Sortiment bregovite Hrvatske može se pak načelno podijeliti na dvije grupe: na grupu internacionalnih sorti koje dijele sva vinogorja i na grupu domaćih sorti od kojih svako od vinogorja preferira vlastitu. Na vinsku tradiciju Slavonije i Podunavlja je utjecala vrlo burna prošlost, a u vinogorjima prevladavaju bijele sorte, dok su crne sve više u usponu.
Educirajte se o najvažnijim sortama hrvatskih regija!
Istra i Kvarner
Muškat Momjanski
Kod muškata posebno dolazi do izražaja klimatološka specifičnost Istre u kojoj se količina sunca i svježine nužne za intenzitet i bogatstvo aroma, skladno izmjenjuju u idealnom omjeru. Muškati iz Istre uvijek intenzivno mirišu na muškatno grožđe i cvjetne note, obično su blago slatkasti, ali imaju i velikodušnu prisutnost kiselina koje im daju lijepu svježu notu i stvaraju osjećaj slatkosti na retrookusu.
Malvazija Istarska
Uvjerljivo je vodeća istarska sorta koja zauzima preko polovice vinograda Istre, a u cijeloj je Hrvatskoj čak druga sorta po zastupljenosti. Unatoč imenu koje se može naći na još četrdesetak sorti diljem Mediterana, a od kojih je većina ista porodica ili čak samo sinonim identične sorte iz neke druge regije, malvazija istarska unikatna je sorta koja se može naći samo u Istri. Malvazija dolazi u dva lica. Jedno je svježe vino s bogatim mirisom voćnih cvjetnih aroma, postojanim mineralnim štihom na okusu i ugodnim gorkastim tonom na retrookusu. Jamstvo kvalitete za takav stil je oznaka IQ koju vinari dobivaju od vlastite udruge prođe li stroge standarde pri ocjenjivanju. To je ujedno tip vina koji je obvezan za kušanje svakom ljubitelju vina, jer je riječ o jednom od najtipičnijih okusa Istre koji treba trajno registrirati u memoriji. Drugi tip malvazije je odležana malvazija, koja za razliku od prethodnika ne dozrijeva u inoksu, nego najčešće u većim drvenim bačvama od hrasta ili akacije. Takva malvazija je namjenjena connoisseurima koji od vina očekuju više od osvježenja. Odležane malvazije imaju jako dugačak životni vijek, što tu sortu po potencijalu odležavanja svrstava uz bok još samo nekolicini bijelih sorti na svijetu, poput, recimo, chardonnaya.
Žlahtina
Lagana, nježna i ugodna mirisa, a ako je dobro ohlađena, vjerojatno idealno ljetno vino. Lako stječe simpatizere i publiku pa je zbog toga jedina hrvatska sorta čija se većina od godišnje produkcije uspješno prodaje isključivo u buteljama. Zbog krhke strukture nema potencijal za višegodišnje odležavanje pa pri kupnji treba obratiti pozornost na to da berba koja se nudi bude što svježija. Gotovo sva žlahtina se uzgoji na Vrbničkom polju iznad grada Vrbnika na Krku. Ima je u manjim količinama na drugim pozicijama na otoku Krku i nešto preko mora, u okolici Novog Vinodolskog.
OSTALE SORTE: Teran, sansigot, merlot, cabernet sauvignon, borgonja, cabernet franc, chardonnay, sauvignon bijeli, muškat ruža, gegić, hrvatica, trojšćina, syrah, plavina, pinot crni, muškat ottonel, pinot sivi, pinot bijeli i drugi.
Slavonija i Podunavlje
Graševina
Neprikosnovena je vladarica vinograda Slavonije i Podunavlja. Uzgaja se još masovno u bregovitoj Hrvatskoj, Austriji, gdje je druga sorta po zastupljenosti, te u Mađarskoj. Može se naći više ili manje zastupljenu još u brojnim drugim zemljama središnje i istočne Europe, poput Slovenije, Srbije, Slovačke, Češke, Rumunjske, Makedonije, itd. U Slavoniji i Podunavlju graševina je omiljena sorta i tu je svoju najveću ekspanziju prošla tijekom socijalizma, međutim, rast kvalitete i transformaciju iz priproste sorte u gastronomsku deliciju ostvarila je s dolaskom demokracije i procvatom privatnog vlasništva. U svoj zlatni period ušla je s početkom 2010-ih. od istodobno tako velikog broja vinara kojem danas svjedočimo, jamči dugi ostanak ove sorte na čelu slavonskoga vinarstva.
Frankovka
Treća je po važnosti sorta ove regije i zapravo je ugrožena. Popularnost internacionalnih uspješnica poput cabernet sauvignona i merlota, koja svugdje po svijetu istiskuje domaće sorte, čini to i ovdje već neko vrijeme. Frankovka, koju tradicionalno uzgajamo još iz vremena Habsburške Monarhije, izvrsno je prilagođena vinogorjima Panonske nizine te će ovdje dati strukturom bogatija vina nego u matičnoj Austriji, gdje je inače najpopularnija crna sorta. Frankovke Slavonije i Podunavlja su bitno različita od onih iz bregovite Hrvatske. Imaju više tijela i punija su okusa, iako, glavne odlike frankovke su uvijek, pa tako i u Slavoniji, živahnnost, blagi tanini, sočnost, lakoća.
Traminac
Druga je najvažnija sorta ove regije. Kao sorta je vrlo popularan i vani, osobito u francuskoj pokrajini Alzas i u hladnijim podnebljima Italije poput Alto Adigea, gdje ga proizvode kao suho ili polusuho vino. Uzgaja ga se i drugdje širom svijeta, gotovo u svakoj vinogradarskoj zemlji, ali je kod većine najčešće zadužen za slađa, desertna vina. Podneblje koje ima u iločkim vinogradima mu očito više odgovara od ikojeg drugog u zemlji. Tu su traminci, mirisni, zreli i snažni. Osim za suha vina koja dominiraju i kod nas ga se rabi i za slatka ili izrazito slatka vina. Kao suha su pretežno puna tijela, ponekad s nedostatkom kiselina, specifičnog mirisa cvjetna karaktera i gotovo redovno, s malim udjelom plemenite plijesni. Kao slatka su to topli i ljepljivi nektari s jasnom aromatskom asocijacijom na med. Okusom su iznimno slatki, gusti, pikantni i postojani.
OSTALE SORTE: Zweigelt, merlot, chardonnay, rajnski rizling, sauvignon bijeli, cabernet sauvignon i drugi.
Bregovita Hrvatska
(vinogorja u blizini Zagreba i sjeverozapadno vinogorje Međimurja)
Rajnski rizling
U svijetu se uglavnom naziva riesling i zapravo svaki drugi naziv, uključujući i hrvatski, zbunjujuć je jer upućuje na to da ima i drugih vrsta rieslinga, a nema. U nas među širokom populacijom nije odveć popularna sorta zbog loših iskustava s hobističkim vinima amatera koja su znala biti prekisela. Međutim, potencijal ove sorte je veličanstven, što posljednja dva desetljeća sve veći broj vinara svojim vinima to i dokazuje. Atraktivnih citrusnih mirisa s notama cvijeta bagrema ili breskve, osvježavajuća i postojana okusa koji dobro izražava mineralnost, te sa specifičnim tercijarnim notama već godinu nakon punjenja u bocu, koju kolokvijalno u nedostatku boljeg opisa nazivamo "petrolejski štih". To su svojstva koja trebamo očekivati od dobrog rieslinga. Neki primjerci su još kompleksniji i bolji, ali to su već iznimke.
Sauvignon bijeli
Francuska je sorta koju cijeli svijet obožava zbog intenzivna mirisa i osvježavajuća okusa. Ta svojstva je čine idealnim izborom baš u bregovitoj Hrvatskoj, koja svojim geoklimatskim uvjetima omogućava isticanje tih traženih svojstava. U drugim regijama Hrvatske za postizanje visokih performansi sauvignona potreban je izniman vinogradarski položaj djelomično skriven od direktnog sunca te u minutu pravovremena reakcija tijekom berbe, dok to u bregovitoj Hrvatskoj dolazi prirodno, gotovo samo od sebe. Pokošena livada i svježa paprika su najčešće arome kod svježijih primjeraka, dok kod onih zrelijih, malo kasnijih rokova berbe, to je cvijet bazge. U ustima bi uvijek trebao biti lagan i lepršav, a kod ambicioznijih primjeraka s niskim prinosima još postiže specifičnu dubinu i intenzitet te dugo trajanje.
Chardonnay
U ovom djelu Hrvatske je drukčiji. Dok ga Slavonci rade pretežno kao snažno i zrelo vino dozrijevano u drvenim bačvama, ovdje je dominantna tehnologija drukčija. Dozrijevalo je pretežno u inoksu, pa je najizraženija osobina voćnost. I na nosu i u ustima. Zapravo, ova prilagodljiva sorta na sve klimatske uvjete može i ovdje dati kompleksna vina po uzoru na burgundski Mersault, što nam je pokazala vinarija Korak sa svojom etiketom Chardonnay sur lie, ali je to rijedak slučaj. Većina vinara ih radi u standardnoj maniri kao osvježavajuće vino naglašenih voćnih karakteristika.
OSTALE SORTE: Silvanac zeleni, pinot sivi, pinot crni, muškat žuti, pušipel, kraljevina, škrlet, portugizec i drugi.
Dalmacija
Bogdanuša
Bogdanuša je autohtona bijela sorta otoka Hvara koja daje vina umjerenijih alkohola i živahnih kiselina. Često dolazi u kupaži s drugim bijelim sortama. Rastom popularnijih svježijih i elegantnijih vina u posljednje vrijeme, ponovno raste i njezina važnost.
Pošip
Pošip je hrvatski pandan slavnom viognieru. Pun i krepak s mediteranskim štihom, a istovremeno zavodljivo voćan i mirisan. Koliko god svi volimo plavac, možda je baš pošip prvi dalmatinski adut za izvoz. Plenkovićev Zlatan pošip iz Makarske osvojio je trofej najboljeg hrvatskog vina na Decanteru, Stina s Brača je također proizvela neke dobre primjerke, dobre rezultate je dao i u sjevernoj Dalmaciji. Za razliku od grka koji je, čini se, osuđen na polje, pošip se dobro snalazi i izvan Čarsko-smokvičkog polja, odakle, naravno, još pristižu najbolji primjerci.
Babić
Babić je mali div iz Primoštena. Sorta koja osvjedočeno ima svjetski potencijal. Nema internacionalnog autoriteta koji ga je kušao, a da se nije pozitivno izrazio na račun babića. Posljednja u nizu bila je Sarah Kemp iz Decantera koja je Gracinov babić označila kao svoje omiljeno hrvatsko vino. Najbolju kvalitetu daje u najekstremnijim uvjetima, na škrtim i osunčanim padinama. Za razliku od plavca, sjajno čuva kiseline, što je vjerojatno ta razlika koja ga izdvaja iz ostatka crnih sorti Dalmacije.
Plavac mali
Plavac mali je uvjerljivo najzastupljenija sorta Dalmacije, ujedno i treća najzastupljenija sorta Hrvatske. U Dalmaciju se zbog urođene sumnjičavosti lokalnog stanovništva internacionalne sorte nikada nisu uspjele ozbiljnije infiltrirati, osim u dijelovima sjeverne Dalmacije gdje su sorte doline Rhone poput syraha, grenachea i carignana te bordoške merlot i cabernet sauvignon istisnule nekada dominirajuću plavinu. Stilski plavac dolazi u dva izdanja. Moćan, pun, visoko alkoholan i bogatog ekstrakta kao najpoznatije i najskuplje etikete sa spomenutih položaja, te voćan, laganiji i sočan s polja iz unutrašnjosti otoka ili kopna kao jeftino vino često punjeno u litrenu bocu. Ta dva ekstrema sjajno oslikavaju postojeću prirodu plavca malog u kojoj nema zlatne sredine.
OSTALE SORTE: Debit, grk, kujundžuša, malvasija dubrovačka, maraština, prč, vugava, babica, dobričić, darnekuša, kadarun, lasina, plavac mali sivi, plavina, tribidrag, trnjak i drugi.