Vinarija Roxanich dobro je poznato ime istarskog vinarstva iako su na tržištu prisutni tek nešto malo dulje od jednog desetljeća. Prije tog jednog desetljeća svijetu i puku objavili su neke nove i jake ideje o proizvodnji vina kakva nitko dotad u Istri, ni u ostatku Hrvatske, nije prakticirao. Vizija spiritusa movensa projekta Roxanich, Mladena Rožanića, bila je proizvoditi vina koja će se moći uživati desetljećima, a pripremljena na prirodi blizak način i s minimalnom intervencijom čovjeka. Sama ideja nije zazvučala originalno niti osobito drukčije od one koju imaju brojni vinari istih ili sličnih svjetonazora, međutim praksa koju je Mladen Rožanić uveo u svoju vinariju zaista je bila sasvim drukčija od svega dotad viđenog u Istri i, u konačnici, prilično ekstremna.
Uveo je iznimno dugačke maceracije koje su se protezale i do 45 dana (standardno se kreću od nekoliko dana do nekoliko tjedana) te je uveo i dozrijevanje gotovih vina od ukupno pet godina, koja je kasnije još produljio na sedam godina, a danas neka crna dozrijeva čak i devet godina. Velika većina vina na tržištu je do sedme godine života već odavno popijena, a ona iz vinarije Roxanich tek tada iz bačvi se sele u bocu. Osim toga, sva Roxanich vina iz razreda dugo maceriranih provela su najveći dio svog životnog vijeka u drvenom suđu, badnjevima i bačvama, što znači da se iz berbe u berbu punih sedam godina morao osiguravati novi kapacitet za mošt koji pristiže jer u starom suđu i dalje stoji vino iz prethodnih berbi. Kako je najskuplje suđe u jednom podrumu upravo drveno, konačna posljedica je višestruko veća proizvodna cijena vina od velike većine drugih vina na tržištu.
Svega je toga Mladen Rožanić bio svjestan u početku, ali se ipak odlučio za taj, vjerojatno najskuplji i logistički najzahtjevniji način proizvodnje vina, kako bi u konačnici u boci isporučio ono za što čvrsto vjeruje da je vino kvalitete najviše klase, koje se može čuvati i uživati desetljećima. Domaća vinska scena reagirala je sjajno na prve berbe Roxanicha, zanimanja nije nedostajalo, kao ni restorana koji su njihova drukčija vina nudili na tržištu. S vremenom je zanimanje polako počelo jenjavati i vinarija Roxanich se sve rjeđe mogla susresti na listama restorana ili na vinskim događanjima u zemlji, ali je istovremeno interes izvoznih tržišta za njihovim vinima rastao i danas se mogu naći diljem svijeta, od Austrije do Poljske, od Švicarske do SAD-a.
Zatišje interesa izazvano manjkom aktivnosti na domaćoj sceni naglo je prekinuto otvorenjem Wine & Heritage Hotela Roxanich u Motovunu početkom 2019. godine, arhitektonskog remekdjela koje na jedinstven način spaja staru zadružnu zgradu s novim dodacima za vinariju i hotel. Tijekom zadnjeg posjeta redakcije Dobre hrane, polovicom listopada, vinarija i hotel vrvjeli su posjetiteljima i interes za vinima očito je ponovno oživio. U novoj vinariji u Motovunu dolazi i do zadnje faze realizacije Rožanićeve vizije, jer u tom objektu, koji se proteže na pet podzemnih etaža, sada ima dovoljno kapaciteta za provođenje nauma do kraja, a to podrazumijeva i prostoriju u kojoj su ukopane amfore u kojima se sada također proizvodi vino, kao i cijelu etažu koja služi samo za odležavanje vina u bocama.
Današnji portfelj vina Roxanich ponešto se razlikuje od prvobitnog jer je uvedena linija “prvih ruža“, vina sličnijih standardnim vinima iz tankova od rostfraja koja mogu poslužiti kao sjajan uvod u vina iz linije dugo maceriranih vina. Aktualna vina iz linije “prvih ruža”, primjerice Malvazijica, Draga, Mirna, Sorelle, Rožica i druga, vina su visoke kvalitete, koja mogu trošiti i oni neskloni ekstremno dugo maceriranim vinima, a pritom imaju klasu i dubinu i također se mogu čuvati godinama.
ROXANICH MALVAZIJICA 2017. 87 kn (Vrutak), 89/100
Svježa interpretacija Roxanich Antice, macerirana 1 dan, dobivena spontanom fermentacijom, sazrijevala godinu i pol dana u rostfraju, umjerenog alkohola od 12,5%. Buteljirana prije dva mjeseca i sasvim nova na tržištu. Diskretna mirisa, prekrasnog okusa, punog slasti i zrelog voća, dinja, manga, agruma te s nešto breskve na retru. S blažim kiselinama, ali intenzivna i zaokružena okusa.
ROXANICH SORELLE 2013. 94 kn, 91/100
Chardonnay je u vinariji Roxanich posebno dobar, a Chardonnay Milva iz 2008. možda i najbolji hrvatski chardonnay do sada. Sorelle samo nastavlja tu tradiciju, 100% chardonnay, maceriran četiri dana, 10% soka je fermentiralo u drvenim badnjevima, a ostalo u rostfraju. Na etiketi je slika šest kćeri Mladena Rožanića. Svijetlo jantarne je boje, krepkog, mineralnog i živog okusa. Skladno i uravnoteženo u ustima, s ugodnim dodirom tanina, punijeg tijela i s fino naglašenim kiselinama, 13% alkohola.
ROXANICH BORDO 2009. 150 kn (u vinariji), 93/100
Riječ je o merlotu koji je prema venecijanskoj tradiciji nazvan Bordo. Venecija je 1855. uvezla prve klonove merlota, od kojih je vino nazvala bordo, pa je taj izraz preuzela i vinarija Roxanich za svoj merlot. Vino je devet godina dozrijevalo u bačvama, 80% u velikom drvu i 20% u baricima. Izvanredna je mirisa, razvijenog, bogatog, punog aroma, s nešto slatkih začina i nešto zrelog voća, poput trešanja, višanja i šljiva. U pozadini su mineralne note. Okus je iznimno slojevit, dugačak i bogat. Alkohola je 13,5%.