Nije ta zamisao, naravno, nikakva novost. Novost je u tomu što se hrana na ovaj način sada eksponira kao sudbinska globalna tema. Principi održivog razvoja upravo usuglašeni u Parizu mogu se provesti samo uz promjenu prehrambenih navika. Sumanute količine jestive hrane koja završava u otpadu ne mogu se više tolerirati.
Dobra se hrana baca već tamo gdje se uzgaja. Ako mrkva nije vitka nego kvrgava, neće dospjeti na police samoposluživanja u razvijenim zemljama. S tih polica svakodnevno u smeću završava dobra hrana kojoj je formalno istekao rok trajanja. Na tanjurima koje konobari vraćaju u kuhinju ostaje u prosjeku jedna četvrtina nepojedenog. U kućnom otpadu nalazimo iste statističke proporcije. Oduprimo se zajedno tom trendu bacanja hrane i napravimo genijalna jela od ostataka!
Sačuvajte sve
Jednostavnije je kuhati ako jednu namirnicu zamislite u dva jela i kupiti recimo nekoliko namirnica koje vas mogu izvući iz svake situacije.
Primjerice, kupite još jedan par kobasica iako vam možda ne trebaju odmah, kao i recimo malo grahorica ili žitarica. Uvijek možete složiti neku salatu, još ako imate malo kvinoje, kus kusa ili kobasica jelo je odmah bitno drugačije.
Sačuvajte djelove koje drugi ljudi bacaju
Za primjer uzmite kelj, blitvu ili špinat. U pravilu bacamo stabljiku, a zapravo biste je mogli narezati i prodinstati na malo maslinova ulja dok ne omekša. To vam može koristiti kao još jedan dodatak u salatama, brusketama, krem juhama, ali i fritajama.
Umaci
Dobro pripremiti meso je prilično zahtjevno, a učiniti ga ukusnim sljedeći dan možda i još zahtjevniji izazov. Zaboravite na tužne sendviče sa suhom piletinom i nadjenite ih umacima, a gotovo svaku situaciju može izvući domaći pesto.
