Samo je jedan proizvođač vina u Hrvatskoj koji isključivo proizvodi samo dva iznimno rijetka i cijenjena tipa vina, ledenu berbu i izbornu berbu prosušenih bobica. Naravno, to je slavni Boris Drenški, javnosti poznatiji kao Bodren. Bodren je spoj slogova bo od Boris i dren od Drenški i čest je primjer nazivanja vlastitih poduzeća ili obrta u nas. Tako je i Boris Drenški nazvao svoju vinariju, međutim, kako ga javnost prije nije poznavala, ime vinarije postalo je sinonim i za njega osobno, odnosno nadimak. Za put od potpune anonimnosti do zvjezdanog statusa njegovim vinima i njemu osobno trebala je samo jedna godina.
Sada već povijesna 2008. Tada je vinar hobist iz graničnog mjestašca Rusnica kod Huma na Sutli svoje slatke predikate što obiluju lepršavim kiselinama iz još pokusne faze poslao na najpopularnije vinsko natjecanje na svijetu, ono u organizaciji magazina Decanter iz Londona. Predikati ili točnije predikatna vina su vina koja se beru nakon redovnih rokova berbe te u čijem moštu razina sladora prije vrenja prelazi minimume za kategoriju u kojoj se nalazi. Nazivi za pojedinu kategoriju krećuse prema slatkoći uzlazno, od kasne berbe gdje je najmanje sladora u moštu od svih predikata, ali više nego u vina redovne berbe, preko izborne berbe, zatim izborne berbe bobica, pa ledene berbe i konačno do izborne berbe prosušenih bobica. Bodrenove predikate krasi jedinstvena osobina koja se u slatkih vina osobito cijeni. To je savršeni balans između slatkoće i kiselosti.
Tu su prisutne i sve druge vrline, poput najšireg dijapazona aroma koji se kreće od kandiranog voća, preko plemenite plijesni, pa sušenog voća, zatim marmelada i meda, suhog i svježeg cvijeća i mnogih drugih. Međutim, te odlike krase i veliki broj drugih predikatnih vina iz ostalih vinskih regija Hrvatske i svijeta, ali rijetki, odnosno samo najbolji imaju tu lakoću i lepr- šavost kakvu posjeduju Bodrenove ledene berbe i izborne berbe prosušenih bobica. Zbog toga su njegova vina unatoč koncentriranoj slatkoći iznimno pitka te će čak i najindiferentniji ljubitelji isključivo suhih vina u slučaju gutljaja Bodrenova vina uzdignuti obrve i odati mu počast. Takvu kvalitetu postiže samo još nekoliko vinskih regija, poput obližnjih vinogorja iz susjedne Slovenije, zatim mađarske regije Tokaj, pa njemačkog Mosela i još poneke francuske regije. Bodren je odlično uočio da ilovasti tereni kojima obiluje Zagorje pogoduju visokim kiselinama u grožđu, zbog čega su suha zagorska vina često kiselkasta, pa je taj nedostatak vješto pretvorio u prednost odlučivši proizvoditi samo predikatna vina u kojima se kiselina cijeni jednako kao i slador u moštu.
Nakon što je poslao svoja prva vina na Decanterovo natjecanje i promptno osvojio dva potpuno neočekivana zlata, postao je poznat i u domovini gdje prije toga apsolutno nitko za njega nije čuo, uključujući i vinske novinare i kritičare čiji je posao poznavati vinsku scenu. Svi su u čudu pogledali prema zagorskim bregima odakle su stigla dva potpuno neočekivana zlata, novinari i fotografi pojurili su u Hum na Sutli, preko noći stvorili novu zvijezdu i od tog trenutka se o Bodrenu više nije prestalo pričati.
Zasluženo, jer je već sljedeće godine na istom natjecanju osvojio četiri zlata, čime je ušao u vrlo uzak krug rezerviran samo za svjetsku elitu. Naime, četiri ili više zlata samo jednoj vinariji na tom natjecanju uspjeh je o kojem sanjaju mnoge od najvećih vinskih globalnih zvijezda. U kasnijim godinama zlata su se prorijedila, ali i dalje redovito stižu.
Manjem broju zlata po pojedinom Decanterovu natjecanju posljednjih godina Boris Drenški, vlasnik vinarije, može zahvaliti ponajviše predsjednici komisije za Hrvatsku, Angeli Muir MW, koja je u međuvremenu - znatiželjna saznati gdje nastaju ta sjajna vina koja joj svake godine odnose pregršt tako rijetkih i vrijednih medalja - posjetila Hrvatsku i njegov podrum. Vidjevši gerilske uvjete, bolje rečeno neuvjete, jer tada su Bodren vina nastajala u obiteljskoj garaži, odjednom je postala dramatično rezerviranija.
Naime, Angela Muir je poznati vinski konzultant čiji posao ne bi imao previše svrhe ako bi vina iz kućne radinosti poput njegova na natjecanjima i dalje premoćno tukla ona u koja se ulaže stostruko veći novac. Stoga je zadnjih par godina Drenški pretplaćen uglavnom na srebra, uz pokoje zlato za trud i poticaj. Međutim, činjenica je da je kvaliteta vina Bodren i dalje jednako fantastična. Bodrenova vina su tip vina koje može trajati i odležavati cijeli ljudski vijek. S gotovo 300 grama sladora po litri, alkoholom nešto jačeg piva i vrlo živahnom kiselinom koja daje titravi osjećaj slasti na jeziku, njegova su vina zacementirana prirodnim konzervansima kao što su konzerve iz nekadašnje JNA bile zacementirane umjetnim.
Tražite li dar za rođenje djeteta, vjenčanje ili neki drugi takav događaj kojeg se zgodno prisjetiti za dvadeset ili pedeset godina, ova su vina vjerojatno najbolji izbor. Naime, godine će se na njima zasigurno znatno manje osjetiti nego na vama ili vašem djetetu. Bodren je i dalje posvećen dvjema najtežim kategorijama među predikatima, a dva recentna izdanja ledene berbe plijene pozornost bezvremenskom kvalitetom. Riječ je o Icewine Pinotu sivom i o Icewine Rajnskom rizlingu iz berbe 2013. Iako su rizici pri proizvodnji - od truleži i ptica do nepovoljnih vremenskih uvjeta - znatno veći za taj tip vina, Drenški štiti svoje trsje mrežama i strpljivo čeka ledene zimske dane da pokupi ono malo što je ostalo na lozama.
Preša odzvanja kad se ledene kuglice ubacuju u njih, a do pojave prvih kapi gustog i ljepljivog soka pod pritiskom snažne preše treba čekati dulje od sat vremena. Rezultat je u konačnici veličanstven. Bodren vina imaju vrlo niski ukupni alkohol koji se kreće ovisno o vinu od 6 do 9%, kiseline koje su redovno preko 10 g po litri te šećere koji se kreću od 200 g do 300 g po litri. Recimo radi usporedbe da se parametri za redovno polusuho vino prosječno kreću od 11,5 do 12,5% alkohola, 5 do 6 g kiselina po litri i 6 do 12 g šećera po litri. Ta odluka o niskom alkoholu nije slučajna, nego je plod težnje da vina budu što uravnoteženija i lakša. Na taj se način čuva soč- nost tekućine koja, kad se još pridoda izrazito živahna kiselost, fantastično razbija ljepljivost i slatkoću goleme količine neprovrelih sladora i daje vinu osjećaj živosti i neizmjerne slasti, ali i retrookus koji traje i titra na rubovima jezika i usnama još minutama po ispijanju. Neodoljivo fino. Uzimati ih na "žličice".
Nikako iz većih čaša i ne kombinirati s bilo kakvim desertima. Ovo su vina za kontemplaciju i intimne trenutke. Dijelite ih samo s jednom osobom. Onom do koje vam je jako stalo.