.jpg)
Batat ili slatki krumpir, kako ga neki nazivaju, s krumpirom dijeli samo ime jer pripada botanič- koj porodici slakova (Convolvulaceae). Neki zapisi upućuju na to da se uzgaja već 8000 godina, a poznato je da su ga u prehrani koristili Maje i Inke, konkvistadori su ga potom proširili u Španjolsku, zatim Francusku, Italiju i Grčku, a trgovci dalje i na obale Indije, Kine i Japana. Što se tiče samog uzgoja, važno je znati da ga treba saditi u pjeskovitom tlu neutralne do blage kiselosti, i to sredinom travnja kad smo sigurni da je vrijeme mrazova iza nas.
Slatkasti okus
Zanimljivo je kako “slatkasti” okus dobiva tek u procesu prirodne konzervacije. Naime, batat se skladišti na 35°wC, gdje se “odmara” 5-7 dana, kad se odvija faza prelaska škroba u šećer, odakle mu i prepoznatljiv okus. U Hrvatskoj se i dalje radi o prilično novoj kulturi, a tvrtka VelebitAgro uvelike radi na njezinoj popularizaciji i jedni su od rijetkih koji se bave presadnicama. Batat je prava nutritivna bomba: 200 g tog nepravilnog korijena sadrži istu količinu beta-karotena koliko i 5 kilograma brokule, a samo 140 g batata namiri preporučenu dnevnu potrebu za vitaminom E.
Visoko je energetska namirnica, bez masti i kolesterola te je posebno poželjan u prehrani djece i sportaša.
Na tom tragu osmislili su razne projekte upravo za škole i vrtiće kojima nude batat po nabavnoj cijeni kako bi bili pristupačni i što više potaknuli konzumaciju ove nutritivno vrijedne namirnice. Tim na čelu s Tomislavom Hrenom te desnom rukom Marijom Ivandićem, diplomiranim inženjerom agronomije, zasad je ostvario suradnju sa 12 kooperanata čija je kvaliteta pod stalnim nadzorom.
Svi kooperanti izloženi su dubinskoj analizi tla koja se šalje nizozemskom laboratoriju Eurofins kako bi bili sigurni da zemlja nije kemijski tretirana. Kažu, glavni je problem batat iz izvoza koji dolazi iz sjeverne Afrike i Amerike, koji naravno ne može konkurirati po nutritivnoj vrijednosti, ali se prepakirava u hrvatski proizvod.
Kontrola uzgoja
- Važno je što biljka crpi iz zemlje, kako raste, važno je znati što jedemo. Zemlja na kojoj raste naš batat nahranjena je ponajviše zeolitima, prirodnim vulkanskim mineralima - kaže nam gospodin Ivandić. - Zanimaju nas proizvodi novih tehnologija u poljoprivredi i stočarstvu, nove kulture kojima se želimo posvetiti. Batat je jedna od njih i htjeli bismo iskoristiti sve efekte proizvodnje, želimo da bude što dostupniji te da ga što više ima u kuhinjama i vrtovima - dodaje.
Dosad su ostvarili suradnji s mnogim supermarketima, ali i poznatim hrvatskim restoranima, poput Marine u Novigradu, zagrebačkog hotela Esplanade i restorana Bon Appetit. Inače, njihova godišnja proizvodnja kreće se oko 300 tona, dok 15-20% otpada na izvoz.
Batat treba znati pripremiti, potrebna mu je kraća termička obrada nego krumpiru, a zanimljivo je reći kako se jako dobro snalazi i u slatkim jelima, primjerice pitama, tortama i kremšnitama. Korisno je spomenuti da se batat može jesti i sirov bez bojazni od zdravstvenih tegoba, a zahvalno je i to što se jela mogu podgrijavati ili jesti sljedeći dan. Za ovu priliku, zanimljiva jela od batata pripremio je tim hotela Esplanade.
RECEPTI:
Hrskave srdele, čips od batata i marmelada od rajčice
Ravioli od kozjeg sira s kremom od ljubičastog batata
.jpg)
Mousse od batata i bijele čokolade