TRI VINSKE PREPORUKE

KLUB MRZITELJA CHARDONNAYA IPAK JE OSTVARIO JEDAN DOBAR CILJ: Ima li domaći chardonnay rivala u stranoj konkurenciji?

    AUTOR:
    • Saša Špiranec

  • OBJAVLJENO:
  • 25.06.2018. u 12:17

Najpopularnija bijela vinska sorta na svijetu je toliko zastupljena i sveprisutna da je prije petnaestak godina počela ljudima ozbiljno ići na živce. Jednostavno se nije mogla izbjeći jer više nigdje na svijetu nije bilo vinske regije koja je nije zasadila i uzgajala.

U novom svijetu su stvari eskalirale toliko da gotovo i nije bilo vinarije bez te burgundske sorte u ponudi. Nije bilo bitno je li klima hladna ili topla, jesu li vinogradi na kosinama ili ravnici, jesu li zasađene doline ili planine, jednostavno, svi koji su imali uvjete za uzgoj bijeloga grožđa uzgajali su i chardonnay.

U Europi su stvari ostale nešto umjerenije, pa su regije slavne po nekoj drugoj sorti poput graševine, malvazije, furminta, rieslinga, viure, albariña ili rebule ipak, manje ili više ostale vjerne svojim matičnim sortama, a chardonnay su uvele kao dodatak ponudi.

Klub mrzitelja chardonnaya

Omasovljavanje ponude chardonnaya neke je ljubitelje vina bio toliko iznervirao da se stvorio ABC (Anything But Chardonnay), pokret mrzitelja chardonnaya, koji je u svojoj srži jednako besmislen kao i svaka druga mrziteljska ideja. Ipak, ABC je pomogao povratku fokusa šire javnosti na ostale sorte, pa su u prvi plan odjednom iskočili pinot grigio iz Italije, sauvignon bijeli s Novog Zelanda, riesling iz Njemačke, albariño iz Španjolske, a u nas graševina, malvazija i pošip. Trendovi su se trajno promijenili i male su šanse da ćemo se ikad vratiti na takvu globalno premoćnu vladavinu jedne jedine sorte, ali taj val popularnosti i bezumna sadnja u svakom kutku vinorodnog svijeta nam je ipak otkrila neke fenomenalne pozicije i dala neka izvanredna vina od chardonnaya koji su u međuvremenu postali trajna internacionalna vrijednost potpuno ravnopravna vrhuncima burgundske produkcije.

Jastrebarsko, 310817.
Vinarija Tomac na vinskoj cesti na Pljesivici u neposrednoj blizini Jastrebarskog trenutno ima ovogodisnju berbu grozdja za proizvodnju crnog pinota. Obitelj Tomac; vlasnik Zvonimir, sin Tomislav i supruga mu Martina s djecom Martinom i Petrom vec 100 godina proizvodi i zivi od vina. Najpoznatiji su njihovi pjenusci Classic, Diplomat, Tom, Millenium i Rose. Osim pjenusaca proizvode i Grasevinu, Rajnski rizling, Chardonnay, Crni pinot i dr.
Foto: Berislava Picek/ CROPIX
Berislava Picek / CROPIX

Vinogradi obitelji Tomac

Primjerice, Kumeu River Mate’s Chardonnay novozelandskog Hrvata Brajkovića ili Gaya & Rey pijemonteškog vinara Gaje. Hrvatska nije ni po čemu iznimka. Malo je vinara koji se nisu iskušali u toj sorti, ali svega je nekoliko napravilo ozbiljniji iskorak s kojim bi mogli konkurirati onima svjetske klase. Godinama su po dobrom chardonnayu u nas bili poznati Krauthaker i Korak, bljesnuli bi još Tomac, Roxanich i drugi, ali tri vinara čija vina danas predstavljamo s tom su sortom napravila ozbiljan iskorak i dali vina koja bi na usporednoj slijepoj degustaciji s drugim slavnim chardonnayima svijeta zasigurno prošla sasvim dobro.

SPECIJAL SLOBODNA
Peljesac, 010614.
Zagruda na Peljescu.
Vinarija Saints Hills vlasnika Ernesta Tolja.
Foto: Vojko Basic / CROPIX
Vojko Basic / CROPIX

SPECIJAL SLOBODNA
Peljesac, 010614.
Zagruda na Peljescu.
Vinarija Saints Hills vlasnika Ernesta Tolja.
Foto: Vojko Basic / CROPIX
Vojko Basic / CROPIX
 

Radi se o vinarijama Galić, Meneghetti i Saints Hills. Prvi je napravio čisti, stopostotni chardonnay, a druga dva su osmislili na chardonnayu baziran blend koji ih čini unikatnijim i još zanimljivijim. Meneghetti s pinotom bijelim, a Saints Hills s malvazijom.

SAINTS HILLS NEVINA 2013.
Cijena: 147 kn (Miva)
92/100

Nevina je kupaža chardonnaya i malvazije u omjeru 70 naprema 30 posto. Vinograd je smješten u Istri kod mjesta Radovani. Mjestu poznatom po izvrsnim malvazijama, a koje se očito pokazalo dobro i za chardonnay. Ovo je klasično veliko vino posljedica nemilosrdne selekcije nakon koje tek manji dio završi u vinu Nevina, a puno veći u vinu Mala Nevina. Odležavano dugo u rabljenim francuskim hrastovim baricima, izbrusilo je svoje performanse i balans do savršenstva. Žuto koštunjičavo voće, tropsko voće, mineralnost, orašasti tonovi, tragovi vanilije. Bogato na nosu i intenzivno u ustima, traje jako dugo i ima fantastičan slankasto slasni finiš.

 

GALIĆ CHARDONNAY 2015.
Cijena: 85 kn (Vrutak)
92/100

Galića smo prvo upoznali po odličnom sauvignonu, kad se pojavio prije desetak godina, potom smo upoznali njegovu pouzdanu i dobru graševinu koja je danas jedno od najstandardnijih bijelih vina u ponudi domaćih restorana, no njegovo najbolje bijelo vino do danas je upravo ovaj Chardonnay iz 2015. godine. Iako vinarija ima i jedno još ambicioznije bijelo vino imena Bijelo 9, ovim su vinom nadmašili čak i svoju perjanicu. Vino ima impresivnu punoću, a istovremeno je prilično elegantno i to je najznačajniji dio njegova šarma. Uzrok tome vjerojatno leži u idealnoj zrelosti grožđa, ali i u fermentaciji u drvenim bačvama, inače rijetkom praksom, te eksperimentiranju s različitim volumenima bačava.

 

MENEGHETTI BIJELO 2016.
Cijena: 149 kn (Miva)
93/100

Vinarija Meneghetti je sada već standard za najviše standarde kad je bijelo vino u pitanju. Ovaj je chardonnay kupažiran s pinotom bijelim u omjeru 80 naprema 20 posto u želji da se razina elegancije sačuva u što je više moguće. Ovo je vino najsličnije burgundskim uzorima od svega što Hrvatska danas ima. Pinot bijeli na aromatiku ne utječe uopće ili ne previše, a chardonnay u kombinaciji s hrastovim bačvama daje tipične arome korice kruha, vinogradarske breskve, marelica i orašastosti. Klasični grand Mersault Grand Cru izričaj. U ustima intenzivno i dugačko, bez topline, samo čisti okus i impresivan finiš. Berba 2016. u Istri, a osobito u ovoj vinariji dugo će se pamtiti kad su odležana vina u pitanju.

 

Izdvajamo

Iz drugih medija