Danas je to gotovo nezamislivo jer tko ima vremena mijesiti tijesto, a još manje primjerice raditi fuže ili makarune, kako Žminjci zovu pljukance. Lakše je skoknuti do nekog supermarketa i kupiti gotove, ali to nikad nije isto. Svježa ručno rađena tjestenina jednostavno ima drugačiji gušt, a još ako je sa šugom od kokoške… E tada je gurmanski doživljaj potpun i uistinu se može uživati u svakom zalogaju.
Upravo sa šugom od domaće kokoške, žminjske su domaćice pripremale svježu tjesteninu za najveće blagdane. Birale su ili makarune, ili fuže koje su radili ili na štap ili bez njega, njoke, a one bogatije obitelji i rafiole. Pojašnjava nam to Gracijela Damijanić iz okolice Žminja koju izrada domaće tjestenine opušta pa zato ne propušta Festival pašte, koji će se ovu godinu ponovno održati drugi vikend u srpnju Zad kaštela.
- Kako napraviti makarune i drugu tjesteninu naučile su me moja mama i nona. Makarune smo radili često jer su vrlo jednostavni. U tijesto ide mlaka voda, malo ulja i malo soli. Tijesto ne bi trebalo biti niti pretvrdo niti premekano, nego bi moralo biti takvo da se može trljati po dasci - tvrdi nam teta Gracijela.
- Za bilo koju veću feštu u Istri radila se tjestenina. Bilo koja. Uglavnom se posluživala uz domaći šugo, ali i kuhani kupus. Kuhalo se ono što je bilo kod kuće - priča nam teta Gracijela i odaje recepte s čime se koja tjestenina u centralnoj Istri slaže i kada se priprema. Primjerice tajadelice, mala sitna kvadratna paštica, sprema se za maneštrice, a fidelini za juhu od kokoške. Pasutice se pak konzumiraju za Veliki petak, i to s bakalarom na bijelo i broskvom. - Mama ih je pripremala na način da bi bijeli luk popržila na ulju, naribala suhi kruh i u to uvaljala pasutice koje su se posluživale s broskovom i bakalarom. Makaruni se pripremaju s jajima, a stavljaju se i u fuže - čak i 4 na kilogram brašna jer moraju biti žuti. Moja nona, nije stavljala toliko jer su se tada jaja bila dragocijena - prisjeća se Gracijela.
Radili su se ili na štap, da umak može ući između tjestenine. Žminjci posebno vole pripremati i štrunce na žlicu.
- To je mekano tijesto od kuhane slane vode koje se lijeva na brašno i dodaje mu se ulje. Potom se reže žlicom i stavlja u ključalu slanu vodu. Kuhaju se nekih 5 minuta. Isto se poslužuju sa šugom od kokoške - otkriva nam ova kuharica. Nekada se tjestenina nije sušila niti čuvala u zamrzivaču, kao što je to danas slučaj.- Sve što se napravilo, pojelo se - priznaje nam ova kuharica koja će spremati svoju tjesteninu i ovog vikenda u srpnju Zad kaštela.
.jpg)
Što vas očekuje?
Na tom će mjestu tada biti više od 30 izlagača koji dolaze dakako iz Žminja, Svetog Petra u Šumi, Musaleža, Pule, Labina, Peruški, Hrboki, ali i iz Zagreba, Kaštel Kambelovca, Igrišća u općini Jakovlje u Zagrebačkoj županiji, Osijeka i Bilja u Osječkobaranjskoj županiji, Ravne Gore te iz Varaždina. “Šef kuhinje”, poznati istarski kuhar Pino Kuhar, pripremio je jelovnik za ovogodišnji festival koji će u fokusu imati tradicionalne recepte. Moći će se kušati pašta-fažo te fuži i kapuz, što je još jedna posebnost ovog kraja - pašta i povrće u jednom tanjuru.
Prvi dan manifestacije na meniju će biti žgvacet od boškarina, kuhani kiseli kupus s boškarinom i ravioli sa sirom, a u nedjelju šalša s polusuhim mrsom, fuži s tartufima i ponovno ravioli sa sirom koji mogu biti slatki ili slani. Osim toga moći će se birati i između makaruna sa škorupom, divljom rokuljom i pršutom, te maslacem s kaduljom i pršutom, te pašta-fažo.
Isto tako, festival je i odlična prilika da se nauči kako pripremati tradicionalnu tjesteninu, pa će domaćice poput Gracijele dva dana održavati radionice.
U tjednu prije same manifestacije, točnije od 1. do 5. srpnja, u Žminju će se organizirati i takozvana Šetimana od pašte u kojoj će niz restorana i konoba - Puli Jurića, Pod ladonjon, Žminjka i Poli Pineta - nuditi pjat domaće pašte i piće po izboru po povoljnim cijenama.