INOVATIVNA PRIČA IZ MLADOG ČOVJEKA

POLJOPRIVREDNIK KOJI PROIZVODI PČELINJI OTROV: "Imam najinovativniji način skupljanja meda!”

Daruvar, 280319.
Mladi poljoprivrednik Tvrtko Matijevic.
Foto: Ranko Suvar / CROPIX
Ranko Suvar / CROPIX

Prije pet godina na 6000 kvadrata posadili smo i aroniju, ukupno 1100 sadnica, i od nje radimo sok, džem, čaj i med, kaže Matijević

Izbor za najboljeg mladog poljoprivrednika, koji i ove godine organizira europarlamentarka Marijana Petir (EPP) uz pokroviteljstvo Jutarnjeg lista, ušao je u završnu fazu. Stručni ocjenjivački sud odabrao je deset najboljih. Ovo su njihove priče...

 

Kad se lani Tvrtko Matijević (28), magistar inženjer agronomije, javio na natječaj za izbor najboljeg mladog poljoprivrednika, njegov projekt skupljanja pčelinjeg otrova bio je jedan od najinovativnijih među pristiglim projektima. Iako nije pobijedio, Tvrtko se za posjeta Europskom parlamentu u Bruxellesu i na proglašenju najboljeg mladog poljoprivrednika EU u organizaciji europarlamentarke Marijane Petir uvjerio da njegov projekt ima velike šanse i na globalnom tržištu.

Daruvar, 280319.
Mladi poljoprivrednik Tvrtko Matijevic.
Foto: Ranko Suvar / CROPIX
Ranko Suvar / CROPIX
 

- Pčelinji otrov najviše se koristi u farmaceutskoj industriji, za proizvodnju krema za pomlađivanje kože ili, u našem slučaju, krema za sportske ozljede, reumatske bolesti i migrene. Prijavio sam se na ovaj natječaj jer sam u prošloj godini ušao u uži krug kad me cura nagovorila da se prijavim. Nakon puta u Bruxelles i izlaganja svih projekta shvatio sam da je to već skoro sve viđeno, odnosno da nekih inovacija nema. Kako sam u prvoj rečenici u prijavi na projektu vidio da se traži inovacija, što je, po meni, nešto što nitko u svijetu još nema, odlučio sam se ove godine prijaviti na natječaj. I ovom prilikom prikazati najinovativniji način skupljanja pčelinjeg otrova koji se nigdje u svijetu još ne koristi jer sam ga ja osmislio, a uz moj način skupljanja pčelinjeg otrova dobili smo proizvodnju veće količine otrova po košnici u kraćem vremenu i puno kvalitetniji otrov - kaže Tvrtko, kojeg smo posjetili na njegovu imanju u Daruvarskom Brestovcu, gdje, uz košnice i nasade aronije, upravo obnavlja objekte u kojima će unaprijediti preradu meda, otrova i proizvoda od aronije.

Daruvar, 280319.
Mladi poljoprivrednik Tvrtko Matijevic.
Foto: Ranko Suvar / CROPIX
Ranko Suvar / CROPIX

Daruvar, 280319.
Mladi poljoprivrednik Tvrtko Matijevic.
Foto: Ranko Suvar / CROPIX
Ranko Suvar / CROPIX
 

- Želio bih pokazati ljudima da imamo i druge pčelinje proizvode, osim meda, peluda i propolisa, a kilogram otrova na tržištu se prodaje za oko 150.000 kuna. Uz proizvodnju meda i pčelinjeg otrova bavimo se proizvodnjom aronije koju smo posadili prije pet godina na površini od 6000 kvadrata, ukupno 1100 sadnica. Proizvodimo prerađevine od aronije: sok, džem, čaj i med. Proizvodimo i poklon-pakete koji se mogu pronaći na Facebook-stranici “Bobica zdravlja”.  Iskustva s prošlogodišnje prijave na izbor za najboljeg mladog poljoprivrednika Republike Hrvatske su pozitivna. Ljudi su mi se počeli javljati od Kanade pa sve do Iraka, odakle mi se javio vojnik koji bi se po povratku u domovinu počeo baviti proizvodnjom pčelinjeg otrova. Iako je bio sam početak sezone, održao sam nekoliko predavanja u Makedoniji, BiH i Hrvatskoj. Proizvođači su bili očarani viđenim, te su i sami ustvrdili da imamo najbolju tehnologiju u vađenju pčelinjeg otrova na svijetu - nabraja nam Tvrtko novosti.

Daruvar, 280319.
Mladi poljoprivrednik Tvrtko Matijevic.
Foto: Ranko Suvar / CROPIX
Ranko Suvar / CROPIX
 

- Nakon istraživanja napravili smo analizu pčelinjeg otrova na Institutu “Andrija Štampar”. Rezultati su bili odlični. Dobili smo otrov 1. klase sa 66,9 posto melitina, što nas u svijetu svrstava u višu klasu (50 posto melitina označava prvu klasu). U sezoni 2017. u dogovoru s Agronomskim fakultetom u Zagrebu studentica Lea Balen napravila je diplomski rad o ekstrakciji pčelinjeg otrova. U dogovoru s profesorom Draganom Bubalom radila se razlika između standardnog skupljanja pčelinjeg otrova na ulazu u košnicu (letu) i skupljanja po našoj tehnologiji na satonošama ispod kupole. Cilj je bio dobiti otrov sa što većim postotkom melitina, iako se trenutačno na tržištu nudi otrov s najviše 65 posto melitina. Nakon tog saznanja otrov, koji je pravilno uskladišten na temperaturi koja je za to bila predviđena, odnio sam na analizu te je imao u prosjeku 70 posto melitina, što je vrhunska kvaliteta u svijetu, odnosno najbolji otrov koji se može proizvesti. Nakon svih saznanja i novih tehnologija u pogledu količine i kvalitete pčelinjeg otrova te objave tekstova o tome u pčelarskim časopisima dobili smo jako puno novih kooperanata - kaže Tvrtko. PAMETNA TRŽNICA Trenutačno okuplja 45 pčelara iz Hrvatske koji rade po njegovoj tehnologiji vađenja pčelinjeg otrova i otkup im je zagarantiran, a još ih je oko 50 iz inozemstva. No, kad mladi poljoprivrednik krene u posao u poljoprivredi, nameće mu se milijun pitanja i dilema. Tvrtko je prije dvije godine imao priliku upoznati koncept GoGreen, koji mu se svidio.

Daruvar, 280319.
Mladi poljoprivrednik Tvrtko Matijevic.
Foto: Ranko Suvar / CROPIX
Ranko Suvar / CROPIX
 

- Ljudi koji su razvijali taj projekt uočili su jako puno detalja i bilo mi je žao kad je njihov put k uspjehu prekinut lošim dogovorom sa Zadrugom za etično financiranje. No za sve postoji i drugi, treći, pa i stoti pokušaj ako je potrebno. Bilo mi je neizmjerno drago kad nam je voditelj projekta GoGreen odlučio staviti svoje znanje, aplikacije, opremu i iskustvo na raspolaganje kako bismo započeli ovaj projekt na kvalitetnijim temeljima. Tako je kreirana ideja o Zadružnom savezu hrvatskih proizvođača koji smo nazvali “Croatian production network” odnosno CRONE. Osobno sam zauzeo poziciju operativnog voditelja ovog saveza proizvođača i ponosan sam na to da ćemo mi mladi poljoprivrednici povesti poslovanje u neke novije, modernije i bolje organizirane sfere. No krećemo malim koracima i važno nam je barem iskoristiti iskustvo koje je stečeno u projektu GoGreen kao inicijalni zamašaj. Svrha je zadruge, prije svega, da iznjedri, kako mi volimo reći, onih prvih 100 “zlatnih proizvođača”. Tražimo najbolje od najboljeg, proizvođače koji su u ovoj branši ipak dogurali do nekog zavidnog nivoa, kaže Tvrtko.

Daruvar, 280319.
Mladi poljoprivrednik Tvrtko Matijevic.
Foto: Ranko Suvar / CROPIX
Ranko Suvar / CROPIX
 

Operativni sustav koji je razvijao GoGreen na svojoj platformi bit će na raspolaganju proizvođačima da postave svoje poslovanje u moderne okvire i time bolje prate sve svoje procese, kao i troškove proizvodnje. “Što se više proizvođača prebaci na ovaj moderni ERP”, dodaje, “to će svaki naš korak biti lakši, a prvi korak dalje nam je naša veleprodajna platforma na www.crone. hr, na kojoj će se naći svi proizvodi u segmentima sirovina i prerađevina, kao i potrošnog materijala, zaštitnih sredstava i mehanizacije. Najbolje cijene za proizvođače da optimiziraju svoju proizvodnju, ali isto tako najbolji informacijski sustav za lokalnu veleprodaju i izvoz na EU i svjetska tržišta. Kako bismo znali dobro procijeniti proizvode, ali isto tako i pomoći drugim proizvođačima da dosegnu svojevrsnu premium kvalitetu, planiramo vrlo skoro ponovno pokrenuti pametnu tržnicu GoGreen.”

- Poslovni centar Importanne galleria pokazao nam je dobru volju za suradnjom, što nam je lokacijski vrlo interesantno jer smo ovaj put htjeli biti s prvom lokacijom što bliže središtu Zagreba i drago mi je najaviti da će se otvoriti više lokacija, manjih, ali bolje raspoređenih po gradu, kao i u ostatku Hrvatske. Pametne tržnice GoGreen osobito su nam bitne u ovom ciklusu, jer nam je potrebna ta inicijalna platforma koja pomaže kupcima da dosegnu prva tržišta i da se, na neki način, izgrade. Ova nova verzija GoGreena potpuno je u vlasništvu svojih proizvođača i izlagača, koji dijele troškove distribucije, te upravo zato nemaju prevelike troškove ulistanja, marži na prodaju i slične troškove.

Najveći dio novca ostaje opet proizvođaču, što mu olakšava razvoj. A jednom kada “naraste” dovoljno velik, aplikacija CRONE mu onda pomaže da uđe u ozbiljnije trgovačke centre ili da čak dosegne strana tržišta. CRONE onda pomaže kao zadruga u svemu. U stvaranju brenda, prijavi na EU fondove, savjetovanju u poslovnom smislu, razvoju infrastrukture i, nadamo se, dugoročno i u financiranju novih poljoprivrednika i razvoju postojećih. Ovo je zdrav put za sve i upravo ono udruživanje koje nam je svima prijeko potrebno kako bismo napokon podigli ovu vrlo potentnu branšu u Hrvatskoj na daleko zavidniji nivo - zaključuje Tvrtko

Izdvajamo

Iz drugih medija