Zelene doline i pitoma brda, uska cestica i natpis Nardući. Malo dalje ulazimo u maleno selo sa samo 22 stanovnika i vinsko carstvo dvojice Armana - Marijana i Franca. Kako kaže Marijan, samo su susjedi iako mnogi misle da su u rodu. Podrum do podruma vrhunskih istarskih vina, jednih od najcjenjenijih u državi i šire. A ove godine na najpoznatijoj vinskoj smotri u regiji - Vinistri, koja traje ovog vikenda u Poreču, upravo je Marijan bio najbolji među najboljima. Njegova mlada malvazija Gcru šampion je ovogodišnje Vinistre. Na desetom Svijetu malvazija, neformalnom svjetskom natjecanju ove sorte, osvojila je čak 90 bodova, a Arman je preporuča uz ribu ili bijelo meso.
Znanje i iskustvo
- Raduje me što smo osvojili ovo vrijedno priznanje na najvažnijoj manifestaciji za nas istarske vinare, u čijem središtu je malvazija, sorta koja je duboko ukorijenjena u našu tradiciju. Šampionske nagrade koje je naša obitelj osvajala dokaz su da smo na dobrom putu i da nastavimo u istom smjeru, prenoseći znanje i iskustvo na nove generacije - rekao je Arman na svečanoj dodjeli nagrada u Poreču uo- či početka 25. Vinistre. On se sam sjeća njezinih početaka, kada je bio među prvima u Istri koji je probijao nove puteve razvoja vinarstva.
| - Profesionalno sam se vinarstvom počeo baviti prije 20 godina. Prije toga sam radio u Lagunacommerceu u komercijali. Nastavio sam obiteljski posao koji su prije mene radili i otac i djed i pradjed i prapradjed. To je bilo logično. Onda sam polako nagovorio i druge u okolici da se počnu ozbiljnije baviti vinom i potom sam ih nagovorio da svi skupa odemo na Vinistru i da vidimo što smo to stvorili. Svi su rekli - ako ideš ti, idemo i mi. Te prve godine, kada sam dao svoje vino na ocjenjivanje, bio sam šampion. I tako je to krenulo. Tada su svi bili oduševljeni vinarstvom, ali danas je to puno teže jer u vinarstvu morate jako mnogo ulagati. To je posao koji traži da mu je čovjek posvećen 24 sata dnevno i ako ne postoji energija za to i usađena navika žrtvovanja, jako je teško baviti se ovim poslom. U našem kraju ljudi su naviknuti na takav način života i imaju takvu filozofiju života koja je usađena u generacijama. To je svetinja i obilježje jednog lokaliteta i kulture te širega ambijenta jednog područja. I to bi trebalo sačuvati i poticati, smatra Arman. |
Stara garda
Iako je završio srednju vinarsku školu, a potom kasnije ekonomski fakultet, kaže da nikad nije mislio da će se cijeli svoj život profesionalno baviti vinarstvom. - Naravno da sam mislio voditi obiteljsko imanje, ali sve drugo mi nije bilo na pameti. Čak sam upisao i umjetnost. Ideje su mi bile sasvim drugačije. Bile su čak i rokerske - priznaje nam kroz smijeh Marijan. U tih 20 godina ime Marijana Armana itekako je postalo poznato u vinskom svijetu u Istri, Hrvatskoj, ali i regiji. Jedan je od najpoznatijih vinara uz Kozlovića, Matoševića, Cattunara, Ravalica i mnoge druge sada već istarske bardove vinarstva. Stara je to garda koja je utrla put mnogima koji su se godinama kasnije počeli baviti vinom u Istri. A posebna je priča oko ovogodišnje nagrađene malvazije. Marijan kaže da je stvorena iz starih nasada malvazije koje je podigao još njegov pradjed prije stotinu godina.
- Naša malvazija, koju već niz godina deklariramo kao grand cru, radi se iz vinograda koje smo razvili kroz sve te godine iz izvornog nasada malvazije koji je posadio još moj pradjed. Još u počecima bavljenja vinarstvom prepoznali smo posebnost tog materijala, a to se očitalo u prvim uspjesima još 1999. godina kada smo imali najbolju malvaziju Vinistre. Već iduće godine naše je vino proglašeno najboljim bijelim vinom Hrvatske. To nam je sugeriralo da se radi o posebnosti koju bi trebalo ispitati i tretirati na poseban način. Tada smo odlučili iz tog vinograda razvijati naše nasade malvazije proizvodeći sadnice iz pupova tih loza. Umnožavanje smo radili u rasadniku u Vipavskoj dolini - priča nam Arman, dodajući kako je 80 posto njihovih nasada malvazije iz tog izvornog klona.
Posebnost se očituje u tome, bez obzira na prirodne predispozicije neke godine, da je to vino uvijek jedan korak ispred u odnosu na ostali materijal koji imaju. Upravo zato su nedavno ispred same kušaonice posadili novi nasad iz pupova stoljetnog vinograda. Dodao je uz to i da je terroir Vižinade poseban. Dokaz tome mu je činjenica da je ugledni britanski vinski znalac Steven Spurrier u četvrtak uoči početka Vinistre izdvojio u svom master classu posvećenom malvaziji čak tri malvazije s ovog područja kao iznimne.
| - Ovo područje, odnosno ovaj terroir Vižinade je nešto fantastično i nešto što se rijetko nađe u svijetu i zato bi se to područje trebalo posebno vrednovati. Želio bih da se pokrene inicijativa da se maksimalno pokuša sačuvati i obnoviti poljoprivredno zemljište na području općine Vižinada. Sada imamo situaciju da je u veoma ozbiljnim površinama za nas to zemljište devastirano ili namijenjeno za neke svrhe koje to ne opravdavaju, kada je već sa svjetskog nivoa prepoznato da je to područje fenomenalna lokacija od koje se može profitirati. Zato treba stvoriti prepoznatljiv brand na tržištu pod imenom Vina Vižinade, objašnjava Arman svoju inicijativu. |
On godišnje na 10 hektara površine proizvodi oko 80 tisuća butelja crvenog i bijelog vina. U njegovu podrumu mogu se uz malvaziju naći i chardonnay, sauvignon blanc, muškat, teran, cabernet sauvignon i merlot, kupaže, rose te pjenušac od malvazije. U pripremi imaju još nekoliko kupaža. Zasad u njegovu podrumu prevladavaju bijela vina - oko 65 posto u odnosu na crvena.
Vina za veću cijenu
Vinski razgovori nezaobilazni su i kada je u pitanju cijena butelje. Arman smatra da bi cijene hrvatskih vina svakako trebale biti više. To su, kaže, postigle regije koje su stvorile brend u vinskom svijetu i gdje su cijene vina od onih početnih skoknule za 400 do 500 posto.
| - Hrvatsko je tržište prilagođeno našoj situaciji. Ali ako govorimo o svjetskom tržištu, stručno mišljenje je da naša vina zaslužuju veću cijenu. Međutim, marketinški posao koji je trebao biti obavljen, nije obavljen. Tada bi i naša vina na svjetskom tržištu postigla višu cijenu. Jer mi nikada po količinama nećemo biti velika vinarska sila, ali na svjetskoj sceni vina s takozvanim boutique cijenama možemo postići daleko više - zaključuje ovaj ugledni vinar. |
Ostali ponosni dobitnici nagrada
| Uz Armanovu mladu Malvaziju proglašena su i ostala najbolja vina od autohtonih sorata Istre. Đulio Ferenac ima najbolju zrelu Malvaziju, berbe 2016., Fakinov Il Primo, najbolji je mladi Teran, Fuga, berbe 2015. obitelji Dobravac najbolji je zreli Teran, slovenska Kmetja Jorgan ima najbolji mladi Refošk, a najbolji zreli, berbe 2011. također dolazi iz Slovenije, i to iz vinarije MonteMoro. Oznaku IQ - istarska kvaliteta dobile su 24 malvazije iz 2017. i devet terana iz 2015., a Veliko zlato osvojila je Malvasija dubrovačka Karaman, 2016., i portugalski Colombo Madeira Malvasia 10 years old, 2008. Osim dva velika zlata i 79 zlatnih medalja u okviru Svijeta malvazija, dodijeljene su 84 zlatne medalje ostalim vinima, deset uljima i pet jakim alkoholnim pićima. Priznanja za iznimni doprinos suvremenom istarskom vinarstvu dobili su Ivica Matošević, TZ Istarske županije, Veleučilište u Rijeci - Poljoprivredni odjel Poreč, Plava Laguna d.d., Hrvatski sommelier klub, Davor Romić i poznati istarski sommelieri Sandi Paris i Emil Perdec. Nikola Benvenuti, predsjednik Vinistre, istaknuo je kako je Istra prepoznatljiva vinska regija, a vino jedan od najsnažnijih istarskih brendova. “Kako bismo još jače osnažili naš brend i zadržali status vinske regije lidera, bilo je potrebno izraditi Strategiju razvoja vinarstva do 2030. Ovu važnu smjernicu istarskog vinarstva, koja prati svjetske trendove, širi izvozna tržišta i jača konkurentnost, uskoro ćemo predstaviti javnosti”, istaknuo je Benvenuti. “Nakon što je Vinistra kao udruga vinogradara i vinara napravila veliki iskorak u svim segmentima proizvodnje i poboljšala kvalitetu svih sorti, osobito malvazije, preostaje nam nastavak borbe oko istarskog terana kako bi svi proizvođači mogli zadržati etiketu, brend i ime koje nam u Istri oduvijek pripada”, rekao je Ezio Pinzan, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu Istarske županije. |