Iako se Sjedinjene Američke Države smatraju domovinom ''craft'' načina spravljanja piva, oni na svom znanju mogu zahvaliti doseljenim Njemcima.
Karakteristike craft piva
Broj znalaca među pivoljupcima je narastao, ali prije nego li definiramo craft pivo, potrebno je definirati craft pivovaru. Craft pivovara je nezavisna pivovara koja koristi tradicionalne sastojke u proizvodnji te ne proizvodi više od 6 milijuna barela piva godišnje (ukoliko se posavjetujemo s američkim zakonom). U Hrvatskoj su to nezavisne pivovare koje eksperimentiraju sa sastojcima u proizvodnji (kreativnost).
Za proizvodnju piva su najvažnija četiri sastojka: ječmeni slad, hmelj, voda i kvasac. Ječmeni je slad bit svakog piva, a hmelj je zaslužan za gorčinu, svježinu i aromu piva. Voda je neophodan sastojak svakog piva, a kvasac izaziva alkoholno vrenje zbog kojeg šećer prelazi u alkohol.
Craft piva su nerijetko puno aromatičnija od ''običnih'' piva, a sama proizvodnja je skuplja prvenstveno zbog cijene kvalitetnijih sastojaka. Craft piva se razlikuju i po pivskim stilovima što bi značilo da se u pivo mogu stavljati i dodatni sastojci poput pšeničnog slada, zobi i laktoze.
Cijene craft piva
Za studente ekonomije je ovo prilično jednostavno pitanje, budući da se na prvoj godini uči kako je cijena proizvoda opravdana sve dok postoji kritična masa kupaca koji su tu cijenu spremni platiti. Craf pokret u Hrvata je još uvijek u začetcima, iako o njemu možemo puno slušati i čitati. Još uvijek se prilagođavamo na njega te se javnost polako, ali sigurno upoznava s novim stilovima piva. Cijena proizvodnje, kao što smo prethodno naveli, ovisi o cijeni kvalitetnih sastojaka koji se u istoj koriste.
Logično je da kvalitetan hmelj ili slad imaju i višu cijenu. Craft proizvodnja piva je bezkompromisna i ne priznaje zamjenske sastojke ili sastojke niže kvalitete. U suprotnom, ne govorimo o craf pivi/pivovari. Također, crafteri u proizvodnom procesu koriste puno veće količine hmelja, slada, kvasca i vode što rezultira višom cijenom finalnog proizvoda. Ali to nije jedino što utječe na cijenu finalnog proizvoda. Stil piva je iznimno bitan, a neka je jednostavno proizvesti dok druga zahtjevaju kompliciranije procese. Složenost recepta i vrijeme odležavanja također utječu na formiranje cijene.
Bitter pivo ima jednostavan recept i kraće vrijeme odležavanja, za razliku od npr. belgijskog piva koja ima dugo vrijeme odležavanja. Suma summarum, kvalitetni sastojci + veća količina = viša cijena. Koji će zaljubljenici u dobro pivo uvijek biti spremni platiti.
Zašto toliko volimo craftice?
Craft piva iza sebe vrlo često imaju neku priču. Nerijetko se proizvode inovativnim procesima koji mnoge fasciniraju. Tako neki stoutovi odležavaju u bačvama od whiskeya, dok se drugi mogu pohvaliti dodatnim sastojcima poput rogača, vanilije... Znatiželja i poštovanje koje imamo prema nekoj od craft pivovara, činjenica da prozvodnja craft piva traži maksimalnu predanost, kreativnost i pedantnost, bitno utječe na našu fasciniranost crafticama. Sve se češće craft pivo sljubljuje s hranom ili koristi u pripremi iste jer pojačava doživljaj prilikom blagovanja.
Neki od stilova craftica
AlePivo koje nastaje djelovanjem kvasaca gornjeg vrenja. Vrenje započinje pri temperaturi od 10 °C i završava na 25°C, pa se takvo vrenje naziva “toplo vrenje”, a kako kvasac na kraju vrenja ispliva na površinu mladog piva, proizvod se naziva pivom “gornjeg vrenja”. American Pale AleStil koji je nastao u Sjedinjenim Američkim državama, a radi se o pivu s (najčešće) 5% alkohola te se za njegovu proizvodnju koriste značajne količine lokalnog američkog hmelja (vrlo često Cascade). India Pale AleU razdoblju kada je Britanija bila jedna od najvećih kolonijalnih sila koju je svijet vidio nastao je ovaj poseban stil. Indija je bila jedna od najvažnijih Britanskih kolonija te su iz tog razloga tamo stigli i brojni vojnici s kišnog otoka zapadne Europe. Ono što su vojnici željeli bilo je pivo. Pivo se proizvelo u Londonu i bačvama prevezlo u Indiju, ali dugačko putovanje koje su bačve morale proći nije dobro djelovalo na samo pivo. Radi lakšeg putovanja je pivo obogaćeno dodatnom količinom hmelja i većom količinom alkohola te je tako nastao India Pale Ale. LagerVrsta piva koja nastaje djelovanjem kvasaca donjeg vrenja. Može biti svijetlo ili tamno, te slabo, umjereno ili jako zahmeljeno. PorterVrsta jako zahmeljenog piva, tamne boje koja potječe od prženog neslađenog ječma. Izvorno je to pivo gornjeg vrenja, no danas se proizvodi i kao pivo donjeg vrenja u mnogim zemljama. Sadržava do 5% alkohola, puno neprevrelog ekstrakta i voćnog je okusa. StoutJedna bitna zajednička značajka svim stoutima je da velika većina sadrži prženi ječam dok ga u porterima ne mora biti. Stout je tamniji i gušći od portera, ima kremastu strukturu i jake okuse. Kod ovih stilova osjetit ćete note čokolade i kave a ponekad i dimljeni okus koji će sve to zamaskirati. |