Doduše, lovio je kitove Japan i u međuvremenu, u osporavane i kontroverzne svrhe “istraživanja”, no početkom ovog mjeseca japanski su kitolovci - na njihovu veliku sreću i bijes protivnika kitolova - i službeno “pušteni s lanca”. Naime, Japan je, nakon što mu lani ponovno nije uspjelo uvjeriti Međunarodnu komisiju za kitolov (International Whaling Commission - IWC) da dopusti komercijalni izlov u skladu s održivim kvotama, odlučio izaći iz te organizacije i igrati po svom. Odluka o vraćanju komercijalnog kitolova na snagu je stupila početkom ovog mjeseca i japanski su se kitolovci već pohvalili prvim ulovom.
“Nastavak komercijalnog kitolova bila je žarka želja kitolovaca diljem zemlje”, rekao je Shigeto Hase, čelnik nadležnog japanskog tijela za kitolov, dodajući kako to znači da će se “kultura i način života prenijeti na iduću generaciju”.
Mladi ljudi ne znaju kako spremiti i jesti kita, tvrde pak njegovi kolege kitolovci. Želja im je da ga barem još jednom probaju. Konzervatorske organizacije kao što su Greenpeace i Sea Shepard bjesne. Nemaju konkretan plan akcije protiv Japana, no tvrde da se radi “o tužnom danu za globalnu zaštitu kitova” te da “Japan započinje novu i šokantnu eru piratskog kitolova”.
Japansko ministarstvo ribolova odredilo je da kitolovci ove godine mogu uhvatiti 227 kitova, odnosno 52 minke kita, 150 Brydeovih kitova i 25 Rudolfijeva kita. Minke i Brydeovi kitovi nisu ugroženi, no Rudolfijev kit se nalazi na popisu takvih vrsta, iako se broj jedinki povećava.
Ovogodišnja je kvota doduše manja od one lanjske, “znanstvene”. Lani su u svrhe istraživanja Japanci smjeli ubiti 333 kita. Njihovo je meso, kao i onih koji su ranije ubijani u znanstvene svrhe, na kraju ipak završavalo u prodaji. Aktualni izlov dopušten je u japanskim teritorijalnim vodama i ekskluzivnoj ekonomskoj zoni, što znači da ih više neće loviti u području Antarktike. Stručnjaci tvrde da oni i inače u svojim teritorijalnim vodama mogu raditi što žele, no da ekonomska zona podliježe međunarodnim pravilima
Kitovi su bili najveći izvor mesa 40-ih i 50-ih godina...
Zašto Japan lovi kitove?
Japan, kao i druge države koje se bave kitolovom, primjerice Norveška i Island, tvrde da su lov na kitove i izjedanje mesa kita dio njihove kulture. Mnoge obalne japanske zajednice kitolovom su se bavile stoljećima, no konzumacija kitova postala je raširena nakon Drugog svjetskog rata.
Zašto je kitolov sporan?
Zbog izlova u 19. i 20. stoljeću neke vrste kitova našle su se na rubu izumiranja. Da se izlov na neki način mora kontrolirati postalo je još jasnije 1960-ih, zbog poboljšanih tehnika izlova i velikih brodova-tvornica. Također, protivnici izlova tvrde da se već ionako suočavaju s nizom opasnosti kao što su zagađenje i posljedice klimatskih promjena. Sporna je i metoda lova. Prije ih se hvatalo staromodnim harpunima koji su pretpostavljali sporu smrt, mučenje i patnju životinje. Moderni kitolovci tvrde da danas životinje ubijaju mnogo humanije, odnosno instantno s tzv. eksplodirajućim harpunom, no aktivisti tvrde da se životinje i dalje muče.
Kada je uveden moratorij na kitolov?
Države članice IWC-a su se 1986. godine složile oko uvođenja moratorija na kitolov kako bi se dozvolio oporavak populacije. Države koje se bave kitolovom pretpostavljale su da se radi o privremenoj mjeri i da će se kad tad postići dogovor oko održivih kvota izlova. No, to se nije dogodilo i moratorij je prerastao u kvazi-trajnu zabranu izlova.
Koliko kitova Japan godišnje ubije?
Od 1987. Japan je, pod iznimkom koja je dopuštala znanstveno istraživanje, ubijao između 200 i 1200 kitova, među njima i mladunčadi te skotne životinje. U sklopu posebnih dozvola izlova od 1985. navodno je ubijeno 17.839 kitova. Najveći broj njih ubio je upravo Japan
Koliko je kitolov veliki biznis u Japanu?
Potražnja za mesom kita u Japanu već je dugo u opadanju. Tamošnja industrija trenutno preživljava zahvaljujući državnim poticajima i upošljava oko 300 ljudi. Meso kita bio je najveći pojedinačni izvor mesa u Japanu u razdoblju od kasnih 1940-ih do sredine 1960-ih, no nakon toga je postalo “nišni” proizvod.
Što tvrde zagovornici kitolova?
Smatraju da je izlov, u skladu s održivim kvotama, sasvim moguć. Tvrde da su protivnici kitolova licemjeri te da je humanije loviti životinju u njezinom prirodnom okruženju.