Srbija kao vinska regija raste velikom brzinom. U samo desetak godina nekadašnja se potpuna indiferentnost prema proizvodima vlastitih vinarija transformirala u trenutnu, malo je reći, ushićenost tržišta domaćim vinom. Ta promjena i novi interes za vlastito vinsko naslijeđe rezultirali su s nekoliko jako dobrih trendova. Prvi je novorođena glad tržišta za vlastitim, autentičnim sortama poput prokupca i probusa, dok istodobno lagano blijedi interes za internacionalnim uzdanicama poput chardonnaya i merlota. Drugi je uravnotežena ponuda uvoznih i domaćih vina.
Iako domaća vina rastu, Srbija je i dalje od svih zemalja u regiji najznačajniji uvoznik buteljiranih vina iz znamenitih regija. Ponuda internacionalnih vina u beogradskim restoranima bogatija je od one u Budimpešti, Zagrebu ili Ljubljani, gdje domaća vina toliko dominiraju da su uvozna često svedena na statističku grešku. Treći je direktna posljedica prvog trenda i odnosi se na potragu velikog broja već afirmiranih vinara za nečim vlastitim i autentičnim, pa se puno eksperimentira s nekoć odbačenim tradicionalnim sortama i već sada se može svjedočiti ozbiljnim komercijalnim vinima od sorti kao što su seduša, smederevka, bagrina ili začinak, kao i od lokalnih sorti stvorenih na novosadskom institutu poput sile ili neoplante.
Četvrti i možda najvažniji trend je smanjen utjecaj paljenog drva, koji je u prošlosti znao biti prenaglašen, i to najčešće upravo kod najambicioznijih i najskupljih vina pojedine vinarije. Vinari su prikupili iskustvo, nova generacija enologa je stasala i stvari sjedaju na svoje mjesto. Broj vinarija iz Srbije prisutnih na tržištu Hrvatske također raste, iako ih je još razmjerno malo. Nedostaju neke od najboljih vinarija sa zaista impresivnim vinima kojima bi se mjesta trebalo naći na svakom vinskom tržištu, poput Aleksandrovića i Matalja, međutim neke druge jednako dobre su tu već dulje vrijeme. Najznačajnija od njih je vjerojatno vinarija Zvonko Bogdan iz Subotice.
Vina vinarije u kojoj poznati pjevač ima vlasnički udio i po kojem je vinarija i nazvana već dulje vrijeme uvozi zagrebački trgovac Miva. Zvonko Bogdan nudi izvrstan omjer cijene i kvalitete u bazičnom razredu vina, osobito pod etiketama Život teče i 8 tamburaša, međutim najbolja vina vinarije su perjanice Cuvée No1 (red bordeaux blend s dodatkom frankovke) i Pinot blanc, vjerojatno trenutno najbolje vino od te sorte na ovim prostorima. U Hrvatskoj je prisutna i Vista Hill, bivša vinarija Molovin, u koju je svoj kapital uložila Lepa Brena, promijenila joj ime i učinila je poznatom doslovno preko noći. Na zagrebačkom Pink Dayu njihov je štand bio jedan od najposjećenijih, a zbog prisutnosti Lepe Brene osobno skupio se i niz medija koje inače na vinskim sajmovima nismo navikli vidjeti.
Nevezano uz vlasništvo pjevačke legende, vina Viste Hill jesu dobra, osobito vino White Selection, blend sorti graševina, traminac i rajnski rizling. Treća značajna vinarija koja se može naći u Hrvatskoj je garažna novosadska vinarija Bjelica. Njihova vina je uvezao Michelin star restoran Monte iz Rovinja i servirat će ih u sklopu sljedova svog čuvenog menija. Bjelica se proslavio chardonnayom Babaroga, međutim trenutačno je Saga, blend sauvignona i semillona, najzanimljivije što taj podrum nudi.
ZVONKO BOGDAN PINOT BLANC 2017 92/100
Napravljen u maniri dobrog australskog chardonnaya iz regije Yarra Valley ili Mornington peninsula. Vibrantan, s puno svježine agruma i istovremeno slatkim začinima hrasta u pozadini. Okus ima dubinu, svježinu i slast istodobno. Uravnoteženo i izvrsno vino. Izmišljeno za ribu poput romba ili grdobine. Može se čuvati najmanje do pet godina od berbe.
VISTA HILL, WHITE SELECTION 2017 88/100
Od sorti graševina, traminac i rajnski rizling. Vino za sredinu dana i veći poslovni ručak, jer je jedno od onih koje će svi voljeti. Uravnoteženost tri inače sasvim različite sorte izvedena je maestralno. Sve je tu, svježina rizlinga, slast traminca i pitkost graševine. Trajanje nije osobito dugačko, vino je elegantno i lagano i valja ga potrošiti u roku od dvije godine. P.S. Lepa, uložite u bolji čep.
BJELICA, SAGA 2018 91/100
Iako se radi o tipičnom bordoškom bijelom blendu od sauvignona i semillona, stilski s bijelim vinima te regije nema nikakve veze. Ovo je vino koje ponajviše podsjeća na krepka i mineralna bijela vina Goriških brda i talijanskog Collija. Prekrasne svježine agruma na začetku te impresivne slane mineralnosti na finišu. Punog je tijela, traje dugo, ima specifičnu gorkastost na finišu i treba ga piti isključivo uz hranu, osobito uz ambicioznija kremasta rižota.