VINSKA ŠKOLA SAŠE ŠPIRANCA

NOVI VAL BABIĆA: Škrti kralj šibenskog kraja pokazuje ono što se oduvijek zna - da je kadar dati veliko vino!

    AUTOR:
    • Saša Špiranec

  • OBJAVLJENO:
  • 05.06.2018. u 13:36

Nikolina Vuković Stipaničev / HANZA MEDIA

Predstavljamo sedam vinarija koje nam ga iznova otkrivaju u punom sjaju

Već desetljećima svjedočimo potencijalu babića za vina najviše kvalitete s jasnim i nedvojbenim štihom autentičnosti, što je rijetkost u današnjem svijetu copy/paste vina. Svjedočimo sorti koja utjelovljuje sve bitne karakteristike da bi se dobilo veliko vino. Ne prevelik ekstrakt da zasiti, nego savršeno uravnotežen da sačuva nužnu fine su, velikodušne kiseline, uvijek prisutne tanine, atraktivne arome, impresivan intenzitet okusa i njegova trajanja i, u ko načnici, fantastičnu prilagođenost mediteranskoj vreloj klimi gdje ni u najsušnijim godinama ne izgubi svježinu. Međutim, pravu svjetsku klasu zaista dobrih etiketa mogli smo uvijek nabrojati samo na prste jedne ruke.

-SPECIJAL DOBRA HRANA-
Sibenik, Primosten 280518.
Za prilog Dobra hrana reportaza s vinarima i njihovim podrumima, vinogradima i vinima.
Na fotografiji: Vinogradi Babica stari preko 100 godina u vlasnistvu Ante Cobanova.
Foto: Nikolina Vukovic Stipanicev / CROPIX
Nikolina Vuković Stipaničev / HANZA MEDIA

Nikolina Vuković Stipaničev / HANZA MEDIA
 

Jedina konstanta u kategoriji izvrsnih cijelo to vrijeme bio je Gracinov babić, dok su ostali bilježili uglavnom povremene bljeskove, povremene padove, a najčešće tešku prosječnost. Ipak, situacija se posljednjih nekoliko godina počela dramatično mijenjati nabolje. Ove je godine na festivalu Vino Dalmacije u Splitu zabljesnula nekolicina novih i široj publici nepoznatih imena vrijednih pažnje, imena koja ulijevaju nadu da bi babić konačno mogao realizirati svoj veliki potencijal. Neki od njih rade vina već dulje vrijeme, ali nisu još bili izašli na nacionalnu scenu, a drugi su tek krenuli s poslom.

-SPECIJAL DOBRA HRANA-
Sibenik, Primosten 280518.
Za prilog Dobra hrana reportaza s vinarima i njihovim podrumima, vinogradima i vinima.
Na fotografiji: Filip Baraka, Bogdanovici.
Foto: Nikolina Vukovic Stipanicev / CROPIX
Nikolina Vuković Stipaničev / HANZA MEDIA
 

Pojavio se Matošin, izvrstan babić po umjerenoj cijeni koji bi trebao biti sastavni dio svake ambiciozne vinske liste, zatim Prgin koji pretendira postati nasljednik Gracina, potom je tu i sasvim novi brend Testament koji mnogo obećava, a slijedi vinograd poznate braće Kursan, nekadašnjih kooperanata šibenskog Vinoploda, tu je i Šibenčanin Baraka s izvrsnim babićem s Jadrtovca te, u konačnici, Babić Markus Franz Ferdinand kao plod suradnje Primoštenca Ante Čobanova i zagrebačkoga garažista Danijela Szabe. Tajnu dobrog babića prvo treba tražiti u podneblju. Obalni pojas u potezu od Trogira do Šibenika s naglaskom na Primošten i njegove položaje Bucavac i Podstrana očito je savršen za ovu sortu jer je do danas sve iznimno od babića došlo s tih položaja. Međutim, tu su i novi položaji poput Jadrtovca koji očito ne zaostaju potencijalom, iako zbog svoje mladosti tek trebaju pokazati što su zapravo u stanju pružiti.

-SPECIJAL DOBRA HRANA-
Sibenik, Primosten 280518.
Za prilog Dobra hrana reportaza s vinarima i njihovim podrumima, vinogradima i vinima.
Na fotografiji: Ivo i Maja Matosin.
Foto: Nikolina Vukovic Stipanicev / CROPIX
Nikolina Vuković Stipaničev / HANZA MEDIA
 

Problem počinje kad se s babićem uđe u polja u zaleđu toga priobalnog pojasa ili drugdje po Dalmaciji. Tada se labud pretvara u ružno pače, pa raskošna i živa vina s ozbiljnim arhivskim potencijalom postaju kiselkaste vodice bez šušta i gušta, a maksimalno što se može postići s njima su jednostavna i ugodna vina za svakodnevnu potrošnju, s ne većim potencijalom za čuvanje od dvije do tri godine. Te čvrste povezanosti babića i primoštenskog vinogorja očito su bili svjesni i naši stari, koji su zemlju radili ujedno za sebe i zemljoposjednike prije stotinjak i više godina. I tada je uvjerljivo vodeća sorta primoštenskog vinogorja bio upravo babić jer “ništa nije tako dobro rađalo u kamenu kao on”.

Nikolina Vuković Stipaničev / HANZA MEDIA
 

Autora te rečenice, jednog od živih svjedoka tradicije, čovjeka koji je kao dijete i mladić zasadio brojne loze babića na položajima ispod vrha Greben ponad Primoštena, Antu Čobanova, zamolili smo da nas provede po svojim vinogradima koji glase za neke od najstarijih u Dalmaciji. Njegov najstariji vinograd je završen 1914. godine i nalazi se na položaju Strane. Sastoji se od oko 600 loza koje su svaka za sebe umjetničko djelo. Veći dio stabla (čvrstog dijela loze) već je sasušen i nema funkciju, ali svaka od tih loza ipak ima još poneku živu žilu preko koje se hrani pa redovno proizvede nekoliko malih grozdova. A ti mali grozdovi čista su esencija babića i pružaju materijal za vino iz snova. U drugom vinogradu u koji nas je odveo, Ante Čobanov pokazao nam je kako se roguljanac (kako on zove babić) navrće (nacijepi) na divlju podlogu.

Nikolina Vuković Stipaničev / HANZA MEDIA
 

Podloga se zove mantikula i svaka je loza u njegovim vinogradima, a i u svim ostalima s tih položaja, nastala na taj način. Taj drugi vinograd na položaju Stankovac je sađen od 1920. do 1940. Pitam zašto 20 godina za samo 1200 loza. “Trebalo je svaku vlačicu stvoriti, razgrćući kamen, lomeći onaj mekani, zaobilazeći onaj tvrdi, pa malo zemlje nakupiti i zasaditi lozu, a to je posao koji traje”, nasmijao se. “Ali, ne treba on (babić) puno zemlje, did je rekao da mu je dovoljno kad se iščupa koromač. Ne treba mu veća rupa.” Kad se Ante kao mladić zaposlio, otac je donio odluku da se stane sa sadnjom novih vinograda, tako da su posljednji vinograd na položaju Greben od 1500 loza krčili i sadili od 1952. do 1972. godine.

Nikolina Vuković Stipaničev / HANZA MEDIA

Did rođen 1880. zvao se Roko, a otac rođen 1915. zvao se Jere. Ante je rođen 1951. Stare loze koje su zasadili njegovi preci, a on održavao cijeli život, ukorijenile su se u primoštenski krš i u pukotine u kamenu stotinama metara u dubinu iz koje izvlače nutrijente i vodu kad ih više nigdje drugdje nema. “Ne znam kako su preživjele prošlo ljeto“, kaže Ante, ”bilo je toliko suho”. Mi polako shvaćamo. Babiću preživljavanje na vrhu planine Greben ili na slanoj goleti Bucavca u vlačicama s dvije šake zemlje i mjesecima bez vode - ide.

Nikolina Vuković Stipaničev / HANZA MEDIA
 

Jasno nam je i da su idilični vinogradi Ante Čobanova, u kojima ne možete vidjeti šaku zemlje i koji traže slugu da ih ručno obrađuje skačući kao divokoza od vlačice do vlačice, stvar prošlosti, ali primoštenski terroir u kojem se rađa takvo grožđe nije. Novi vinogradi na Bucavcu, kod Široke, pa i na Jadrtovcu daju izvrstan babić, oživljavaju tradiciju i spašavaju ovu veliku sortu, a novi val vinara koji su se upecali na njegov šarm izgleda da bolje razumije i sortu i vinarenje.

BARAKA

Butikna vinarija kojoj je babić zasad sporedna sorta, ali s ambicijom da ga u budućnosti rade više. Baraka je na nacionalnoj razini još uvijek nepoznata vinarija koja je prvu komercijalnu berbu imala 2010. godine. Međutim, sudeći prema kvaliteti vina koja smo kušali u podrumu te na sajmu Vina Dalmacije u Splitu, već spadaju među bolja dalmatinska ostvarenja kad su u pitanju crne sorte.

Nikolina Vuković Stipaničev / HANZA MEDIA
 

O vinima ove obiteljske vinarije ponajviše brine Filip Baraka, mladi znatiželjni vinar s obilježjem neumornog i inteligentnog istraživača. Udarne sorte su im plavina, merlot, cabernet sauvignon i syrah, a grožđe za babić ne dolazi iz njihova vinograda na poluotoku Srima kod Šibenika, nego ga nabavljaju na Jadrtovcu, s druge strane Šibenika na putu prema Primoštenu. Ukupno rade oko 10.000 boca vina godišnje, a ključne dvije etikete zovu se Prisbus i Barone.

BARAKA BABIĆ PRISBUS 2016. cijena 96 kn (u vinariji), ocjena 89/100

 

Još uvijek radno vino koje nije na tržištu, nego polako dozrijeva u podrumu čekajući idealni trenutak za izlazak na scenu. Tamne neprozirne boje. Pokazuje izvanredan potencijal i impresivnu kvalitetu. S puno koncentracije, zrelog višnjastog voća začinjenog slatkim začinima vanilije. Odličnog balansa između višnjaste svježine te punoće i slasti zrelog dalmatinskog crnjaka. Ozbiljnog potencijala za dozrijevanje od desetak godina i kada jednoga dana i izađe na tržište.

PRGIN

Vinarija Prgin se smjestila u Primoštenu i imaju vinograd na poznatom Bucavcu. Vinograd je lako uočiti jer se razlikuje od svih drugih po malim kratkim kolčićima kojima su grmoliki uzgoj loza izdigli nekoliko desetaka centimetara od zemlje. Svi su drugi vinogradi na Bucavcu klasičnog grmolikog oblika bez ikakve potpore. Osim vlastitog vinograda na Bucavcu, preuzeli su i jedan vinograd na Jadrtovcu, tako da posjeduju vinograde na dva ključna položaja za babić u Dalmaciji. Vino koje trenutačno imaju na tržištu je primoštensko i stilski vrlo slično Gracinovu babiću, samo nijansu elegantnije i nijansu izraženijih kiselina.

Nikolina Vuković Stipaničev / HANZA MEDIA
 

Vinarija je obiteljska, a glavnu brigu oko vina vodi zagrebački zet Domagoj Horvat, bivši profesor povijesti koji se prije dvije godine odrekao svoje učiteljske karijere i u potpunosti posvetio proizvodnji vina. Ovo je ime o kojem ćemo zasigurno još dosta čuti jer je u planu ekspanzija po pitanju količine vinograda i podrumskih kapaciteta. Dakle, u planu je novi podrum u primoštenskom zaleđu. Pijetao na etiketi simbolizira obiteljsku lozu jer je Prgin često prezime, pa se distinkcija zna po obiteljskom nadimku, u njihovu slučaju Pivac. Pandže pijetla predstavljaju korijen i simboliziraju ukorijenjenost obitelji Prgin u primoštenski kraj.

PRGIN BABIĆ BUCAVAC 2016. cijena 112,50 kn (u vinariji), ocjena 87/100

 

Bljeđe boje koja nijansom podsjeća na onu poznatog barola, ali osim boje, na pijemontsku perjanicu podsjećaju i žive kiseline, čvrsta taninska struktura te višnjasto voće podloženo zemljastom mineralnošću. Vrlo lijepo vino koje bi svakako trebalo spojiti s hranom. Nosit će s lakoćom meso s jačim i bogatijim umacima. Solidne dužine i s potencijalom za čuvanje od još četiri do pet godina.

GRACIN

Leo Gracin nije samo poznati vinar iz Primoštena, s najcjenjenijim babićem na tržištu već punih desetak godina, nego i poznati enolog konzultant koji potpisuje enološku brigu i oko brojnih drugih vina diljem Hrvatske, od kojih su najpoznatiji bračka Stina i pelješki Grgić. Do prije koju godinu su vina s njegovim prezimenom na tržište izlazila pod brendom Suha punta, istoimene vinarije koju je dijelio s još dvojicom partnera, Ivanom Ratkovićem i Ladom Skorinom. Međutim, partnerstvo je prije koju godinu raskinuto pa danas Gracin svoje vino puni pod vlastitim brendom, a Suha punta bivših partnera na tržište stavlja babić pod nazivom Tirada.

Nikolina Vuković Stipaničev / HANZA MEDIA
 

Grožđe za Gracin babić dolazi s poznatog Bucavca, a Suha punta svoje vino radi od vlastitoga grožđa s obližnjeg položaja Šljinovac u zaleđu Primoštena. Specifičnost je Bucavca, iako je riječ o relativno mladim i nedavno obnovljenim vinogradima, da vinima, osobito u rukama Lea Gracina, omogućava dubinu, postojanost i karakter kompleksnog vina. Mineralnost je istaknutija, višnjaste voćnosti je manje nego u vinogradima s viših položaja u zaleđu Primoštena, a mediteranskih začina je više. Leo Gracin danas proizvodi samo nekoliko tisuća boca svog babića, kojega na tržištu što zbog male produkcije, što zbog visokog renomea redovno nema dovoljno.

GRACIN BABIĆ 2015. cijena 182 kn (Vrutak), ocjena 92/100

 

Kultna etiketa s brojnom sljedbom obožavatelja postavila je standarde za visoko kvalitetni babić prije desetak godina, kad smo je prvi put zapazili, i zadržala ih do danas. Svi se drugi babići uspoređuju s ovim kad ih se želi smjestiti na kvalitativnoj i stilskoj ljestvici. Ovdje je koncentracija visoka, ali nikada toliko da bi pobjegla u džemastost. Drvo je uvijek prisutno kao medij za uravnoteženje i zaobljivanje vina, ali mu nikad ne iskrivljava originalni aromatski profil nekom zavodljivim vaniličnošću ili drugim slatkim začinima. Mineralnost je njegova glavna odlika, vjerojatno posljedica iznimne pozicije položaja Bucavac. I kada dođu lošija godišta, ovaj položaj uvijek jamči visoki standard kvalitete, a ova 2015. spada među bolje i dala nam je vino koje, osim mineralnosti, ima i puno zrele voćnosti i koje možemo čuvati i desetak godina od berbe.

MATOŠIN

Jedno od najugodnijih iznenađenja ovogodišnjeg festivala Vino Dalmacije u Splitu ukazalo se u obliku obitelji Matošin iz Šibenika. Uzgojili su dva hektara babića u vinogradu Ograđenik u mjestu Široke u primoštenskom zaleđu. Prva komercijalna berba bila je 2012., a aktualna je 2015. Riječ je o maloj vinariji s otprilike 6000 boca dobivenih na 14.000 zasađenih loza. Dakle, iako je uzgojni oblik moderniji i gušće zasađen od onih grmolikih iz starih vinograda, ipak je i ovdje prinos po trsu (ili hektaru) vrlo nizak. Ivo Matošin je glava vinarije, kojemu najviše pomaže kći Maja.

-SPECIJAL DOBRA HRANA-
Sibenik, Primosten 280518.
Za prilog Dobra hrana reportaza s vinarima i njihovim podrumima, vinogradima i vinima.
Na fotografiji: Ivo i Maja Matosin.
Foto: Nikolina Vukovic Stipanicev / CROPIX
Nikolina Vuković Stipaničev / HANZA MEDIA
 

Njihov pristup vinu i filozofiji proizvodnje je onaj minimalne intervencije. Vino se po maceraciji ostavlja na talogu u starijoj drvenoj bačvi i povremeno miješa, a sulfiti se prvi put doziraju tek nakon završetka dozrijevanja u bačvi, to jest prije finalne kupaže u tanku i pripreme za buteljiranje. Stoga Matošin babić često ima rustikalne tonove ili tragove mikrobioloških aktivnosti, ali istodobno su to vina visoke kvalitete, autentično sortne, s puno karaktera. Primoštenska inačica Frane Miloša u stilskom smislu.

MATOŠIN BABIĆ 2015. cijena 86 kn (Roto dinamic), ocjena 87/100

 

Sjajno vino izvrsnog omjera cijene i kvalitete, koje se nudi kao idealno restoransko vino. Zbog kompleksnosti mirisa i okusa u kojima se isprepleću tonovi zrele šljivaste voćnosti (suhe šljive) s dodirom višnje, kože, mediteranskog bilja i humusnih tonova treba mu dati više vremena prilikom serviranja, a po mogućnosti i dekantirati. U ustima je savršeno zaokruženih tanina, punog okusa koji karakterizira mekoća kao posljedica dugog stajanja na vlastitom talogu i ubrzanog dozrijevanja bez sulfita te bogatstvo zrelog i koncentriranog voća. Ne grije, nego je jednostavno bogato i fino.

TESTAMENT

Vinarija Testament je sasvim novi projekt na dobro poznatoj poziciji za sortu babić. Pedeset hektara vinograda uglavnom babića (otprilike 250.000 loza), s oko 20.000 loza plavca malog i 20.000 loza pošipa sadila su poznata braća Kursan od 2007. do 2012. s namjerom da grožđe za svoje potrebe otkupljuje šibenski Vinoplod, poslovni partner u projektu sadnje te pozicije od početka. Međutim, s teškoćama u poslovanju glavnog otkupljivača te nakon nekoliko godina traženja alternativnih rješenja odlučili su se za prodaju švedskom financijskom fondu koji danas na toj poziciji radi vlastita vina i planira sagraditi novu i modernu vinariju.

-SPECIJAL DOBRA HRANA-
Sibenik, Primosten 280518.
Za prilog Dobra hrana reportaza s vinarima i njihovim podrumima, vinogradima i vinima.
Na fotografiji: Jadrtovac, Testament, Juraj Sladic.
Foto: Nikolina Vukovic Stipanicev / CROPIX
Nikolina Vuković Stipaničev / HANZA MEDIA
 

Pozicija se zove Jadrtovac i daje zaista visoku kvalitetu grožđa ako godina nije bila previše sušna. Vinarijom u ime fonda upravlja talentirani Juraj Sladić, enolog koji je iskustvo stjecao u Badelovoj vinariji kod Benkovca i u obiteljskoj vinariji u Plastovu kod Skradina. Vina koja se danas nalaze u tankovima iz prve berbe nove uprave, one iz 2017., više su nego izvrsne kvalitete, ali još im predstoji dosta dozrijevanja dok ne ugledaju svjetlo dana. Aktualna berba na tržištu također je vrlo visoke kvalitete, iako je to vino naslijeđeno u prijelaznom razdoblju pa se zapravo treba u budućnosti nadati vrlo impresivnim vinima. Babić na Jadrtovcu postiže duboku i intenzivnu boju, ima više koncentracije i voćnosti od onoga s Bucavca ili iz Primoštena Burnjeg, ali manje mineralnosti. Barem zasad, dok su vinogradi još mladi.

TESTAMENT BABIĆ ORGANIC 2016. cijena 95 kn (u vinariji), ocjena 90/100

 

Vino nosi oznaku za organski uzgoj koji se jamči odgovarajućim certifikatom. Duboke i neprozirne tamnocrvene boje, s povremenim refleksom ljubičaste. Vrlo intenzivna mirisa na sušene višnje maraske, suhe šljive i pitu od borovnice. Vrlo atraktivno. U ustima je intenzivno i živo, s jasno istaknutim, ali dobro uklopljenim hrastom, čvrstih i izraženih tanina te sa slašću na finišu kao posljedicom udjela suhih grožđica u grožđu pri berbi. Vrlo ambiciozno i jako dobro napravljeno. Vrlo intenzivno. Igra živosti i slasti, kiselina i prezrelosti, a taninska kičma i iznimna voćnost jamče dugi vijek ovog vina od najmanje desetak godina nakon berbe.

RAK

Vinarija Rak je smještena u Rakovu Selu kod Dubrave blizu Šibenika i nudi bitno drugačiji stil babića od onih s Primoštenskog vinogorja. Ovdje su glavne karakteristike vina svježina i voćnost te su izraženih kiselina, što ih čini stilski sličnijim jednom teranu, nego plavcu. Dakle, višnja i kupina su glavne arome i na nosu i u ustima. Sukladno tome, vina su više za svakodnevnu upotrebu, elegantnija, nego za dugačko čuvanje i dozrijevanje u privatnim arhivama. U sklopu vinarije i obiteljskoga gospodarstva nalazi se i kušaonica vina i domaćih gastronomskih specijaliteta koja može primiti do 50 osoba i koja je prilično dobro posjećena tijekom turističke sezone. Osim vina, tamo se mogu kušati i jela pripremljena od domaćih namirnica te otići u organizirani posjet vinogradima.

RAK BABIĆ 2016. cijena 78,50, ocjena 85/100

 

Vrlo lijepo svakodnevno vino. Duboke crvene boje s odsjajem ljubičaste koja upućuje na mladost vina. Iznimno sočno i živo u ustima, srednjeg trajanja i ugodno naglašenih kiselina. Idealno uz razne pašte, lazanje bolonjeze te čak i umake s rajčicama. Nježnih, jedva vidljivih i svilenkastih tanina, s višnjom na retrookusu.

VINARIJA MARKUS

Zagrebački garažist Danijel Szabo svoju je vinariju posvetio vinima s najboljih vinogradarskih položaja i proizvodnji isključivo takvih vina. Vino kojim je postao poznat je Dingač Pepejuh, jedan od najboljih domaćih plavaca već nekoliko godina u nizu. Međutim, uvijek u neprekidnoj potražnji za najboljim grožđem i najboljim položajima, najveći poznavatelj babića, Leo Gracin, uputio ga je na Antu Čobanova iz Primoštena koji ima neke od najstarijih vinograda u cijelom vinogorju i jako dobru bazu u smislu kvalitete grožđa. Okretni Szabo je brzo shvatio priliku i bivšem Gracinovu kooperantu ponudio suradnju čiji je plod možda i najbolje vino od babića koje smo imali priliku probati.

Kastel Stafilic, 120814.
Neven Vuina u vinogradu Crljenka u Kastel Stafilicu. Na fotografiji: vinograd Babice u Kastel Stafilicu.
Foto: Tom Dubravec / CROPIX
Tom Dubravec / HANZA MEDIA
 

Szabo je odlučio napraviti babić samo iz najstarijeg vinograda u vlasništvu Ante Čobanova (ima ih tri), koji je u trenutku berbe bio star 101 godinu, dakle zasađen 1914. Stoga je vino i odmah dobilo naziv po te godine ubijenom prestolonasljedniku Franzu Ferdinandu. Dobiveno je ukupno tri stotine butelja raritetne kolekcionarske vrijednosti, koja se prodaju po paprenoj cijeni većoj od čak 1000 kuna. Međutim, za strastvene kolekcionare, koji žele imati iznimno vino iz jednog od najstarijih vinograda u Dalmaciji i zapravo vrlo raritetnu stvar koju se u normalnim okolnostima ne može nikako nabaviti, neće biti problem izvaditi taj novac.

MARKUS, FRANZ FERDINAND BABIĆ 2015. cijena 1099 kn (u vinariji), ocjena 96+/100

 

Najviša ocjena koju smo dodijelili jednom suhom crnom hrvatskom vinu ikada. Iako je berba 2015., vino ispred sebe ima još puno godina, a vjerojatno i nekoliko desetljeća života. Riječ je o iznimnom primjerku vina kolekcionarske vrijednosti koje u najboljem izdanju očekujemo tek za tri do pet godina. Kušan je usporedno s drugim recentnim babićima koje je, uzgred, toliko zasjenio kvalitetom da ćemo njihovu degustaciju uskoro ponoviti u nekim ravnopravnijim uvjetima, sa sličnim vinima gdje neće djelovati kao ispijeni i mršavi rođaci ovog savršenstva. Krase ga koncentracija i dubina, od voća preteže crna višnja, a u pozadini ga prate fina zadimljenost i griotta. Tanini su čvrsti, ali idealno uglađeni, kiselina živa, ali umjerena, balans između punoće i živosti idealan, trajanje se mjeri u minutama, a retrookus je intenzivan i živ, sasvim suh, s utiskom hrapave i slane mineralnosti na finišu. Pijte ga uz odležane steakove ili sam uz zreli i slani kravlji sir, uvečer, u društvu onih koji fino vino znaju cijeniti jednako kao i vi.

Izdvajamo

Iz drugih medija