Tajna pravog meda

Najsavršeniji proizvod prirode, ima sve sastojke koji grade ljudski organizam i nezamjenjiv je

 BERISLAVA PICEK/CROPIX/
Tajnu proizvodnje meda pčele nose u svom tijelu i probavnim organima. Unatoč tehnologiji, dosad nije proizvedeno ništa slično

Želite li da vaše pčele tijekom cijele godine imaju sigurnu pašu, donosimo prijedlog koje biste lijepe i korisne biljke trebali uzgajati. Saznajte u kojem razdoblju cvatu i još mnogo toga drugog.

Promatrajući biljke i životinje zajedno, primijetit ćete da zatvaraju nekakav prirodni krug. Rijetki ljubitelji biljaka ne vole životinje i obrnuto. Možete imati veće ili manje afinitete prema određenim vrstama, ali u pravilu ljubitelji prirode uživaju u cijelom tom krugu.

Osobno, oduvijek su me zanimale pčelinje zajednice, posebno male radilice koje vrijedno sakupljaju nektar cvijeća i unose ga u svoj dom. Kao vrtlar, često se susrećem upravo s njima i primijetio sam da ih neke biljke u vrtu više privlače od drugih.

Većina vas, kad nabavljate med, odabirete vrstu prema vlastitom ukusu i nazivu. Obično su to “livada”, “bagrem”, “kesten”, “cvjetni” i druge. Međutim, jeste li se ikada zapitali kako to proizvođači meda koji kupujete narede pčelama da sakupljaju med samo s vrste cvijeta koji ste odabrali.

image
BERISLAVA PICEK/CROPIX/

Pretpostavljam da vam je pomalo smiješna ova konstatacija, ali vjerojatno nikada niste razmišljali o tome na ovaj način.

Je li moguće da pčele sakupljaju nektar isključivo s biljke koju ste vi odabrali? Da vas dodatno potaknem na razmišljanje, navest ću činjenicu koju sam pronašao u stručnoj literaturi. Pčele odlaze na pašu (prikupljanje nektara) dva-tri kilometra od pčelinjaka, i to u raznim smjerovima. Kada u blizini nema dovoljno pčelinje paše, odlaze i mnogo dalje u potrazi. Pčelari često sele košnice u potrazi za pašom, ali morate biti svjesni da je med koji proizvedu pčele ustvari mješavina nektara iz različitih biljaka. Neka vrsta, koja je u tom trenutku bila u punom cvatu, može prevladavati u postotku, ali u pravilu, ponavljam, riječ je o mješavini.

S obzirom na to, odlučio sam vam u ovom članku više napisati o medonosnim biljkama i razdoblju u kojem cvatu. Moram napomenuti da je ovo samo dio biljaka, koje sam odabrao za vas.

MED je sladak, gust sok koji proizvode pčele medarice od nektara koji skupljaju na cvjetovima. To je jedan od najsavršenijih proizvoda iz prirode. U njemu se nalaze gotovo svi sastojci koji grade ljudski organizam. Tajnu proizvodnje pravog meda pčele nose u svom tijelu i probavnim organima. Unatoč razvijenoj tehnologiji, dosad nije uspješno industrijski proizvedeno ništa slično.

TOP MEDONOSNE BILJKE

image
BERISLAVA PICEK/CROPIX/

1. VISIBABA (Galanthus nivalis L.)

Lukovičasta biljka iz porodice sunovrata (Amaryllidaceae).

Latinski naziv potječe od grčkih riječi gala = mlijeko i anthos = cvijet. U narodu je još zovu mali zvonček, cinglica, dremovac, dremulja, podremušak, bablji klimpač ili debeloglavka. Cvjeta od siječnja do travnja bijelim zvonastim cvjetićima, blagog, gotovo neznatnog mirisa. Najranija je proljetnica i svojim zvonastim cvjetićima privlači prve pčele koje su izašle iz košnice nakon razdoblja zimovanja. Iznimno je važna jer opskrbljuje pčele, u ovo oskudno doba godine, hranom nužnom za razvoj legla.

image
BERISLAVA PICEK/CROPIX/

2. ŠAFRAN (Crocus sativus L.)

Lukovičasta livadna biljka iz porodice perunika. Cvate uglavnom dva do tri tjedna tijekom ožujka, kao i visibaba. Iako pčelama daje više peludi nego nektara, izuzetno je važan kao izvor hrane za razvoj i kretanje pčelinje zajednice.

image

Lavanda cvate od lipnja do kolovoza i prepoznatljiva je po ljubičastim, aromatičnim cvjetićima. Uspijeva u mediteranskim dijelovima Hrvatske, ali se može vidjeti i u unutrašnjosti. Ima i dugo razdoblje cvatnje

BERISLAVA PICEK/CROPIX/

3. LAVANDA (Lavandula sp.)

Višegodišnja grmolika biljka iz porodice usnatica. Cvate od lipnja do kolovoza prepoznatljivim ljubičastim aromatičnim cvjetićima. Uspijeva u mediteranskim dijelovima Hrvatske, ali se sve češće može vidjeti i u unutrašnjosti. Zbog relativno dugog razdoblja cvatnje (25 - 35 dana), i to u doba kada je nešto slabija cvatnja drugih vrsta, izuzetno je važna za pčelinju zajednicu.

Med od lavande izuzetno je tražen zbog ugodnog okusa, ali i ljekovitih svojstava koja mu se pripisuju. Naime, prema dostupnim narodnim ljekopisima smatra se da djeluje u prevenciji nadutosti, migrene i vrtoglavice te pospješuje cirkulaciju i rad srca.

image
BERISLAVA PICEK/CROPIX/

4. MAJČINA DUŠICA (Thymus serpyllum L.)

Majčina dušica je ljekovita i začinska biljka. Cvate nakon bagremove paše, a može se naći od kraja srpnja do kolovoza. Odlična je medonosna biljka. Od nje pčele proizvode rijedak, ljekoviti med, koji je posebno cijenjen. Nešto je tamnije boje, specifičnog mirisa i ukusa, ugodne gorčine.

image
BERISLAVA PICEK/CROPIX/

5. KADULJA (Salvia officinalis)

Višegodišnja polugrmovita biljka koja cvate od svibnja do srpnja (razdoblje cvatnje oko 20 dana). Dobra je medonosna biljka. Daje dosta nektara i nešto cvjetnog praha. Med je svijetlo žute boje s primjesom zelene i ima miris po cvijetu. Blago gorkog okusa. Izuzetno je cijenjen zbog ljekovitih svojstava.

image
BERISLAVA PICEK/ CROPIX/

6. KOMORAČ (Foeniculum vulgare Mill)

Dvogodišnja zeljasta biljka iz porodice štitarki. Cijela biljka ima ugodan, osvježavajući miris i aromatičan, slatkasti okus. Komorač je jestiva, medonosna i ljekovita biljka. Cvate od srpnja do listopada. Med je aromatičnog, slatkog ukusa.

image
BERISLAVA PICEK/ CROPIX/

7. NEVEN (Calendula officinalis)

Jednogodišnja zeljasta biljka, koja cvate prepoznatljivim narančastim cvjetovima. Osim što je ljekovita, dobra je i medonosna biljka. Osim nektara, opskrbljuje pčele i s peludi. Cvate od lipnja do listopada, što je važno jer pčele u tom razdoblju teško pronalaze cvjetni prah. Neven je i jako antioksidacijsko sredstvo, što se povoljno odražava na zdravlje pčelinjeg društva.

image
BERISLAVA PICEK/CROPIX/

8. BAGREM (Robinia pseudacacia L.)

Izvrsna medonosna biljka s odličnim prinosom. Počinje cvasti prije listanja. Bijeli mirisni cvjetovi razvijaju se sredinom svibnja u velikim obješenim grozdovima, dugim 10-20 centimetara. Cvate 10 do 15 dana.

image
BERISLAVA PICEK/ CROPIX/

9. AMORFA (Amorpha fruticosa L.)

Grmolika biljka koja cvate odmah nakon bagrema, početkom lipnja. Razdoblje cvatnje je 15 do 20 dana. Cvjetovi su tamnoljubičasti, sakupljeni u uspravne, dugačke grozdove (dužine do 15 cm) na vrhovima grana. Pčele se nje skupljaju nektar i pelud. Raste na vlažnim staništima i u šumama pokraj rijeka.

image
BERISLAVA PICEK/ CROPIX/

10. PITOMI KESTEN (Castanea saliva Mill.)

Stablo kestena cvate u lipnju i srpnju. Specifičan je po tome što ima muške i ženske cvjetove. Muški su cvjetovi smješteni u skupinama po tri i vise u uspravnim resama, dugim 10-30 cm, a pri njihovoj se osnovi nalaze ženski cvjetovi. S muških cvjetova pčele skupljaju pelud, a sa ženskih nektar. Najprije daje pelud, a za pet dana počinje izlučivati nektar. Cvatnja pojedinog stabla traje deset dana, a kako sva ne počinju cvasti istodobno, cvatnja se produlji na 20 dana. Odlična je ispaša za pčele koje od njega proizvode specifičan med nešto tamnije boje. Smatra se vrlo ljekovitim. Pomaže kod gastritisa, štiti jetra i pospješuje cirkulaciju.

image
BERISLAVA PICEK/ CROPIX/

11. LIPA (Tilia spp.)

Listopadno stablo, čest stanovnik parkova u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Cvate, naravno, u lipnju, po kojem je i dobila naziv. Razdoblje cvatnje traje 15-20 dana. Svojim specifičnim, ugodnim mirisom privlači pčele.

image
BERISLAVA PICEK/ CROPIX/

12. EHINACEA (Echinacea purpurea)

Višegodišnja biljka iz porodice Asteraceae. Cvate od lipnja do rujna velikim ljubičastim cvjetovima. Medonosna je biljka ugodnog mirisa, bogata nektarom i pčele je rado posjećuju.

image
BERISLAVA PICEK/ CROPIX/

13. FACELIJA (Phacelia tanacetifolia Benth)

Jednogodišnja zeljasta biljka, specifična po izvrsnom prinosu, zbog čega spada u najznačajnije medonosne vrste. Cvate od svibnja do srpnja, postupno od osnove prema vrhu. Cvjetovi su plavo-ljubičaste boje skupljeni u cvatove. Na svakoj grani nalazimo grančice koje nose sitne cvjetove. Latice su u gornjem dijelu ljubičaste, a pri dnu prelaze u bijelu boju. Jedna biljka sadrži od 5000 do 7000 cvjetića. Cvatnja počinje 30 dana nakon nicanja i traje oko četiri tjedna.

image
KIKKI/

14. ZVJEZDAN (Aster spp.)

Jedna od medonosnih biljaka koja svojim bojama i mirisom izuzetno privlači pčele pa ćete nerijetko vidjeti cijeli roj na grmu zvjezdana. Često se može vidjeti u kontinentalnom dijelu Hrvatske u obliku samostalnog grma ili cijelih cvjetnih ograda. Cvate krajem ljeta i u jesen te omogućava pčelama hranu i tijekom kasnije sezone. Pčelama omogućava dobru ishranjenost tijekom zimskih mjeseci.

image
BERISLAVA PICEK/CROPIX/

15. MATIČNJAK (Melissa officinalis)

Poznat je i pod nazivima pčelinja trava, medenka i pčelinjak, što definitivno dokazuje koliko je omiljen pčelama. Listovi su vrlo ljekoviti i ugodnog mirisa po limunu.

RECEPTI ZA PET:

image
BERISLAVA PICEK/CROPIX/

ČAJ OD NEVENA

Cvijet nevena bogat je vitaminom C i flavonoidima te ne sadrži masti. Od nevena se radi i izrazito ljekovit i ukusan čaj

MEDICA

1 teglica meda (800-900 g), 1 l rakije, 500 ml vode, staklena boca s čepom

Vodu prokuhajte do vrenja, a zatim ostavite da se ohladi. U mlakoj vodi otopite med. Nakon toga polako umiješajte rakiju, prema vlastitom ukusu.

Kada vam omjer rakije i slatkoće meda bude dobar, prestanite dodavati rakiju.

Možete je konzumirati odmah ili ostaviti da odstoji i dodatno sazrije na tamnom i hladnom mjestu u smočnici (ne u hladnjaku).

JESTE LI ZNALI?

Životni vijek pčele radilice je između 30 i 45 dana. Matica dnevno izleže jajašaca do tri svoje težine, a živi i do sedam godina.

Pčela medarica (lat. Apis melifera) kukac je iz roda opnokrilaca. Smatra se da je nastala na području Afrike, Europe i Bliskog istoka.

Radi se o vrlo razvijenim kukcima koji stvaraju iznimno organizirane zajednice. Pčelinja je zajednica jedno od najorganiziranijih društava u prirodi. Slična je organizaciji ljudskog društva u srednjem vijeku, s jednom iznimkom -ima kraljicu (matica), kralja (trut) i kraljičine podanike (radilice). Moram napomenuti, radi se o matrijarhalno uređenoj zajednici. Kao što sam napomenuo, radilice su kraljičini podanici. Trut služi isključivo za oplodnju. Nakon toga ga se radilice “rješavaju” jer im više nije potreban.

Pčele radilice lete od cvijeta do cvijeta i skupljaju biljni nektar i pelud te ga nose u košnicu. Na nogama imaju košaricu, tj. udubljenje s dlačicama gdje spremaju nektar. Imaju izvanredno osjetilo njuha pomoću kojega traže procvale biljke, ali i razlikuju vlastitu zajednicu od ostalih. Upravo je miris taj koji privlači pčele određenim biljkama.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
28. ožujak 2024 21:09