ČISTO PRIRODNO ZLATO

PČELE SU NJEGOV ŽIVOT: Ante Marinić iz Otočca proizvodi medun, kralj meda!

    AUTOR:
    • Mateja Domitrović

  • OBJAVLJENO:
  • 09.09.2017. u 08:46

Otocac, 260517. Medar Marinic iz Otocca.
Foto: Neja Markicevic / CROPIX
Neja Markičević / Hanza Media

Pčelar Ante Marinić iz Otočca zajedno sa svojim pčelama proizvodi med, među kojima se ističe medun, kralj meda!

Svi znamo da je med zdrav, no nije svaki med "pravi" med. Danas smo, nažalost, prepravljeni patvorenim proizvodima pa tako i lažnim vrstama meda za čiju proizvodnju nisu zaslužne pčele. Zato med treba kupovati kod pčelara jer to su ljudi koji su povezani s prirodom, ljudi koji brinuti o pčelinjim zajednicima i rade proizvod vrijedan poštovanja.

Pčelama i proizvodnji meda posvetio se i pčelar i medar Ante Marinić iz Otočca koji se ovim poslom samostalno bavi od svoje 20. godine. Njegov velebitski med zaista je nešto posebno, a on i njegove pčele zajedno proizvode: gorsku livadu, šumu, medljikovac i medun te cvjetni prah, propolis i mednu mješavinu (livadni med, cvjetni prah i propolis).

Otocac, 260517. Medar Marinic iz Otocca.
Foto: Neja Markicevic / CROPIX
Neja Markičević / Hanza Media
 

- Moja majka je bila pčelarica, a i mene su od djetinjstva zanimale pčele. No, i moj stric je bio napredan pčelar koji mi je i oporučno ostavio 40 košnica. Ja sam u to vrijeme nabavio još deset i tako je sve počelo. I danas raspolažem istim brojem košnica, no do rata sam ih imao 120 - kaže Ante Marinić.

- O pčelama treba skrbiti, treba znati da su one glavne u cijeloj proizvodnji. I iako su i mene puno puta ugrizle, uz njih sam najsretniji. One rade u prirodi pa ih na prirodan način treba i liječiti, na primjer mliječnom ili mravljom kiselinom, a ne kemijskim sredstvima koji su čisti otrov.

Otocac, 260517. Medar Marinic iz Otocca.
Foto: Neja Markicevic / CROPIX
Neja Markičević / Hanza Media
 

Nadalje, treba znati da se pčelama ne ide kad je ružno vrijeme, kad je loš tlak zraka jer su i one kao i mi ljudi podložne promjenama raspoloženja. A treba biti i oprezan s mirisima, poput parfema ili laka za kosu, jer oni ih prilično iritiraju - objašnjava. - Trenutno počinje glavna livadna paša u koju spada sve livadno bilje, a najviše će biti lipice. Nakon toga na redu je medljikovac, med koji kapa s bjelogorice ili crnogorice, a taj slatki sok pčele skupljaju i dalje prerađuju u košnici. Medljikovac može biti od vrbe, hrasta ili klena, a najbolji je onaj koji u sebi ima 14 do 19 posto vlage i takav može stajati i do deset godina. U suprotnom, ako je vlaga, odnosno količina vode u medu iznad ili ispod tog postotka, med može prokisnuti, tj. zakipjeti - kaže.

Otocac, 260517. Medar Marinic iz Otocca.
Foto: Neja Markicevic / CROPIX
Neja Markičević / Hanza Media
 

A tu je i medun, kralj svih medova! Riječ je o šumskom medu koji se dobiva od crnogorice, no u njemu može biti i lipe, lipice i bagrema, a za njegovo nastajanje nisu zaslužne samo pčele nego i zelene i crvene uši pa je ovisno o vrsti ušiju i boja meda zelenkasta ili crvena. Naime, do soka koji biljke ispuštaju pčele ne mogu doći, ali njega piju uši koje velik dio tog soka (medne rose) ispuštaju. Pčele kupe sok i u košnici stvaraju medun.

 - To je med broj jedan jer u njemu ima petnaest puta više mineralnih tvari nego, na primjer, u cvjetnom medu. Njega pčelari očekuju pa zato idu brojati uši zbog kojih pčele sele gdje im je najveća koncentracija - kaže pčelar Marinić. - Zadovoljan pčelar je onaj koji po košnici dobije 20 kg meda! No, meda treba biti i za pčele zimi, i to 15 do 20 kg po pčelinjoj zajednici-dodaje Marinić. A na proljeće opet sve ispočetka kad ove vrijednice ponovno izlaze na ličke livade i šume.

Izdvajamo

Iz drugih medija