Često je vidimo u hotelima i uredima, a evo što još morate znati o njezi.
Rijetko je koja sobna biljka toliko prilagođena uzgajanju u zatvorenom prostoru kao što je dracena, biljka iz porodice agavaceae, poznatija pod imenom drvo života. Na nju ćete redovito naići u institucijama, uredskim prostorima ili u predvorju banaka te hotela. Gdje god je postavili, ta će biljka pronaći način za prilagodbu negostoljubivim uvjetima koje takvi prostori mogu ponuditi - suhi zrak, rijetko zalijevanje, nedostatak svjetlosti te opća minimalna briga za razvoj i rast. Do propasti je može dovesti krajnje zanemarivanje njezinih potreba za vodom, no riječ je o otpornoj biljci, pa se događa da se i u tim situacijama oporavi te vrati u život.
Kao i većina sobnih biljaka, dracena potječe iz područja tropskih i suptropskih krajeva Azije, Australije, Afrike te Malezije gdje postoji oko 150 vrsta. Rastu kao drveće ili grmlje, a najpoznatiji je obični zmajevac, dracaena draco, porijeklom s Kanarskih otoka. Može narasti više od 15 metara. Svaka grana pri vrhu ima skupinu sivo-zelenih listova, a u kori se nalazi crvena smola, odnosno tzv. zmajeva krv, što je potaknulo stvaranje legende o nastanku te biljke. Naziv dracena dolazi od grčke riječi drakaina, što znači ‘ženski zmaj’, a povezano je s legendom da je drvo biljke izniklo na mjestu gdje se prolila zmajeva krv nakon što je zmaj izgubio život u borbi sa slonom.
OPLEMENJUJE DOM ČISTIM ZRAKOM
Za sobni uzgoj, posebice za uredske prostorije, često se uzgajaju vrste kao što su dracaena fragrans ili dracaena tricolor koje izgledaju vrlo dekorativno, no osim otpornošću, odlikuju se i sposobnošću pročišćivanja zraka. Zahvaljujući istraživanju koje je 90-ih godina 20. st. provela agencija NASA (National Aeronautics and Space Administration), otkriveno je da sobne biljke ne samo da obogaćuju zrak kisikom nego ga oslobađaju i od toksičnih tvari poput formaldehida, benzena ili trikloretilena. Istraživanje je pokazalo da određene sobne biljke tijekom 24 sata mogu ukloniti i do 87 % zagađivača zraka. Biljke poput filodendrona (lat. philodendron) te klorofita (lat. chlorophytum comosum) najefikasnije su u pročišćavanju zraka od molekula formaldehida, a sobne biljke drvo života (lat. dracaena fragrans) ili spatifilum (lat. spathiphyllum) odstranile su i do 80 % benzena iz zatvorenih prostorija.
Međutim, da bi biljke kvalitetno pročišćavale zrak, preporuka je agencije da se postave minimalno dvije biljke unutar 10 kvadratnih metara u prostoru sa stropom na visini do tri metra.
LIJEPA U MALOM I VELIKOM IZDANJU
Ovisno o vrsti, dracena može u prostoru narasti i do tri metra visine, kao što su primjerci dracaene deremensis čije stablo s godinama gubi listove, a novi rastu na vrhu biljke, pa ona izgledom podsjeća na palmu. Visina biljke može se kontrolirati rezanjem vrhova, a već nakon nekoliko tjedana malo ispod reza pojavit će se novi izboji.
Budući da je biljka dugovječna i raste relativno sporo, vrlo je vjerojatno da će se seliti s vlasnikom, što nije nikakav problem jer se vrlo brzo prilagođava novim uvjetima, ne gubeći dio lišća, kao što je slučaj kod ficusa benjamina.
STVARI KOJE TREBA IZBJEGAVATI KOD UZGOJA DRACENE:
1. DIREKTNA SUNČEVA SVJETLOST
Smeđe mrlje na listu. Najvjerojatnije je uzrok oštećenje od direktnog sunca, pa je biljku potrebno smjestiti na sjenovito mjesto.
2. PROPUH
Listovi padaju i žute. Truljenje korijena uzrokovano pretjeranim zalijevanjem. Količina vode kojom se zalijeva biljka ovisi o nizu faktora - propusnosti zemlje, sobnoj temperaturi, razvijenosti biljke, zasićenosti zraka vlagom te (ne)izloženosti suncu. Provjerite jesu li rupe na dnu tegle propusne, dopustite da se tlo osuši između zalijevanja i nikada ne ostavljajte vodu u njezinu podlošku.
3. PRETJERANO ZALIJEVANJE
4. LISTOVI SU BLIJEDI, BEZBOJNI
Nedovoljno svjetla ili nutrijenata u supstratu. Nedostatak svjetlosti lako ćemo prepoznati prema tankim te izduženim izdancima što rastu u smjeru izvora svjetla. Premjestite biljku na bolju lokaciju gdje će primiti više svjetlosti i počnite je češće dohranjivati. U nekim slučajevima u toplim i osvijetljenim uredskim prostorijama biljke je potrebno dohranjivati svaka dva tjedna.
5. DONJI LISTOVI NAGLO OTPADAJU
Biljka reagira na nagle promjene u okolišu kao što je pad temperature, pogotovo nove biljke koje se još trebaju prilagoditi uvjetima u novom domu. Kad je u pitanju temperatura zraka, najviše im odgovara do 21 °C, s tim da se mogu prilagoditi ako je temperatura za koji stupanj viša ili niža od optimalne.
6. SMEĐE MRLJE NA DONJEM DIJELU LISTA ZNAK SU DA SU BILJKU NAPALE UŠI
Mehanički očistiti površinu lista i u narednih nekoliko tjedana ponoviti postupak.
KAO KUĆNE BILJKE U VRTNIM CENTRIMA, MOŽEMO NAĆI NEKOLIKO VRSTA RODOVA OVE BILJKE
DRACAENA MARGINATA
Najpopularnija vrsta dracene često se može naći u uredskim prostorijama. Može narasti do 1,5 metara, a u vrtnim centrima mogu se nabaviti primjerci visoki i 30 centimetara, pa je biljka idealna za stolove. Prepoznatljiva je po uskim dugačkim listovima obrubljenim crvenom bojom. Stablo je tanko i nerazgranato, no to se odnosi na tek kupljene biljke, koje će već za godinu dana pustiti nove izboje iz korijena. Zbog sporijeg rasta, pogodna je za držanje u stanu.
DRACAENA REFLEXA VAR. ANGUSTIFOLIA - DRACENA TRICOLOR
Listovi su te dracene, baš kao što naziv sugerira trobojni - bijele, crvene i zelene boje - tvoreći prugasti uzorak, zbog čega djeluju vrlo dekorativno u prostoru. Ima izduženo razgranato stablo i raste u visinu. Pogodna je za orezivanje, što je korisno ako se želi obuzdati rast biljke. Vrlo je tolerantna na loše uvjete stanovanja iako će najbolje rasti u prostorijama s mnogo indirektne svjetlosti.
DRACAENA LEMON LIME
Predivnih svijetlozelenih listova, ta je dracena prava biljka za obogaćivanje životnog prostora te poticanje pozitivnog raspoloženja u zimskim mjesecima. Otporna je na zanemarivanje te sušna razdoblja, no ako želimo istaknuti sjaj i boju listova, uzgajat ćemo je u svijetlim prostorijama pa će kontrast između tamno i svijetlozelene boje biti izraženiji. U suprotnom uslijed nedostatka svjetlosti donji listovi počet će se sušiti te na kraju otpasti. Budući da biljka raste sporo, nije potrebno redovito dohranjivati biljku, pogotovo ako je zemlja u tegli svježa od presađivanja ili je biljka tek kupljena.
DRACAENA REFLEXA PLEOMELE
Ta grmolika dracena prepoznatljiva je po svojim kratkim žuto-zelenim listovima koji se prema vrhu lagano spiralno uvrću na drugu stranu. U vrtnim centrima poznatija je pod imenom song of India jer je porijeklom s otočja u Indijskom oceanu. Sporo je rastuća biljka koja će blistati ako se pravilno zalijeva i uzgaja na svijetloj poziciji. Nije zahtjevna biljka i dobro podnosi sušu, što se više odnosi na primjerke koji se uzgajaju na otvorenom; biljke u lončanici potrebno je što manje stresirati jer su mnogo osjetljivije na promjene ritma zalijevanja.
DRACAENA FRAGRANS - GOLDEN COAST
Često se može vidjeti u uredskim prostorijama. Izgledom i strukturom podsjeća na listove kukuruza, a može narasti do 1,5 m. Listovi su tamnozeleni sa žutom bojom na rubovima. Traži mnogo svjetla, no treba pripaziti da se ne izlaže direktnom suncu. Jednako će dobro rasti i u sjeni, s tim da će boja listova izgubiti na jačini. Između zalijevanja treba pustiti da se supstrat u zemlji potpuno osuši.
DRACAENA REFLEXA -SONG OF JAMAICA
Ako tražite veliku biljku atraktivnih listova, onda je Song of Jamaica pravi izbor. Prilagodljiva grmolika sobna biljka lijepih listova prošaranih svijetlo i tamnozelenom bojom čija struktura podsjeća na rozetu može se lagano uzgajati u zatvorenom prostoru. Kao i sve dracene, ne voli biti izložena direktnoj svjetlosti, otporna je na sušna razdoblja, a kada se zalijeva, sav višak vode u podlošku treba se maknuti kako ne bi došlo do truljenja korijena. Rijetko je meta nametnika, ali u prostorijama sa suhim zrakom podložna je napadu crvenog pauka. Na lišću se mogu opaziti žućkaste mrlje, a s njegove donje strane redovito se nalazi narančasti ili crveni nametnik u svojoj mreži. Napadnute dijelove biljke treba mehanički odstraniti.
DRACAENA STEUDNERI
Posebnost je ove vrste u tome što su listovi jednobojni tamnozelene boje, koji će, ako je držimo blizu sunca, postati svjetliji, što je ujedno i znak da je trebamo preseliti. Može narasti vrlo visoko, i do tri metra, što će u prostorijama s niskim stropom rezultirati savijanjem biljke, čime će se narušiti njezina estetika.
Dracaena steudneri presađuje se tek kada korijen biljke potpuno ispuni lončanicu. Ako se biljka ne presađuje svake godine, na proljeće se nježno odstranjuje površinski sloj supstrata i zamjenjuje kvalitetnim kompostom.
DRACAENA YELLOW
Ova vrsta dracene vrlo je slična dracaeni lemon lime, s time da je kod ove vrste žuta boja na listovima izraženija te prekriva veći dio površine, a središnji je dio u svijetlozelenom tonu. Atraktivnog je izgleda i zahtijeva minimalnu brigu, dosta indirektne svjetlosti i malo zalijevanja. Budući da su listovi veliki, potrebno je redovito brisati prašinu, a za poseban sjaj mogu se premazati otopinom vode i piva.
UZGOJ I NJEGA
Sobne biljke vrlo dobro podnose klimatske uvjete u stambenim i uredskim prostorima, s obzirom na to da su porijeklom iz tropskih područja. Visoka temperatura zraka te manjak prirodne svjetlosti ne predstavljaju im problem. Ipak, da bi preživjele, potrebno je zadovoljiti minimum osnovnih životnih zahtjeva. Zato je za svaku biljku potrebno naći dobar omjer svjetla i ventilacije jer će to znatno utjecati na njihovu sposobnost pročišćavanja zraka.
Da bi lišće zadržalo lijepu boju, biljku je potrebno smjestiti na svijetlo mjesto bez direktnog sunca koje bi ga moglo oštetiti, što se manifestira pojavom smeđih mrlja na lišću. Također treba pripaziti da pozicija nije na propuhu te da je prosječna temperatura sobe između 18 i 24 Celzijevih stupnjeva.
Dracena je sobna biljka koja nikako ne podnosi vlažnu zemlju i ako ćemo inzistirati na tome, listovi će vrlo brzo početi gubiti zdravu boju iz zelene u žutu te na kraju otpasti. Stalno prisutna vlaga u tlu jedan je od njezinih najvećih neprijatelja te dovodi do truljenja korijena. Stoga je potrebno izbjegavati često prskanje i tuširanje biljke jer ako voda dospije u rozetu iz koje se lišće razvija i tu se zadrži, dolazi do oštećenja listova, pa čak i do propadanja biljke.
Prije nego što krenemo zalijevati biljku kišnicom ili odstajalom vodom sobne temperature, prva dva centimetra supstrata moraju biti potpuno suha. Nivo vlažnosti zemlje može se provjeriti i drvenim štapićem za ražnjiće pomoću kojeg ćemo moći lako doznati je li potrebno zaliti biljku. Ako je štapić kad ga izvadimo suh, biljka je žedna; u suprotnom je najbolje pričekati još nekoliko dana. Također, nije svaki dan jednako pogodan za zalijevanje. Za vrijeme tmurnih kišnih dana, kada je zbog oblaka smanjena svjetlost, nije ju potrebno obilno zalijevati, ali ako je biljka suha i uvela, mora se odmah zaliti.
Biljke u vrtnim centrima često dolaze s kratkim uputama za njegu, gdje najčešće piše da se dracena zalijeva ljeti svakih pet do sedam dana, a zimi samo jednom na tjedan. No, upravo zbog njezine osjetljivosti na vlagu, vrlo je važno da na početku pratimo nivo vlažnosti u zemlji i da biljku zalijevamo na temelju realnog stanja, što može značiti da će vremenski intervali biti nešto drukčiji od onih u uputama. To se događa zbog drukčijih uvjeta u kojima biljka živi; ako se nalazi blizu izvora topline, možda će potreba za vodom biti češća.
Iako ne voli vlažnu zemlju, visoka joj razina vlage u zraku odgovara, pa ju se može povremeno prskati izbjegavajući zadržavanje vode u rozeti. Osim toga, listove treba čistiti vlažnom krpicom kako bi se skinula prašina te vratio sjaj biljci.
RAZMNOŽAVANJE
Tehnika razmnožavanja ekonomičan je način širenja kolekcije te zamjena starih biljaka novim i bujnijim.
1. Većina sobnih biljaka može se jednostavno razmnožiti reznicama zakorijenjenim u supstratu ili vodi. Dracena se razmnožava poluzrelim ili drvenastim reznicama, a da bi postupak bio uspješan, potrebno je paziti na higijenu, toplinu i vlagu. Proljeće je pravi trenutak za izvođenje postupka razmnožavanja.
Prilikom uzimanja reznice pripazite da površina reza ostane čista i glatka. Rez se izvodi škarama koje smo prethodno oprali i dezinficirali alkoholom.
2. Zatim se reznica uroni u hormon za zakorjenjivanje, a da bi se razvilo novo korijenje, potrebno je četiri do šest tjedana.
3. Najbolje je koristiti specijalni supstrat za razmnožavanje koji je prilagođen za razvoj novih biljaka. Mora biti prozračan, ali i zadržavati dovoljno vlage bez nepoželjnih posljedica, kao što je gnjecavost ili stvaranje tvrde korice na površini supstrata.
4. Osim što smo tako dobili novu biljku, orezivanjem matične biljke potaknut će se pupanje novih izboja i time obnavljanje same biljke. Nakon što smo skratili biljku, vrlo će se brzo odmah ispod reza pojaviti novi pup.
