.jpg)
Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Karas smjestilo se u Karlovačkoj županiji, točnije u mjestu Lipje do kojeg vas vodi pitoreskna cesta koja vijuga preko rijeka, kroz šumu i uz polja. Na istoimenom OPG-u živi i radi obitelj Karas (majka Anita, otac Dražen, njihovi sinovi Matija, Zvonimir i Niko te kćer Ana), koja na imanju od oko 14 hektara, (između ostalog) uzgaja batat, tikve, heljdu, proso, sirak, kukuruz, ali i još jednu biljku iz obitelji tikvovki, žutu lubenicu.
.jpg)
- OPG imamo registriran od 2009. godine. Intenzivno smo se uzgojem batata i ostalog povrća počeli baviti prije pet godina, a i prvo smo obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo koje je u Karlovačkoj županiji počelo uzgajati batat. Danas nam se sadnice batata prostiru na oko hektar i pol zemlje i još uvijek nam je baza poslovanja upravo on, a imamo i stado ovaca - govori Ana, 20-godišnjakinja koja se poljoprivredom, u obiteljskom OPG-u, bavi već dvije godine.
MLADI POLJOPRIVREDNICI
- Malo tko se u mojim godinama može pohvaliti s već dvije godine radnog iskustva. Volim raditi ovaj posao i želim se njime baviti što dulje mogu - govori entuzijastično Ana, koja je sretna dobitnica Mjere 6.1.1. za mlade poljoprivrednike kojom im se osiguravaju bespovratna sredstva kako bi što lakše unaprijedili svoje poslovanje. Prihvatljivi prijavitelji su mladi poljoprivrednici koji su u trenutku podnošenja zahtjeva za potporu stariji od 18, a mlađi od 40 godina, koji podnose poslovni plan za poljoprivredno gospodarstvo ekonomske veličine od 8000 do 49.999 eura.
.jpg)
- Dobila sam nagradu među oko 390 mladih prijavljenih poljoprivrednika i to mi je bila velika čast. Bila sam jako iznenađena, pogotovo zato što sam bila najmlađa među onima u najužem krugu - govori skromno Ana i nastavlja: - Ostvarena sredstva smo uložili u kupnju novog traktora te na još drugih investicija u strojeve.
SLATKO POVRĆE
Uzgojem žutih lubenica su se počeli baviti sasvim slučajno, prvotno su ih zasadili samo za vlastite potrebe, ali kada se “glas” proširio asortiman su obogatili i crvenim lubenicama. Vjerojatno najveći mit vezan uz lubenicu jest da se radi o voću, budući da joj je okus sladak i sočan. Ali oni malo informiraniji će znati da se radi o povrću. Iako je većina nas navikla na onu crvenu (ili ružičastu, kako god vam je draže), postoji i žuta lubenica koja je posebno rasprostranjena u mediteranskim zemljama. Ona je kemijskim sastavom vrlo slična crvenoj, ali ne sadrži pigment likopen koji je zaslužan za njenu boju.
Riječ je o starijoj sorti lubenice, koja je na našim prostorima već neko vrijeme zaboravljena. Žuta je lubenica bitno slađa od crvene, ali veličinom manja, ima tanku koru i malo sjemenki. Osim što ju je ukusno gristi kad temperature postanu nepodnošljive, lubenica pozitivno utječu na vaš organizam budući da je bogata brojnim dobrim sastojcima. Sadrži vitamine B6, B1 i vitamin C te je bogata manganom. Svi ti vitamini i minerali uključeni su u rad imunog sustava. Osim toga, lubenica je izuzetno siromašna kalorijama. Ima samo 30 kalorija na 100 grama.
MALE, ALI SLATKE
- Sjeme za žutu lubenicu nabavljamo od prijatelja i jako smo zadovoljni. Razlikujemo nekoliko različitih vrsta, ove koje mi uzgajamo, koje su manje od tipičnih crvenih te one koje dozrijevaju kasnije, a puno su veće. One dozrijevaju u devetom mjesecu, imaju jako tvrdu koru i meso, a ako ih ostavite da zriju do desetog mjeseca postaju iznimno slatke - govori nam Ana.
.jpg)
Ana nam također govori kako zapravo nema razlike između uzgoja crvene i žute lubenice, a obje vrste zahtijevaju navodnjavanje budući da je vlaga izuzetno važna u vremenu rasta plodova. Lubenice se mogu kupiti na kućnom pragu OPG-a Karas te u Rijeci na Zelenom Kastvu i na Drenovi na Cvetkovom trgu. Cijena žutih lubenica se kreće između 5 i 8 kuna, a crvene su oko 3 kune.