VINSKE MUŠICE SAŠE ŠPIRANCA

VINSKA NATJECANJA: Koliko osvojena priznanja utječu na poslovne rezultate vinarija?

    AUTOR:
    • Saša Špiranec

  • OBJAVLJENO:
  • 11.07.2018. u 07:06

Sezona vinskih natjecanja završila je s krajem lipnja. Još će se pokoje natjecanje održati tijekom ljeta, no sva važna internacionalna, kao i domaća natjecanja su gotova. Svake godine u proljeće i rano ljeto svjedočimo velikom žamoru vinske zajednice na društvenim mrežama i u medijima koji su potaknuli uspjesi ili neuspjesi domaćih vinara, a rezultate se u gastro i vinskoj zajednici iščekuje s napetošću kakvu izazivaju još samo sportski događaji.

To je razumljivo kad se sjetimo koliko su na status i poslovni rezultat utjecale pojedine nagrade osvojene na važnim natjecanjima. Primjerice, osvajanje titule najbolje malvazije na Vinistri dvije godine za redom prije desetak godina je do tada sasvim anonimnoj vinariji Benvenuti iz Motovuna omogućilo da izgradi ime preko noći i postane poželjna na vinskim listama restorana diljem Hrvatske, a izvanredna postignuća prošle i pretprošle godine na londonskim IWC-u i DWWA-u u vidu trofeja najboljeg vina i platinaste medalje trajno su ih učvrstile u malenoj skupini vinskih besmrtnika. Nadalje, uspjeh vinarije Enjingi i njihova Venja na prvom izdanju DWWA je došla kao potvrda kvalitete njihovih vina za koju su svi upućeniji ipak znali i bez nje, ali je nagnala jednog domaćeg vinskog kritičara na fer potez i javno se ispričao za svoju negativnu kritiku istog vina te povukao svoju lošu ocjenu.

Zagreb, 230217. U hotelu Antunovic odrzane su dvije Vinart Grand Tasting radionice. Na prvoj su Giorgio Clai i Dimitrije Brecevic predstavili vinariju Clai, a na drugoj je Jo Aherne predavala o carmenere vinima.
Na fotografiji: Sasa Spiranec.
Foto: Neja Markicevic / CROPIX
Neja Markičević / HANZA MEDIA

Tu je i primjer vinarije Bodren, koja je bila sasvim nepoznata, čak i najupućenijim vinskim novinarima, dok nije osvanula s četiri zlatne medalje osvojene na DWWA u Londonu. Njihov je uspjeh toliko odjeknuo čak i izvan granica Hrvatske da se stručna vinska javnosti iz razvijenih vinskih zemalja počela zanimati za hrvatska vina općenito. Naime, Hrvatska je svjetskim vinskim ekspertima do tada bila sasvim nepoznata, a nakon Bodrenova uspjeha koji je potaknuo magazin Decanter da te godine Čile i Hrvatsku svrsta u najuspješnije zemlje na DWWA natjecanju zbog najboljeg omjera prijavljenih vina i osvojenih zlatnih medalja, počeli su je posjećivati autoriteti i publicisti kao što su Oz Clarke, Steven Spurrier, Joanna Simon, Anthony Rose i drugi.

 

Izniman utjecaj su nagrade na natjecanjima imale i na status vina velikih hrvatskih vinarija. U javnosti je do prije desetak godina vladalo uvjerenje da su samo male vinarije u stanju ponuditi visoku kvalitetu pa su prestižniji restorani izbjegavali imati njihova vina na svojim kartama, no nakon redovnog osvajanja najviših medalja na svim bitnim natjecanjima, vinarijama poput Belja, Kutjeva, Iločkih podruma i Badela 1862 i Agrolagune, danas više nitko razuman ne osporava da su njihova vina jednako dobra ili bolja od onih koje proizvode takozvane butikne vinarije.

 

Najvažnija vinska natjecanja na svijetu i kod kuće

Trenutačno postoji na desetke internacionalnih vinskih natjecanja diljem svijeta, međutim, utjecajem na prodaju i status pojedinog vina ili vinarije tri odskaču kao značajnija. Riječ je o DWWA (Decanter World Wine Awards) kao najutjecajnijem natjecanju današnjice, zatim o IWC (International Wine Challenge) kao jednom od najstarijih natjecanja s imidžem najstrožeg natjecanja na svijetu te o CMB (Concours Mondial de Bruxelles), brzorastućem natjecanju s najvećim utjecajem izvan anglofonskog svijeta. Moglo bi se izdvojiti još mnogo drugih organizacija, ali su one ili specijalizirane za neku sortu ili regiju ili su, pak, po kriterijima dodjele medalja toliko labave da nemaju kredibilitet.

DECANTER WINE WORLD AWARDS (DWWA)

Zahvaljujući snažnoj medijskoj platformi osnivača, magazina Decanter, ovo je jedno od najmlađih natjecanja na svijetu jer je u samo desetak godina postalo uvjerljivo najutjecajnije. Priznanja s tog natjecanja su baš svugdje cijenjena, i ne samo zlatne medalje, već i srebrne i brončane. Od ranije spomenutog uspjeha Enjingija i Bodrena do recentnih postignuća Benvenutija, Fakina, Jasne Antunović, Iločkih podruma, Veralde i drugih, najsjajnije DWWA medalje jamstvo su tržišnog uspjeha. Razlog leži u povjerenju tržišta u organizatora, prije svega u autoritet predsjednika natjecanja, čuvenog vinskog novinara Stevena Spurriera.

 

Model ocjenjivanja koji je osmislio Steven Spurrier pokazao se kao pun pogodak. Naime, umjesto do tada prevladavajućeg modela u kojem svi suci ocjenjuju sva vina bez obzira na porijeklo vina ili ekspertizu pojedinog suca, on je odredio specijalističke panele u kojima sjede suci koji ocjenjuju samo one regije i sorte s kojima su dobro upoznati.

 

Osobito predsjednici panela, jer na njima leži najveća odgovornost. Sucima je omogućeno da znaju sorte i omjer sorti u eventualnom blendu te vinogorje/apelaciju iz koje vino dolazi, što na većini natjecanja nije uobičajeno. Među sucima na DWWA se nalaze i dva poznata hrvatska sommeliera, Siniša Lasan i Mario Meštrović. Prema nama dostupnim podacima na posljednjem DWWA se ocijenilo više od različitih 17.500 uzoraka.

 

KRITERIJI MEDALJA NA DWWA

Platinum-platina best on the show: 95 - 100 bodova (pobjednik kategorije dobiven pripetavanjem najboljih po regijama)
Platinum-platina: 95 - 100 bodova (pobjednik regije dobiven pripetavanjem zlatnih medalja)
Gold/zlato: 95 - 100 bodova
Silver/srebro: 90 - 94 boda
Bronze/bronca: 85 - 89 bodova
Commended/preporuka: 80 - 84 boda
Out/bez medalje: do 79 bodova

 

INTERNATIONAL WINE CHALLENGE

Pokretač i osnivač IWC-a je Charles Metcalfe, jedan od najutjecajnijih vinskih kritičara u Velikoj Britaniji čije su emisije na ITV televiziji pune duha, a kolumne i tekstovi u nizu specijaliziranih magazina pune znanja i ekspertize. Osmislio je koncept pružanja informacija o vinu u smislu sorte i regije kako bi ocjenjivač mogao staviti vino u kontekst i ocijeniti ga kao predstavnika svoje regije i sorte, a ne generalno kao vino. Na taj je način revolucionarizirao vinska natjecanja još prije 34 godine, koliko je staro IWC natjecanje.

 

Cijelo to vrijeme Charles Metcalfe je vodeća figura, iako se vlasništvo mijenjalo kroz godine, a on sam ulogu predsjednika natjecanja dijeli s još petero drugih osoba. Imun je na samopromociju, iako je medijski čovjek, ali je vrlo konzervativan i strog kad su u pitanju kriteriji ocjenjivanja. Njegov model ocjenjivanja kasnije je preuzeo i Decanter kad je osnivao svoje natjecanje, samo što je Decanter još dodao specijalističke panele. Od Hrvata na tom natjecanju prisutan je samo autor ovog teksta. Na IWC natjecanju ove se godine ocijenilo oko 14.000 uzoraka.

KRITERIJI MEDALJA NA IWC

International Trophy/internacionalni trofej: 95 - 100 bodova (pobjednik kategorije dobiven pripetavanjem regionalnih trofeja) Trophy-trofej: 95 - 100 bodova (pobjednik regije dobiven pripetavanjem zlatnih medalja)
Gold/zlato: 95 - 100 bodova
Silver/srebro: 90 - 94 boda
Bronze/bronca: 85 - 89 bodova
Commended/preporuka: 80 - 84 boda
Out/bez medalje: do 79 bodova

CONCOURS MONDIAL DE BRUXELLES

Današnji predsjednik natjecanja Baudouin Havaux naslijedio ga je od svojeg oca, poznatog belgijskog vinskog novinara i uz pomoć agilnog operativnog direktora Thomasa Costenoblea ga iz lokalnog belgijskog s fokusom na francuska vina pretvorio u treće po značaju vinsko natjecanje na svijetu na kojem su na zadnjem izdanju sudjelovale vinarije iz čak 39 zemalja. Formula uspjeha leži u ukidanju brončane medalje i preporuke, za koju su procijenili da tržištu nisu dovoljno privlačne, te u žestokoj internacionalizaciji sudačkih panela.

 

Naime, dok se druga natjecanja oslanjaju na pretežni ukus pojedinog tržišta, kao što je to slučaj s DWWA i IWC gdje ipak dominiraju britanski suci, osobito kao predsjednici panela, Concours Mondial de Bruxelles jako pazi da u panelima sjede ocjenjivači sa svih kontinenata i iz čak 51 zemlje. Sve u svrhu da se što više približe prosjeku ideala globalnog ukusa, kako bi s nagrađenim vinima bili zadovoljni potrošači bilo gdje na zemaljskoj kugli. U skladu s tim je uveden i moto natjecanja - United Nations of Wine. Specifičnost CMB-a u je u tome što je to i putujuće natjecanje pa se svake godine natjecanje organizira u drugoj vinskoj regiji.

 

Ove se godine održalo u Pekingu u Kini, lani u Španjolskoj, godinu ranije u Italiji, prije toga u Belgiji i tako dalje. Od hrvatskih sudaca su prisutna trojica, Saša Špiranec kao predsjednik panela te Željko Suhadolnik i Franjo Francem kao panelisti. Na posljednjem izdanju ocijenilo se više od 9000 uzoraka.

 

KRITERIJI MEDALJA NA CMB

Grand Gold/ veliko zlato: 92 - 100 bodova
Gold/zlato: 87 - 91 bod
Silver/srebro: 84 - 86 bodova
Out/bez medalje: do 83 boda

VINISTRA

Natjecanje Vinistra svake se godine organizira uoči vinskog festivala Vinistra, na kojem se obično dodijele priznanja i odličja najboljima. Vinistra se specijalizirala za Istru, a izvan Istre prima jedino uzorke od sorti iz porodice malvazija. To je natjecanje odigralo jednu od ključnih uloga u afirmaciji istarskih vina u protekla dva desetljeća i bilo je jedan od pouzdanijih izvora za praćenje kvalitete vina na istarskom poluotoku. Prije koju godinu ulogu predsjednika cijele udruge te ujedno i festivala i natjecanja je iz ruku dugogodišnjeg lidera Ivice Matoševića preuzeo Nikola Benvenuti iz istoimene vinarske kuće iz Kaldira kod Motovuna.

Zagreb, 190716 Bocarski dom, Restoran Balon.
Prezentacija vina Benvenutti u restoranu Balon.
Na fotografiji: Livio Benvenutti.
Foto: Ranko Suvar / CROPIX
Ranko Suvar / HANZA MEDIA
 

Kroz navedena dva desetljeća prosječna kvaliteta u Istri je zaista kontinuirano rasla i posljedično je i rastao broj najsjajnijih - zlatnih medalja. Međutim, kriteriji u početku nisu bili previsoko postavljeni, a i trenutno se za zlato treba osvojiti tek 85/100 boda, što bi na IWC-u ili DWWA bilo dostatno tek za broncu. Zbog toga je na posljednjem izdanju podijeljeno nevjerojatnih 80 zlatnih medalja i 35 zlatnih diploma samo za sortu malvazija. Kad se još pridodaju 83 zlatne medalje osvojene na drugim sortama, brojka se penje na iracionalnih 200 zlata. Ne dvojeći u kvalitetu i nepristranost komisija jer im predsjeda Caroline Gilby, engleska ekspertica za istočnu Europu, očito je da bi trebali podići kriterije za osvajanja zlata. Naime, na nekih cca 450 vina ocijenjenih sa 80+ bodova, 200 zlata je previše.

 

KRITERIJI MEDALJA NA NATJECANJU VINISTRA

Veliko zlato: 92 - 100 bodova
Zlato: 85 - 91 bod
Srebro: 82 - 84 boda
Bronca: 80 - 81 bod
Out/bez medalje: do 79 bodova

FESTIVAL GRAŠEVINE

Sličnih motiva kao i Vinistra, udruga Kutjevački vinari, kojima se kasnije pridružila i udruga Graševina Croatica, formirali su natjecanje specijalizirano za vina od sorte graševina iz kontinentalnog dijela Hrvatske te za vina drugih sorti iz kutjevačkog vinogorja. Spiritus movens cijelog projekta je legendarni vinar iz Kutjeva, Vlado Krauthaker, a predsjedanjem natjecanja posljednjih nekoliko godina rukovodi profesor Edi Maletić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Festival graševine je odlična platforma za afirmaciju pobjedničkih vina jer ona sa šampionskom titulom bez problema postižu bolju prodaju i veći status, koji omogućuje dugoročniju afirmaciju cijele vinarije. Međutim, Festival graševine ima isti problem kao i Vinistra po pitanju količine ostalih zlatnih medalja u nekoliko posljednjih godina. Od ukupno prijavljenih 113 uzoraka podijeljeno je čak 55 zlatnih medalja, uključujući šest velikih zlata, što je gotovo polovica uzoraka.

Takvim opuštenim pristupom ocjenjivanju dugoročno si rade štetu i Vinistra i Festival Graševine jer kad kupci shvate se radi o inflaciji zlata, prestat će vjerovati medaljama s tih natjecanja. Na Festivalu Graševine postoji i drugi problem. Tamo, naime, u sudačkim komisijama ne sjede predstavnici tržišta, odnosno medija i potrošača, jedan globalno uhodani miks sommeliera, vinskih novinara i neutralnih enologa, koji dosta vjerno reflektira ukus tržišta, nego su u komisiji uglavnom sami proizvođači ili njihovi enolozi. Tako da u Kutjevu vinari ocjenjuju sami sebe, što je možda dobro za interne potrebe udruge, ali ne za javno mnijenje.

KRITERIJI MEDALJA NA NATJECANJU FESTIVAL GRAŠEVINE

Veliko zlato: 92 - 100 bodova
Zlato: 85 - 91 bod
Srebro: 80 - 84 boda
Bronca: 75 - 79 bodova
Out/bez medalje: do 74 boda
Tagovi

Izdvajamo

Iz drugih medija