Iako je široj javnosti izvan vinskih krugova maraština prilično nepoznata sorta, u stvarnosti je sve donedavno bila najraširenija i najzastupljenija bijela sorta u Dalmaciji. Tek je posljednjih godina izgubila primat, za koji se inače desetljećima natjecala s drugim bijelim adutom Dalmacije - debitom, od treće sorte, trenutačno jako popularnog pošipa. Iz nekog razloga, usprkos velikoj zastupljenosti i očitoj omiljenosti u dalmatinskih vinogradara, maraština se kod potrošača nikad nije uspjela nametnuti kao sorta koja simbolizira prestiž i najvišu kvalitetu, nego je to mjesto zauzeo pošip. Ipak, možda taj trenutak gubitka primata od donedavno lokalne male otočne sorte i nije tako loša stvar za maraštinu jer su se neki vinari pokrenuli i odlučili tržištu pokazati da je potencijal ove sorte puno veći od percipiranog.
Maraština (ili rukatac ili krizol kako se, između ostalog, još zove) može biti sjajno svakodnevno vino, svojevrsna dalmatinska inačica graševine, ali može biti i puno više od toga. Na nedavnoj radionici na temu maraštine, u sklopu sajma Vinart Grand Tasting, voditelj radionice Nenad Trifunović prikupio je tucet maraština različitih proizvođača kako bi pokazao trenutačno stanje i ukazao na nova lica te sorte. Najbolje vijesti dolaze iz šibenskog zaleđa, iz mjesta Plastovo gdje dvije različite obitelji istog prezimena s njom postižu sjajne rezultate. Riječ je o vinariji Ante Sladić i vinariji Sladić koji, osim prezimena i sorte, ne dijele ništa drugo jer prvi se bavi više klasičnim, kontroliranim vinarstvom, dok se drugi igraju s maceracijama i nefiltriranim vinima. Međutim, obje su obitelji jako dobre u tome što rade i njihove maraštine pokazuju trenutačno puno više karaktera od mnogih pošipa.
Na druge ozbiljne opcije ukazala je vinarija Duboković s Hvara čija macerirana i nefiltrirana maraština dobivena bez kontrolirane temperature vrenja i nakon duljeg odležavanja spada među uspješnije primjerke takozvanih narančastih (jantarnih) vina. Na mogućnost rađanja novog trenda ukazala je i slavna obitelj Miloš s Pelješca koja se prvi put dala u proizvodnju bijelog vina i za to odabrala upravo maraštinu, a ne pošip ili neku internacionalnu sortu. Oni su na radionicu donijeli uzorak iz bačve koji je dao naslutiti da im se u podrumu rađa potencijalno novo veliko vino. Vrhunac radionice je svakako bila maraština vinarije Bedalov iz Kaštela kod Splita, koji je predstavio vino iz 2013., koje se i dalje nalazi u izvanrednoj formi te dokazuje da ova sorta može kvalitetno dozrijevati u boci te da je se ne mora popiti odmah u godini nakon berbe.
Usput, maraština nije ekskluzivno dalmatinska jer je nalazimo u znatno većem broju hektara u Italiji pod nazivima malvasia bianca lunga, malvasia del Chianti i brojnim drugim sinonimima, a uzgaja se još i u Grčkoj pod nazivom pavlos. U Italiji je najviše uzgajaju u Toskani i Talijani je doživljavaju kao toskansku sortu, iako porijeklo sorte još nije nepobitno potvrđeno, to jest ne može se sa sigurnošću ustanoviti u kojem je smjeru tijekom povijesti prelazila Jadran i Jonsko more.
SLADIĆ MARAŠTINA 2018. (SLADIĆ MARKO) oko 80 kn, 88/100
Iako je na degustaciju doneseno radno vino koje još nije na tržištu, nego se školuje u podrumu i čeka idealni trenutak sazrijevanja i razvoja, već je pokazalo visoku kvalitetu. Bogato je, raskošno i kremozno u ustima, na oko je još mutno, a na nosu vrlo atraktivno s brojnim aromama agruma i koštunjičavog voća. Odiše svježinom, a istodobno ima puno tijela i dubine. Zahvaljujući specifičnoj krepkoći, nosit će se i s puno zahtjevnijom hranom pa se, osim s ribom, može spariti s teletinom ispod peke i drugim mesnim jelima.
ANTE SLADIĆ MARAŠTINA 2017. oko 80 kn, 89/100
Jako dobro vino iz vinarije koja se posljednjih nekoliko godina po pitanju kvalitete uzdigla na sam vrh dalmatinske vinske produkcije. Njihovu maraštinu voljet će jednako i ljubitelji dobrih malvazija ili pošipa jer se radi o kompleksnijem vinu s više dubine i okusa, a opet atraktivnih aroma s puno svježine, što asociraju na koštunjičavo voće i suhu herbalnost. Okusom je trenutačno u punoj formi, s izgledima za višegodišnje čuvanje od još tri do četiri godine. Ultimativni par bi, naravno, bila bijela riba, poput divlje orade iz škrovade.
BEDALOV MARAŠTINA 2013. cijena na upit u vinariji, 89/100
Vinarija Bedalov već dulje vrijeme pokazuje da ima talent za najviše dosege, a ova maraština je još jedan prilog tome. Fantastično nosi godine, punog je okusa, a intenziteta istog kao i mlađa vina. Štoviše, ostavlja dojam kao da je tek ušla u idealnu dob za konzumaciju. Na nosu sasvim razvijeno s mediteranskim biljem, bijelim koštunjičavim voćem i ugodnom tercijarom, a u ustima zaobljeno, postojano, uravnoteženo između svježine i zrelosti s mineralno slankastim finišem. Baš uzbudljivo vino.