Dugo i toplo ljeto je upravo završilo. Vremena za potrošiti svježa ružičasta vina, lepršave sauvignone, vitke žlahtine i mlade graševine bilo je na pretek jer vrućine su ove godine krenule rano i ostale sve do kraja rujna. Izrazi osvježavajuće, lagano i živahno nisu silazili s usana kod preporučivanja vina proteklih mjeseci jer tražilo se jako ohlađeno i vrlo aromatično. S prvim danima jeseni vrijeme je da se okrenemo drukčijim vinima, drugačijeg stila, manje intenzivnima kad su u pitanju arome, ali kompleksnijima, razvijenijima i odležanijima.
To ne znači da trebate pohrliti u vinoteke i kupnju novih boca primjerenijih godišnjem dobu, temperaturama i sezonskoj hrani, nego je možda idealni trenutak da provjerite zalihe arhive. U svojim podrumima, frižiderima, vinskim frižiderima i špajzama (a nadam se ne u regalima dnevne sobe, balkonima ili u kuhinjskim kredencima) se uvijek skriva pokoja boca koju ste ostavili da čeka bolji trenutak. Taj trenutak je upravo stigao i vrijeme je za inventuru. Možda je onaj poklon koji ste lani ili čak godinu ranije dobili uoči Božića ili onaj rođendanski poklon od kolege s posla ili pak draga uspomena s lanjskog putovanja, upravo to vino koje je sada idealno otvoriti. Ako se radi o bijelom vinu proizvedenom da traje i odležava, a stajalo je kod vas godinu do dvije u primjerenim uvjetima, vjerojatno nećete pogriješiti otvorite li ga.
Ako je stajalo u neprimjerenim temperaturnim uvjetima, ili još gore, izloženo svjetlu, možete se pozdraviti s njim i ne pokušavati impresionirati nikoga. Razvoj kvalitete svakog vina prati krivulju koja se u jednom trenutku uspinje, a u drugom pada. Kod vina poput onih s početka teksta ta je krivulja vrlo strma, vina se brzo razvijaju i brzo padaju. S druge strane, kod vina čiji je proces proizvodnje tekao dulje, koja su još u podrumu dulje prolazila proces vinifikacije i čuvanja, ponekad u drvenim bačvama, stvari se razvijaju ili uspinju sporo, ali padaju još sporije. To su obično i vina cjenovno više pozicionirana od onih bazičnih, predviđenih da traju godinu do dvije, pa su često predmet poklanjanja. U prosjeku ih je idealno trošiti između treće i pete godine od berbe (iako ponajbolje dolaze na vrhunac između pete i desete godine), pa provjerite zalihe bijelih vina i berbe na etiketama, možda otkrijete neki biser kojem je trenutak istine upravo stigao.
Od bijelih sorti najviše potencijala za odležavanje imaju chardonnay, malvazija, pošip, rajnski rizling (riesling), graševine kasnijih berbi i još pokoja manja sorta poput grka, pušipela (šipona) ili pinota sivog. Također su velike šanse da je vino namijenjeno odležavanju ako se na etiketi nalazi neki od sljedećih izraza; single vineyard, sur lie, duga maceracija, riserva, premier cru, grand cru, erste lage, grosse lage, stare loze (alte rebe, old vine) i još neki. Danas preporučujemo tri vina koja više nisu aktualna u vinotekama, jer su na policama mlađa godišta, ali koja savršeno utjelovljuju pojam razvijenog vina i koja su trenutačno u boljoj formi od onih istih etikete trenutačno dostupnih na tržištu.
KOQUELICOT BELAIGRA GRAND CRU 2015. 105 kn (Wine&More), 90/100
Ponajbolje mirno vino ove nove istarske vinarije u vlasništvu obitelji Ertzbischoff. Dobiveno od chardonnaya i koje pokazuje da chardonnay ne mora biti punog tijela i mastan da bi dao vino za dulje čuvanje. U ovom slučaju je upravo suprotno. Radi se o prekrasnom vinu savršeno uravnotežene elegancije, sa 12 posto alkohola, savršeno očuvane svježine, s aromama narančine korice, crvenih jabuka, malo maslaca i slatkih začina poput vanilije. Upravo sada je u punoj formi, iako se na tržištu nalazi i dvije godine mlađe vino iz berbe 2017.
MATOŠEVIĆ MALVAZIJA ALBA ANTIQUE 2012. 128 kn (Vrutak), 93/100
Ovaj stilski hommage istarskoj vinskoj tradiciji, maceriran tijekom fermentacije nekoliko dana na dropu, kao što su to nekad činili stari Istrijani, a potom 30 mjeseci dozrijevan u bačvicama od francuskih hrasta i bagrema, vino je kao izmišljeno za čuvanje. Kao da mu vrijeme ne može naškoditi. Ne radi se redovno, nego samo u berbama kad vinar procjeni da ima dobar balans u grožđu. Bogata i punog okusa te jako slojevita na nosu gdje se sekundarne cvjetne i začinske arome susreću s tercijarnim mednim.
KOZLOVIĆ MALVAZIJA SANTA LUCIA 2015. 163 kn (Miva), 95/100
Santa Lucia je malvazija s izdvojenog položaja dobivena selekcijom grožđa i pozicija u vinogradu, pa vinificirana na svojstven način, u velikim 3000-litrenim drvenim bačvama, gdje je izgradila otpornost na starenje, razvila iznimnu aromatsku kompleksnost, istaknula mineralnosti i izgradila tek tipične malvazije teško usporedive s bilo kojom drugom sortom. Radi se o zaista velikom vinu koje je sada bolje od aktualne 2016., ali koje će se još razvijati i koje se može čuvati dulji niz godina, minimalno deset.