Najvažnije je da izaberete biljku koja vam karakterno odgovara i da je zatim prilagodite ambijentu. Primjerice, ako imate zidove šarenih boja ili šareni namještaj, izaberite biljku umjerenog zelenog tona i nježne, pune teksture lista kako biste ‘umirili’ prostor. I naravno, izaberite neutralnu, jednobojnu teglu (u tom slučaju najbolje bijelu). S druge strane, ako imate bijeli ili sivi ambijent, lagano hladan, izaberite šareniju biljku poput kalateje, krotona ili kaladije.
BALKON ILI TERASA
Kada pričamo o balkonu ili terasi – tu su mogućnosti velike. Isto kao i u kuhinji, i ovdje možete zasaditi hrpu začina. Začini su totalni ovisnici o svjetlu i većina ih ne može rasti bez istog. Iako svjetlo nužno ne znači sunčevu svjetlost, mislim da se time ne treba zamarati; na balkonu, terasi ili prozoru svijetli jednako sunce. Začini ovisnici o suncu su bosiljak, peršin, ružmarin, mažuran, origano, korijandar, kadulja, kopar, estragon, koromač, timijan, majčina dušica… Orijentacija balkona, terase ili prozora trebala bi biti južna ili jugozapadna. Jugoistočna orijentacija može proći ako je više južna nego istočna i ako začine smjestite na poziciju do koje sunce najduže dopire.
Začini koje možete uzgojiti na balkonu/terasi/prozoru s istočnom, zapadnom ili sjeverozapadnom orijentacijom, s time da je potonja u biti zapadno sjeverna, su vlasac, matičnjak (melisa), metvica (menta, nana), ruta, angelika. Posljednja dva nećete koristiti za kuhanje, oni su za ljubitelje travarica.
Za zeleno uređenje balkona i terase također je jako važno da ih ne odaberete isključivo prema svojim željama, nego prema klimatskim uvjetima te položaju balkona/terase. Ako je neka od strana vašeg balkona izložena vjetru, zaklonite je s nekoliko visokih i otpornih grmova. Npr. oblikovani grmovi šimšira su vrlo pogodni za uzgoj na terasama i balkonima, također, limun ili naranču uzgajajte u velikom loncu od terakote ili u drvenom sanduku. No, vodite računa i o tome da agrumi zahtijevaju puno sunca.
MEDITERANSKU LJEPOTICU VOLE I KONTINENTALCI
Maslina je neizostavni predstavnik Mediterana, i zapravo se ne uklapa u zagrebačko okruženje, ali ako želimo stvoriti dašak Mediterana na balkonu, ona je naša idealna biljka! Nadalje, maslina je vrlo otporna biljka. Temperatura do minus 6 stupnjeva joj ne predstavlja problem. U prirodnom staništu raste praktički iz kamena te joj rast u posudi kao malom mediju odgovara. Ako je dobro zaštićena od sjeveroistočnog vjetra ili bure može stajati čitave zime vani, ali posebno u kontinentu potrebno ju je zaštititi i omotati posudu iz koje raste (kako ne bi došlo do smrzavanja tla u posudi). Ako su zime jako hladne – radije ju unesite u stubište. Kod unašanja biljaka po zimi nemojte ih unositi u grijane prostorije, smjestite ih u stubište ili hodnik u kojem temperatura ne prelazi 15 stupnjeva.
CELER I PERŠIN
Celer i peršin su nezaobilazni kuhinjski duo. Celer je izrazito pogodan za uzgoj u teglama. Mnoštvo listova valja redovito trgati da bi se biljke ojačale i intenzivirale rast. Listovi peršina ubrzo će početi žutjeti ako je previše direktnog sunčeva svjetla, pa ne morate očajnički tražiti komadić otvora na zapadnoj strani stana, bitno je samo da nisu u potpunoj sjeni i – da su pri ruci kad kuhate!
ŠPINAT, JAGODE, RUŽMARIN
Jagode mjesečarke su šumska vrsta i u svom izvornom okolišu nalaze se na “najnižem katu” šume, gdje većina direktne sunčeve svjetlosti ostane skrivena u krošnjama stabala. S druge strane, špinat u vrućim, sunčanim uvjetima krene razvijati stabljiku i cvjetove, pa se nećete osladiti njegovim zdravim listovima zbog kojih se i sadi. I jagode i špinat mogu rasti ako vam životni prostor ne obiluje sunčevim svjetlom s obzirom na to da ni jednoj od te dvije biljke ne treba previše direktne svjetlosti.
Ružmarin je, pak, sasvim druga priča. Ova mediteranska biljka treba 6-8 sati sunčeva svjetla i poželjno ju je držati unutra samo ako vani temperatura padne ispod nule. Ta biljka nije među najlakšima za održavanje, pogotovo na kontinentu, jer teško podnosi mraz. Od previše vode lako istrune, a ako pak ostane suha, odmah će se početi sušiti.
OMILJENI ZAČIN U FINOJ KUHINJI
Menta je prilično invazivan korov koji se jako brzo širi i užasno lako presađuje reznicama. Bez problema raste u posudama u polusjenovitim dijelovima stana (dapače, čak ju je bolje uvijek imati u posebnoj posudi jer često “nadjača” sve svoje susjede). Svojim mirisom čisti i osvježava zrak u prostoriji. S obzirom na to da se brzo širi i jača, lako je od jednog grmića napraviti nekoliko reznica koje će nakon par dana u čaši s vodom razviti korijenski sustav i onda ih presaditi u nove tegle gdje će ih se većina i primiti. Na taj način možete lako “podebljati” količinu zelenila u stanu. U zagrebačkim trgovinama možete pronaći puno egzotičnih vrsta mente, od “čokoladne”, preko mente ananas koja doista miriše poput friško narezanog ananasa, do onih s mirisom agruma. Menta zbog svog plitkog korijena zahtijeva dosta zalijevanja i može se razviti velika i iz relativno malih posuda. Najpogodnija je za pripremu čajeva, omiljena je u talijanskoj kuhinji i upotrebljava se kao začin uz razna jela od mesa i povrća. Upotrebljava se svježa ili još bolje sušena jer tada dolazi do izražaja njezina aroma. Sušenu dodajemo na početku, svježu na sredini kuhanja.
ZA SREĆU U KUĆI POTREBNO JE DOSTA TRUDA
Kućnoj srećici treba puno svjetla (ne direktnog). Ona uvijek mora biti vlažna, nikad premokra, i nikako ostati suha jer odmah umire. Zato se i zove kućna sreća – za sreću u kući se treba truditi. I to svaki dan! Interno, ne se živcirat’ kad umre – to samo znači da kod vas više nije potrebna sreća, ona je otišla usrećiti susjeda! Šalimo se, ali zaista – vrlo je ćudljiva. Nije osjetljiva, ali treba poštovati pravila. Zalijeva se odozdo, ne po listićima, ne treba je presađivati, ima plitko korijenje i voli odšetati izvan rubova tegle. Smije se rezati. Možete je presaditi u kombinaciji s drugim biljem, zgodna je za podrast i ispunit će čitavu teglu. Ne voli suh zrak, ali nemojte je prskati. Stavite posudu s vodom blizu nje, isparavanje će joj biti dovoljno. Voli umjerenu temperaturu prostorije 10-25 stupnjeva. Prema Feng Shuiju potiče protok pozitivne energije u prostoru.
Imate li mnogo detalja, draperija, zavjesa, odličan izbor za vas su biljke mirnije teksture i punog lista poput fikusa, spatifiluma, difenbahije ili širokolisne dracene. Živost u prostor unijet ćete, pak, lepršavom teksturom lista ili razgranatim habitusom što imaju uskolisna dracena, nefrolepis – za ljubitelje paprati, juka, šeflera i prstasta euforbija.
Biljke prilagođavamo prostorijama s obzirom na uvjete koje one zahtijevaju. Tako je sobno bilje uglavnom egzotične vrste kojima su prirodna staništa topliji krajevi. Neke takve biljke su iz vlažnih podneblja, dok su sukulentne biljke iz aridnih ili jako vrućih predjela.
SPAVAĆA I DNEVNA SOBA
Kada je riječ o spavaćoj sobi – nema mjesta biljkama u toj prostoriji. Biljke noću udišu kisik i izdišu ugljični dioksid kao i ljudi, i “kradu” nam ono malo kisika dok spavamo. Ako baš mora biti biljka, odaberite neku malenu, koja ne diše “kao zmaj” i ne zahtijeva veliku vlažnost zraka, a za tamnije prostore u stanu i kući poput hodnika ili stubišta odaberite biljku poput, primjerice zamije te opisane šeflere, ako ima difuznog svjetla (stakleni zidovi, zatamljeni prozori).
Uglavnom birajte biljke slabijih zahtjeva što se tiče svjetla, i što je jako bitno, biljke koje podnose kretnju i mobilnost, da ih se dodiruje, pomiče, da nisu krhke kako ih ne bismo oštetili u prolazu. Npr. benjamin nećemo držati u hodniku jer voli svjetlo i ne voli pomicanja. Ista priča je s orhidejama.
Biljke u interijeru nikada ne bi trebali držati tako da su izložene izravno svjetlu jer sunčeve zrake kroz staklo stvaraju efekt lupe – sprže biljku, naročito pod određenim kutem. Znači, svoju biljku nikada ne stavljajte na južni prozor tako da je izložena direktnom suncu, jer su te pozicije opasne zbog kuta upadanja zraka sunca u podnevnim satima.
Dobre pozicije su istočni, zapadni i sjeverni prozori. Također, ne preporučuje se držati biljke preblizu izvoru topline, radijatoru. Primjerice, palme u centralnom grijanju ili klimatiziranom prostoru često će dobiti lisne uši. Palme su, s druge strane, dobre za svjetla i ne prehladna stubišta, gdje postoji strujanje zraka.
ATRAKTIVNA JE I ČESTO JE UZGAJAMO ČISTO IZ FORE
Kumkvat, zlatna naranča, egzotična je biljka porijeklom iz Kine. Lijepo stabalce, u tegli naraste maksimalno 3 metra. Mogli bi reći da se uzgaja zbog ukusnog ploda, ali realno kod nas se uzgaja iz fore – atraktivnog je izgleda i neobična je, cvijet kao i u svih agruma ima nevjerojatno ugodan miris, a ima i lijepe kožaste listove. Za kumkvat je bitna temperatura, to je biljka toplijih krajeva te joj je Mediteran idealan, iako ju je i tamo zimi potrebno unijeti ili zaštititi. Idealna joj je temperatura od 25 do 35 stupnjeva. Biljka mora imati puno svjetla, ali ne nužno izravnog sunca. Zimi može živjeti u sobi ili stubištu (ako je grijano). Treba kontrolirati nametnike koje je vole napasti, lisne i štitaste uši, grinje i crveni pauk. Ako primijetite čudne nakupine na lišću i mladim izbojima – zatražite pomoć. Budite oprezni ako biljku tretirate sredstvima; mora proći period karence nakon kojeg smijete konzumirati plodove (dobro ih prati). Prihranjujte organskim gnojivom. Zalijevati obilnije ljeti, 2-3 puta tjedno, zimi puno rjeđe. Zapamtite, ni jedna biljka ne voli biti konstantno mokra.
Šefera (Schefflera arboricola Variegata) je u originalu stablo, a kao sobna biljka dosegne 2,5 m visine. Zbog toga ju ne bi je trebalo saditi u posudu promjera većeg od 20 cm jer će ići unedogled – ostavite je u tegli i jednom godišnje zamijenite gornji sloj supstrata svježim. Ne voli previše tople prostorije, voli difuzno svjetlo pa može biti smještena i uz sjeverni prozor. Ova biljka voli vlažno tlo, za vrućih dana ju je poželjno prskati, a zimi rjeđe zalijevati. Ako biljka omlitavi, to uglavnom ukazuje na višak vode. Dobro ju je izvaditi iz tegle i malo prosušiti korijen te vratiti. Povremeno ju prihranite tekućim gnojivom za sobno bilje.
Dracena (Dracaena marginata) je gotovo neuništiva. Općenito dracene su vrlo popularne zbog zanimljivog habitusa i lakog održavanja. Postoji velik broj sorti: uskolisne, širokolisne, dracene šarenog lista… Potrebna im je umjerena količina svjetla i malo zalijevanja. Ako im počne žutiti i padati lišće pipnite zemlju – ako je vlažna – vaša biljka nije presušila, pati od viška vode. Prosušite ju, uklonite žute listove i bit će sve u redu. Kada preraste i želi “pobjeći” iz prostorije možete otpiliti drvce i premazati ga biljnim voskom.
Spathiphyllum (Spathiphyllum) je biljka koja upija zračenja od gadgeta i zbog toga je najčešća biljka uredskih prostora. Svo sobno bilje pročišćava zrak, ali ova biljka baš “voli” upijati benzene, formaldehide (sadrže ih dekorativni materijali u prostoru, plastični materijali – monitori, TV…) i druge zagađivače zraka. Kao biljka, ne traži puno svjetla i treba je zalijevati jednom tjedno (zimi i rjeđe). Ako je zaboravite zaliti, ova biljka će vam to pokazati, objesit će se kao tužna vrba. Tada je zalijte, ali ne naglo velikom količinom vode, već nekoliko puta s manjom količinom. Pri jačoj svjetlosti više će cvasti, ali neka vas ne zabrinjava ako stoji u kutu gdje do nje ne dopire puno svjetla, prilagodit će se, a ionako je dekorativna zbog lista. Ljeti je sklonite u laganu zasjenu.
UZROK UVENUĆA UGLAVNOM JE VIŠAK VODE
Sanseveria Cylindrica, sukulentna biljka porijeklom iz Angole; nazivaju je afričko koplje. Zanimljivog je oblika, sivo-zelene boje, prugasta i glatka; najčešće naraste do metar visine, kao kućna biljka. U posljednje vrijeme popularna je uredska biljka, a evo i zbog čega – potrebno ju je zalijevati jednom ili dva puta mjesečno ljeti, a jednom mjesečno zimi! Kada ju zalijevamo najbolje ju je zaliti temeljito i dopustiti da se zemlja skroz prosuši prije sljedećeg zalijevanja. Nikako nemojte dopustiti da biljka stoji u vodi, a kad ostane vode u tanjuriću ili ukrasnoj tegli – obavezno uklonite višak vode. Najčešći uzrok uvenuća ove biljke je višak vode. Ako ste u nedoumici treba li je zaliti, suzdržite se od zalijevanja. Prihranjujte je isključivo ljeti gnojivom za sobno bilje ili sukulente. Cvate jednom godišnje, idealna joj je sobna temperatura koja ne smije pasti ispod 10 °C. Vrlo je prilagodljiva, može uspijevati na puno svjetla, a uspijeva i u mračnijoj prostoriji bez puno danjeg svjetla. Sadite je u prozračni, tresetasti supstrat ili zemlju za sukulente i kaktuse. Presađujte jednom godišnje ili svake dvije godine, nikada u preveliku teglu.
Euphorbia Tirucalli je biljka s karakterom. Odmah treba izdati upozorenje – ova biljka je iz roda mljeciki i mlijeko koje ispušta prilikom lomljenja ili trganja grančica vrlo je otrovno! Ako primjerice istrljate oči s rukama koje su bile u doticaju s mlijekom mljecike možete ugroziti zdravlje svojih očiju ili zaraditi kožne reakcije. Poanta – ne držati je blizu djece. Za održavanje je vrlo jednostavna, rijetko traži vodu, poželjno je prosušiti tlo gotovo u potpunosti izme u dva zalijevanja. Tlo mora biti ocjedito, ne smije stajati u vodi jer pritom dolazi do truljenja korijena. Ova biljka voli svjetlo, naravno, kao ni jedna sobna biljka ne voli direktno svjetlo. Smijete je orezivati, ali s dodatnim oprezom zbog otrovnog mlijeka koje ispušta. Kukci i nametnici je izbjegavaju što je veliki plus.
Mini Orhideje Phalaenopsis – njima treba dosta svjetla, ali ne direktnog južnog; za njih je idealan istočni prozor. Ako nema dovoljno svjetla, lišće će biti tamno i neće cvasti. Ako je tako, pronađite joj bolju poziciju, stavite ju bliže prozoru, ali nikako direktno na južni! Ove biljke vole tople i vlažne prostore, a centralno grijanje isušuje zrak. Zbog toga ako imate u kupaonici dosta svjetla – to je idealno mjesto za njih. Ne vole oscilacije u temperaturi, nagle promjene, propuh, a presađivanje im uzrokuje stres. Jednom u 2 godine dobro ih je presaditi, ali uvijek u supstrat za orhideje (puno kore drveta) i to nakon cvatnje. Zalijevati kad zračno korijenje poprimi sivkastu boju, najbolje ih je dobro natopiti i ocijediti. Za vrijeme cvatnje ih prihranjujte – duže će cvasti.
KUHINJA
Što se tiče kuhinje, u ovoj prostoriji sve je moguće. Bitno je tek pametno birati i stručnim trikovima održati entuzijazam na životu. Uzgajanje začinskih biljaka (koje su najčešći izbor za kuhinju) odličan je način da cijelu godinu uživate u svježim mirisima i aromama, a jedan od važnijih trikova koje trebate znati prije nego što krenete u akciju kupovine i sadnje jest – birajte biljke koje su jednostavne za uzgajanje i održavanje.
Najzahvalnije biljke za uzgoj u kuhinji su bosiljak, vlasac, metvica (menta), estragon (glavočika, zmijina trava), ružmarin i peršin. I sami smo svašta pokušali posaditi u svojoj kuhinji. Nekada buja kao džungla, a nekada baš i nemamo sreće.
Eksperimentirajte pa ćete najbolje vidjeti što najbolje uspijeva u vašoj kuhinji, a ako mislite da vam ništa ne ide, zasadite rikolu. U roku tri dana otkad ste pobacali sjemenke po teglici imat ćete prave pravcate mini stabljike. I rast će naočigled, uporno i svakodnevno. Taj divni, aromatični korov ne treba nikakve specijalne uvjete za rast, polusjena i plitka teglica sasvim su dovoljan početak.
Ako nemate baš sunca u svom interijeru, a baš biste se rado okušali u avanturi s jestivim biljem, probajte definitivno s mentom. I sa šumskim jagodama. Isto tako probajte s nekim sortama lisnatih biljaka poput salate, špinata i sličnih. Rotkvice su također odličan izbor. Izuzetno su lagane za uzgoj i jako brzo dozrijevaju. Iako ljudi najčešće u kuhinji drže kaktuse, u dnevnoj sobi svakako pronađete mjesta za jedan spatifilum kako bi se hranio zračenjem televizora i monitora, a jedan manji dobro je smjestiti i u kuhinju (mikrovalna, frižider…).
U blagovaonici je lijepo držati biljke koje cvatu, poput afričke ljubice na prozoru, ili hoju (Hoya Carnosa) te orhideje, naročito ako imate istočni prozor.
