ELEGANTNA CRNA VINA

VINA S MANJE TIJELA I TANINA, A VIŠE SVJEŽINE I SOČNOSTI: Odabrali smo elegantna crna vina savršena za druženja uz dobru hranu!

    AUTOR:
    • Saša Špiranec

  • OBJAVLJENO:
  • 06.06.2018. u 13:46

Friend clinking glasses above dinner table
Getty Images/iStockphoto

Priličniji naziv je elegantna crna vina. Dakle, ona s manje tijela i tanina, s manje prezrelih voćnih aroma, a s više svježih, s manje senzacije prosušenosti ili džemastosti, a s više sočnosti, odmjerenosti i u konačnici elegancije.

To nipošto nisu lošija vina od prije spomenutih, mišićavih i razmetljivih. Ona su jednostavno drukčija, profinjena i nježnija kad su dozrela, a svježa i sočna kad su mlađahna. Svojom nenametljivošću idealan su pratilac intimnim trenucima, obiteljskim druženjima i poslovnim razgovorima. Njihova kvaliteta izbija na površinu i skreće pažnju na sebe tek nakon što ste ih popili. Ne osvajaju prvim dojmom već bljeskom spoznaje da ste nešto jako fino imali u ustima tek nakon što ste ih popili. Elegantna crna vina uobičajeno dolaze iz hladnijih vinogradarskih krajeva, međutim, to nije pravilo.

 

U Dalmaciji ili drugim toplim podnebljima također možemo naći pregršt sorti koji nam daju takva vina, kao što u hladnijim krajevima možemo pronaći masivne i tanične crnjake. Primjerice, nebbiolo iz prohladnog Pijemonta nam daje neke od najkorpulentnijih poznatih crnjaka punog tijela i trpkih tanina, a Lasina iz vrele Dalmacije nježna i živahna vina meke teksture i blagih tanina. Konačni izgled nekog crnog vina uvelike ovisi o čovjeku, to jest vinaru koji određuje uzgojne oblike, rokove berbe i način vinifikacije, pa neke sorte poput, recimo, frankovke se mogu preobraziti iz lagašnog i živahnog crnog vina u koncentriran, snažan i pikantan crnjak. Ipak, sorta je glavni determinator potencijala elegancije u vinu. pokušate li napraviti elegantni plavac mali, rezultat je razvodnjeno vino kratkog okusa, pa je plavce bolje ostaviti u zoni visoke koncentracije gdje najbolje iskazuju svoje mogućnosti, nego ustrajati na stilu vina koji ne paše njihovoj prirodi. Isto je na suprotnoj strani s pinotom crnim koji vjerojatno utjelovljuje ideal elegancije, a kada ga se pokušava kon - centrirati radi boje i ekstrakta daje tupa i nearomatična vina. U nastavku vam predstavljamo domaće sorte i strane sorte prisutne na našem tržištu koje u ovoj kategoriji ostvaruju blistave rezultate.

 

Pinot crni

Kralj ove kategorije. Ponikao u Burgundiji, kao srednjovjekovna sorta za plemstvo i velikodostojnike i danas ostvaruje čudesne rezultate. Usprkos nježnoj i providnoj rubinskoj boji zbog koje ga neupućeni često zaobilaze u strahu da se radi o tankom vinu ili nedozrelom grožđu, te usprkos blagim taninima zbog kojih povezanim očima ponekad ne biste otkrili ni da se radi o crnim vinu, intenzitet kojim miri - še kao i intenzitet okusa su impresivni. Zbog toga spada u najdugovječnije crne sorte na svijetu, a pojedini primjerci iz prestižnih burdgundskih apelacija su ujedno i najskuplja vina na svijetu. Za mladi pinot crni najtipičnija aroma je malina, pa šumske jagode, pa višnje i drugo crveno voće. Često ga odlikuju i herbalne arome, kao i zemljasti tonovi u slučaju starijih i odležanih primjeraka. U Hrvatskoj najbolji primjerci dolaze iz bregovite Hrvatske s naglaskom na Plešivicu, Prigorje i Međimurje te iz slavonskog vinogorja Kutjevo. Podunavlje je već pretoplo za finesu kojom se diči ova sorta. Izdvojili smo nekoliko primjeraka trenutno dostupnih na tržištu vrijednih pažnje.

Mežnarić Pinot crni 2015.

 

Cijena: 70 kn (Luma u Zagrebu, Never green u Splitu)

Primjerak mladog i nepretencioznog pinota crnog kojeg osim elegancije odlikuju svježina i sočnost, atraktivne arome crvenog voća i šumskih jagoda, blagi tanini i čisti voćni finiš. Ne radi se o vinu za dugo odležavanje već za potrošnju unutar tri godine od berbe. Nakon nekih primjeraka iz vinarije Bolfan s ovim Mežnarićevim vinom Zagorje se može trajno upisati u regiju sposobnu za najviše standarde kad je pinot crni u pitanju.

Belović Pinot crni 2013.

 

Cijena: 62 kn (u vinariji)

Damir Belović je ovim pinotom crnim odlučio iskoračiti u ambicioznije vode od svježih i urednih vina s kojima nas inače opskrbljava već godinama. Vino je savršen izričaj sortnosti izražene kroz svježinu i tipičnu aromu, međutim, s nešto više koncentracije, s nijansu naglašenijim taninima i generalno s više tijela. Radi se o vinu koje može još dugo trajati i koje je jedinstveno po dužini teka i retrookusa. Svakako obratiti pažnju na ovu vinariju u nadolazećim godinama.

Šember Pinot crni 2013.

 

Cijena: 99 kn (Dobra vina)

Plešivica broji cijeli niz dobrih proizvođača pinota među kojima je Šember uvijek pri vrhu. Šemberov pinot crni karakteriziraju izražene kiseline, inače tipič- ne za matičnu Burgundiju, pa uobičajene arome crvenog voća, ali i svježi herbalni tonovi. Radi se o pinotu visoke klase kojeg se niti jedna vinska lista ovog svijeta ne bi trebala posramiti. Svježina i elegancija su mu glavne odlike.

Korak Pinot crni 2013.

 

Cijena: 144 kn (Miva)

Vina Velimira Koraka karakterizira više zrelosti, tijela i alkohola nego u ostalih vinara njegovog podneblja. Posljedica je to uzgojnog oblika, položaja vinograda visoko na Plešivici, promišljenih rokova berbe i zdravog grožđa. Njegov je pinot crni uvijek superioran kvalitetom iako je korpulentnijeg profila nego većina drugih. Autorski potpis Velimira Koraka na ovom vinu je jasan i čini ga jednim od najautentičnijih vina Hrvatske danas.

Frankovka

Frankovka je druga naša najvažnija sorta kad su u pitanju elegantni crnjaci. Ona je doduše u stanju, kao što smo već spomenuli, dati moćne crnjake kako su nam s nekim ranijim berbama demonstrirali baranjski vinari poput Belja, ali ipak, u standardnim okolnostima su njene glavne odlike svježina i elegancija. Feravino je prvo ukazalo na potencijale ove sorte kad su ostali odustajali od nje, da bi se u posljednje vrijeme sve više vraćala na tržište kao seriozno vino iz butelje i od niza drugih vinara.

Feravino, Frankovka Dika 2015.

 

Cijena: 40 kn (Vrutak)

Bazna linija ove vinarije pod nazivom Dika idealno utjelovljuje odlike ove sočne i živahne sorte. Višnje bi bile glavna aroma, a svježina i lakoća okusa s nijansu naglašenijim kiselinama nude ovo vino kao idealno uz pizze, pašte s rajčicama ili mesnim umacima s rajčicama te brojnim drugim svakodnevnim jelima. Frankovka bi zbog svog univerzalnog karaktera nepretencioznog vina koje prati bezbroj jela i situacija trebala biti sastavni dio svakog hladnjaka i vinskog podruma. Feravino ima i puno ambiciozniju i u konačnici bolju frankovku u liniji koja se zove Miraz, međutim ona je granična između ove kategorije o kojoj danas pišemo i kategorije krepkih i punih vina.

Orahovica Frankovka 2015.

 

Cijena: 60 kn (Dobra vina)

Slavna vinarija iz Orahovice je zadnjih godina promijenila smjer iz nekoć prezrelih vina u sočna i svježa kod svih sorti s kojima se bavi. To se lako vidi kod njihove perjanice silvanca zelenog, ali i kod ove frankovke. Ovo je vino značajno koncentriranije i punije od Dike, ali pritom nije izgubilo ni najmanje na tipičnoj svježini i višnjastom šarmu koji ovu sortu inače odlikuje. Uz voćnost šumskog i bobičastog voća prisutni su i slatki začini, ugodno naglašene kiseline te slast atraktivnog retrookusa. Jako lijepo vino po još ugodnijoj cijeni.

Teran

Teran je sorta koja je sinonim za svježinu. Uvijek je naglašenih kiselina, koliko god da čekali trenutak berbe. Dugo je bio u sjeni malvazije i merlota, vodećih istarskih sorti, međutim sve je češći i sve prisutniji u vinskim karatama širom Hrvatske. Utjelovljuje sve što se očekuje od elegantnog vina. Svježinu u kojoj je vjerojatno šampion, crveno i crno voće poput kupina i višanja dominiraju mu aromatskim profilom, ponekad ima solidno izražen herbalni štih koji podsjeća na list rajčice, a ponekad i zemljaste tonove. Teran je nevjerojatno izdržljiv i poput pinota crnog daje izrazito dugovječna vina. Neki vinari čekaju s njim par godina do izlaska na tržište, ne bi li dozrijevanjem omekšao, dok ga drugi daju mlađe dok su arome još svježije i voćnije, a okus pun svježine. Za razliku od pinota crnog, intenzivno je obojen, ponekad boja graniči s ljubičastom te često ima izražene tanine.

Kozlović Teran 2015.

 

Cijena: 71 kn (Vivat fina vina)

Vinarija Kozlović je nakon Coronice i Benvenutija koji su napravili najveće domete s odležanim teranima, isto to napravila s mladim i svježim teranom. Ovaj teran koji vam predstavljamo su zamislili kao svakodnevno vino, izglađene oštrine koja često zna smetati u mladih terana, s puno voćnosti višnje, šljive i kupine te sa sočnim finišom čistog i slasnog teka. Vino koje će zbog pristupačnosti prosječnom ukusu svatko zavoljeti, a koje se istovremeno ni najmanje ne odriče karakteristika serioznog i visoko kvalitetnog vina.

Lasina

Kolokvijalno je volimo nazivati dalmatinski pinot crni zbog sličnosti kad su u pitanju obojenost i nježni tanini. Međutim, s pinotom crnim po pitanju aroma nema nikakve slinosti. Lasina je unikatno dalmatinsko vino koje izvrsno odražava svojstva okruženja u kojem nastaje. Iz sjeverne je Dalmacije, ali na samoj granici sa srednjom, iz okolice Skradina, Drniša i ostatka šibenskog zaleđa. Daje nježna vina s puno karaktera. Nažalost, nema je puno za sada. Mi smo se susretali samo s tri etikete, od toga dvije iz Plastova kod Skradina i jednom iz Promine kod Drniša.

Sladić Lasina 2013.

 

Cijena: 160 kn (Vintesa)

Izvanredno vino. Mekano i slasno na jeziku i nepcu, blagih tanina, a s puno okusa i zrelog crvenog voća. Trešnje prije svega, malo višnje, tragovi malina i kupina. Toplina dolazi po ispijanju, a okus ostaje još dugo. Nježno obojena, na granici crvenkastih rosea, upravo kako sorta prirodno izgleda. Djeluje nježno, ali puna je okusa i mirisa. Traje dugo i jedinstveno je gastro iskustvo. Obitelj Sladić je sve bolja iz godine u godinu i svakako obratiti pažnju na njih u nadolazećem periodu, osobito s lasinom i debitom.

Sanisgot

Još jedno neželjeno dijete poput terana koje pokazuje da je greškom odstranjivano iz vinograda i sustavno zanemarivano. Zahvaljujući Ivici Dobriničiću, vinaru i rasadničaru, koji se prvi ozbiljno pozabavio ovom sortom, znamo da još jedna domaća sorta vrijedi pažnje i truda. Sansigot znamo još pod nazivom sušćan i uzgaja se na području Kvarnera, a smatra se da dolazi s otoka Suska, po kojem je i dobio ime. Ivica Dobriničić nije jedini, jer ga rade još i niz drugih vinara poput Ivana Katunara iz Vrbnika na Krku. Nevoljna sudbina ove sorte pripisuje se visokim kiselinama kojima obilju prije svega, pa zelenim aromama kojima smo u prošlosti često mogli biti svjedoci. Kao i s teranom, danas je drukčije. Novi sansigot je sočno i mekano vino, bez suvišne oštrine.

Šipun Sansigot 2015.

 

Cijena: 85 kn (Vrutak)

Impresivan rezultat ostvario je Ivica Dobrinčić iz vinarije Šipun s ovim vinom. Nekoć trpko i kiselo vino pretvorio je u sočno i mekano s puno svježine i slasti. I dalje ga karakterizira jedna specifična herbalna nota, međutim ona je ovdje ugodna, kao u dobrog cabernet franca. Potom dolaze prezrele višnje i drugo bobičasto viće. Herbalnost se javlja i na retrookusu koji odiše čistoćom i svježinom. Kao i dobre frankovke, ovo je vino savršeno uz mesne umake bogate rajčicom, razne pašte, lazanje, pizze i brojna druga jela bazirana na rajčici.

Izdvajamo

Iz drugih medija