski istomišljenici u posljednje vrijeme sve češće okupljaju, debatiraju, degustiraju i otkrivaju novitete na za njih posebno osmi- šljenim malim događanjima kao što su degustacije, predstavljanja i mini festivali. Jedno od takvih nedavnih događanja pod nazivom Karakterni petak, a zapravo mini festival posvećen prirodnim vinima, bilo je neposredni povod i našeg posjeta prilikom kojeg smo u pomno odabranoj skupini vina otkrili tri bisera vrijedna pažnje. Cijela je ponuda Karakternog petka bila inteligentno osmišljena i vrsno odabrana. Niti prevelika, niti premala s, kako naziv događanja kaže, karakternim vinima visoke kvalitete i unikatnog stila.

Swirling glass of rose wine at outdoor wine tasting. Concept of rose wine.  Vertical
Getty Images/iStockphoto

Svoja uglavnom macerirana bijela, ali i druga vina su publici na prosudbu dali izvrsni Ronco Severo, o čijim smo vinima već pisali, zatim Jo Ahearne, Londončanka koja radi fenomenalne stvari u svojoj mini vinariji na Hvaru, pa Štajerci Ducal koji imaju jedan od najboljih omjera cijene i kvalitete u svijetu prirodnih vina, pa obitelj Mikluš iz Collia u Italiji (Brda u Sloveniji), centru univerzuma za prirodna vina, a tu su bili i dobro poznati hrvatski asovi organike poput Tomca, Claia i Roxanicha. Iako su vina ponuđena na kušanje bila predmet prethodne selekcije, pa kvalitete nije nedostajalo gotovo niti jednom vinu, tri su nas vina osobito dojmila. Tri vina koja svojim karakteristikama otkrivaju nove horizonte kada su te sorte ili podneblja u pitanju.

Jelsa, 140714.
Jo Ahearne, britanska enologinja i nositeljica prestizne titule Master of wine, fotografirana u vinariji Bastijana.
Foto: Boris Kovacev / CROPIX
Boris Kovačev / Hanza Media

Najveći dojam je ostavila Ahearne Wild Skins od Jo Ahearne koje je bijelim dalmatinskim sortama s Hvara dala novi smisao i novu vrijednost. Radi se o blendu bogdanuše, kuča i pošipa. Prve dvije sorte standardno su rezervirane za najjeftinija, a često i stolna vina otoka Hvara. U podružnici Dalmacijavina na Hvaru su ih desetljećima koristili kao sastojak za notorna jeftina vina, koja pamtimo iz adolescentskih dana kad smo po klupicama u parku ispijali brlje ne bi li skupili hrabrost prići curama. Iako je i do sada bilo pokušaja afirmacije hvarskih bijelih sorti od strane Plančića, Dubokovića, Plenkovića i drugih Hvarana, prvi put je netko napravio ovako dobro vino od jednog kuča ili bogdanuše. Recept koji je osmislila Jo Ahearne da iz gotovo neutralnih sorti napravi vino puno karaktera i okusa je jedinstven i nadajmo se da će ga i drugi slijediti.

Closeup low angle view of group of unrecognizable people toasting with wine. This toast came after serious wine tasting and scrutiny, uploaded soon.
Getty Images/iStockphoto

Drugo vino je Sveti Jakov Giorgia Claia. Radi se o dobro poznatoj etiketi u jednom od najboljih izdanja dosad, od sorte malvazija iz inače zaista dobre berbe 2015. Treće je vino najveće iznenađenje ako se uzme u obzir sorta od koje je dobiveno i dolazi iz slovenskog dijela Štajerske, sa same granice s Austrijom kod Šentilja. Autor je Mitja Lo Duca, a naziv vinarije Ducal. Ducal se proslavio sa svojim izvrsnim rizlinzima i pjenušcem, međutim ova macerirana graševina (laški rizling) pomiče granice kad je ta u nas popularna sorta u pitanju.

DUCAL LAŠKI RIZLING 2013. cijena 87 kuna (Vivat) 90/100

Cijena je prva velika prednost ovog vina jer kvalitativni i stilski pandani poput recimo Friulana od Ronca Severa koštaju najmanje dvostruko više. Kao i sva ostala vina vinarije Ducal, dobiveno je ekstremnom vinifikacijom kao posljedica dugač­ kih maceracije i dozrijevanja. Zanimljivo je da kožice i koštice graševine tijekom dugog stajanja u vinu nisu pustile gorčinu s kojom se toliko često susrećemo u vinima te sorte, već su intenzivirale okus, dala svojevrsnu punoću i slast, te jedinstven pečat mineralnosti. Vino je vrlo živo, s ugodno naglašenim kiselinama, izrazito dugačko sa zavodljivom slankastošću na finišu. Jako sofisticirano, a istovremeno ima i pomalo divlji karakter. Vrlo unikatno i vrijedno.

CLAI SV. JAKOV 2015. 165 kuna (Miva) 94/100

Vinarija Clai u jednoj je od najboljih faza. Ulazak poslovnog partnera u vinariju Giorgia Claija, oslobodio je vinara obaveza i omogućio mu predanost vinu. Kad se tome pridoda jedno od najboljih godišta u Istri, berba 2015., rezultat u boci koju danas recenziramo je jedna od najboljih malvazija koja je izašla iz ovog podruma. Bogata i puna, što i nije neka novost kad je Clai u pitanju. Međutim, pored punoće tu je cijeli pregršt aroma i na nosu i u ustima, kojih ima toliko da bi nabrajanje izgledalo kao pretjerivanje. Slast, podatnost, punoća i mineralnost koji ostaju na nepcu pružaju jedan od najboljih doživljaja koju ova sorta može pružiti. Vino je sposobno za duže čuvanje, međutim, s obzirom na količine i potražnju teško da će potrajati.

AHEARNE WILD SKINS 2016. 150 kuna (Vivat) 92/100

Naziv wild skins simbolizira boravak kožica, to jest bobica grožđa na vinu po fermentaciji, tzv. maceraciju. Nazivu bismo mogli dodati još i izraze wild ferment i wild malolactic jer ni za alkoholnu ni za malolatkičnu fermentaciju nisu korišteni selekcionirani kvasci ni bakterije. Dakle, čista ekspresija otočkog podneblja i karakteristika sorti bogdanuša, kuč i pošip od kojih je dobiveno. Manjinski po­ šip je vinu dao nešto tijela, a bogdanuša i kuč svježinu. Radi se o vinu živog karaktera, neuobičajenog za dalmatinsko bijelo vino, s monumentalnom mineralnošću. U tijelu je elegantno i lagano, a u okusu je intenzivno i dugačko. Nije za čuvanje već za potrošnju, iako će ga biti zanimljivo pratiti idućih godina i spoznati prave potencijale ovih bezrazložno podcijenjenih sorti.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. travanj 2024 23:57