VINSKE MUŠICE

O MISTERIJU DUGOVJEČNOSTI VINA: Vina su kao duhovi skriveni u boci, konstantno mijenjaju svoju ćud i karakter!

    AUTOR:
    • Saša Špiranec

  • OBJAVLJENO:
  • 10.04.2019. u 09:45

Wine BottlesIn Cellar
Getty Images

Vina su kao duhovi u boci, stalno mijenjaju svoju ćud i karakter, pa su uglavnom ona prodavana pod srednjom kvalitetom nakon desetak godina izrasla u raskošna

Vino je nekim ljudima više od napitka, alkohola ili cuge. Na primjer, meni. Iako nisam isključivi i strastveni vinopija koji ne priznaje ništa drugo do vina, a nisam čak ni jako redovan kao konzument i imam dana bez vina jednako kao i onih s vinima, ne mogu se sjetiti niti jedne među trivijalnim stvarima koja me toliko može dirnuti, oraspoložiti, izvesti iz modaliteta svakodnevice, dići raspoloženje, uzbuditi ili, pak, smiriti do razine mini nirvane kao čaša izvanrednog vina.

vintage corkscrew with wood background
Getty Images/iStockphoto
 

Međutim, čaša izvanrednog vina je vrlo širok pojam jer se izvanredno, kad su u pitanju ukus i okus, razlikuje od osobe do osobe. Sa sigurnošću mogu samo ustvrditi da to obično nije skupo i lukrativno vino iz snova pokondirenih sommeliera i ambicioznih kolekcionara. I jedni i drugi su previše opterećeni čuvenjem i poviješću nekog svjetskog brenda i njegovom cijenom da bi mu mogli pristupiti neopterećeno i bez predrasuda.

Wine BottlesIn Cellar
Getty Images
 

Lukrativna vina uvijek izazivaju osjećaj poštovanja i privilegija kad ih se ima prilike konzumirati te mogu samo ispuniti ili ne ispuniti visoka očekivanja koja ih prate i na kraju pružiti osjećaj zadovoljstva ili razočaranja. Boca najskupljeg šampanjca će možda učiniti da se osjećate važno, ali neće vas učiniti sretnim. Uzbuditi vas mogu samo otkrića, zakopana blaga, neočekivani dobitak na lutriji. To su, drugim riječima, različita vina, ponekad posebna, ponekad svakodnevna, koja su pogodila vaš okusni nerv toliko dobro da ste ostali bez teksta. Meni se to događa u redovnim ciklusima zbog privilegija čestog susretanja s najrazličitijim vinima, ali među brojnim vinima koja su me do danas razoružala zapanjujućom ljepotom jedna se skupina posebno izdvaja, skupina koja je, kad se sve zbroji i oduzme, dala najviše izvanrednih i uzbudljivih vina u prosjeku. Riječ je o arhivskim vinima.

Corkscrew and bottle of wine on the board
Getty Images/iStockphoto
 

Posljednji susret s arhivskim vinima dogodio mi se prije nekoliko dana na studijskom putovanju kroz Slavoniju s britanskom vinskim novinarkom Amandom Barnes. Na degustaciji u Kutjevu, između ostalih vina, bila je poslužena i graševina Mihalj iz 2008. godine. Uzbuđenje se moglo doslovno opipati. Ništa nismo trebali reći jer su osmjesi i značajne pauze govorili sami za sebe. Odmah sam se sjetio da je riječ o jednoj od najboljih graševina koje sam imao prilike kušati u karijeri, ali i da sam joj u trenutku kad je bila aktualna, znači na tržištu, dodijelio 92 od mogućih 100 bodova i proglasio je najboljom graševinom te berbe. Danas, osam do devet godina nakon tog događaja, dodijelio sam joj 95 bodova.

Kutjevo 280212.
Vina vinarije Mihalj.Vlasnik Branko Mihalj.
Na slici Branko Mihalj.
Foto: Danijel Soldo / CROPIX
CROPIX
 

Dakle, vino je u međuvremenu izraslo u još ljepše i raskošnije nego kada je bilo lansirano na tržište. Amandi se vino također jednako svidjelo te je jednu bocu ponijela sa sobom u Britaniju da ga potroši u nekoj posebnoj prilici. Nakon tog vina degustirali smo i nekoliko arhivskih vina iz arhive Kutjevačkih podruma, a potom i iz Iločkih podruma i efekt je bio jednak. Manje-više sva arhivska vina koja su na nas ostavila velik dojam su u mladosti bila vina iz srednjeg cjenovnog razreda, poput spomenute graševine ili rajnskog rizlinga iz Kutjevačkim podrumima, a danas su, zahvaljujući dozrijevanju u boci, izrasla u vina iznimne vrijednosti. Drugim riječima, vina zaista starenjem postaju ljepša. Ne sva, jer recepta nema, samo iskustvo i tradicija jedne vinarije može pretpostaviti budućnost vina i odvojiti ga za arhivu. Međutim, ostaje činjenica da arhivska vina mogu pružiti nezaboravan užitak češće nego mlađa vina.

KUTJEVO D.D., ARHIVSKO VINO RAJNSKI RIZLING 1992. Ocjena: 95+/100

 

Kasna berba. S 10,6 posto alkohola i 20 g šećera. Mirisa tipičnog za odležani riesling, s nešto gume, dosta petroleja, nešto plemenite plijesni, atraktivnim zrelim citrusima na finišu. Izvanredno vino, fantastičnog potencijala, odlično balansiranih kiselina, elegantno, a nevjerojatno intenzivno, s potencijalom dodatnog čuvanja od još najmanje desetljeća do dva.

MIHALJ GRAŠEVINA 2018. Ocjena: 95/100

 

Izvanredno vino. Zlatne boje, duboke. Prekrasno razvijeno, mirisom dominiraju zrele tercijarne arome koje podsjećaju na med i suho cvijeće pomiješane s zrelom voćnošću, a u ustima je mekano, dugačko i ostavlja dojam slasnog nektara, iako je potpuno suho. Remek-djelo.

Tagovi

Izdvajamo

Iz drugih medija