Važan dio okućnice

Mala stabla u cvatu: 11 najpopularnijih cvatućih grmova idealnih za vrtove, balkone i okućnice

property__yours
 
 Property YOURS
Vrtlar Hrvoje Kovač izdvojio je najzanimljivije grmove i mini stabla koja imaju predivne cvjetove i time su idealni za vrtove

Brojni cvjetići u ovom ljetnom vremenu "vire" iz svakog kutka kućnog eksterijera. Vjerujte, malo stablo u cvatu može biti itekako važan dekorativni dio vaše okućnice. Upoznajemo vas sa čak 11 popularnih cvatućih grmova

Ljeto je vrijeme raskoši u prirodi. Kamo god pogledate, vidjet ćete boje i osjetiti mirise u vrtovima i okućnicama. Brojni cvjetići kao da vire iz svakog kutka vrta dekorirajući naš okoliš. U nedavnom posjetu Malinskoj na otoku Krku primijetio sam prekrasna mala stabla oleandra u punom cvatu. Mislim da čak i ljudi koji nisu pretjerani ljubitelji prirode i ne primjećuju biljke oko sebe, ipak osjete taj poseban ambijent koji može napraviti maleno stabalce u cvatu. Nekako se osjećaju ugodnije i radije se vraćaju na takva mjesta.

Zbog toga sam u ovome članku odlučio odabrati 11 cvatućih grmova i upoznati vas s njima.

image
Berislava Picek/ CROPIX

1. LAGERSTROEMIA INDICA

Malo listopadno stablo, porijeklom iz tropskih dijelova Azije. Može narasti od dva do deset metara u visinu i od dva do pet metara u širinu. Cvate tijekom najtoplijeg dijela ljeta, od srpnja do jeseni. Danas postoje brojni kultivari. Cvjetovi su metličasti, dužine do 20-ak centimetara. Mogu biti crvene, ružičaste, bijele ili ljubičaste boje. Ima specifičnu koru po kojoj je možete prepoznati. Drvenasta je, sivkaste boje, lako se ljušti.

image
Berislava Picek/ CROPIX

Može se uzgajati kao pojedinačno stablo, u drvoredu ili čak kao bonsai stabalce, a može se vidjeti i kao neformalna živica, koja osigurava privatnost.

Lagerstremija voli otvorene, osunčane položaje, zaklonjene od jakih vjetrova. Otporna je na mraz pa je pogodna za sadnju i u kontinentalnim dijelovima Hrvatske. U nedostatku svjetlosti grmovi će se izduživati, rasti nepravilno, a cvasti oskudno. Ne zahtijeva obilno zalijevanje, ali u sušnom razdoblju potrebno ju je povremeno zaliti.

Orezuje se u rano proljeće, prije kretanja vegetacije, tako da se prikrate jednogodišnji izboji i prema potrebi prorijedi krošnja. Gnojidba dušikom poželjna je samo prilikom sadnje ovog atraktivnog grma, a proljetnu prihranu treba provoditi gnojivima koja sadrže veći udio kalija i fosfora.

Najčešće se razmnožava sjemenom i reznicama.

image
Berislava Picek/ CROPIX

2. SYMPHORICARPOS ORBICULATUS

Kod nas ga nazivaju "koraljni biserak". Uspravni je listopadni grm iz porodice Caprifoliaceae (kozokrvnica). Naraste od 90 do 120 centimetara visine. Cvate u lipnju i srpnju, a nakon toga formira plodove. Cvjetovi su skupljeni u guste cvatove bijele do ljubičaste boje. Plodovi su bobice veličine do 1 cm, ružičaste do purpurne boje, koje nakon dozrijevanja još dugo u jesen krase grm. Porijeklom je iz središnjeg dijela SAD-a.

Symphoricarpos voli otvorene, sunčane ili polusjenovite položaje i dobro drenirana tla. Nije zahtjevan za održavanje.

image
Berislava Picek/ CROPIX

3. BUDDLEJA DAVIDII

Kod nas je još nazivaju "ljetni jorgovan" jer izgledom i mirisom podsjeća na pravi jorgovan. Uvriježeni nazivi su još "leptirov grm" i "narančasto oko". Naziv "leptirov grm" proizlazi iz činjenice da privlači leptire koji se hrane iz njegovih cvjetova, a naziv "narančasto oko" vezan je uz boju unutarnjeg dijela cvjeta koja je, neovisno o boji vanjskog dijela, uvijek narančasta.

image
Berislava Picek/ CROPIX

Buddleja je snažan grm, porijeklom iz Kine i Japana. Na područjima s toplom klimom je poluzimzelena, ali u našim krajevima je listopadna. Može veličinom doseći do pet metara. Ima svijetlosmeđu koru koja s godinama postane izbrazdana. Cvate od lipnja do rujna. Cvatovi su sastavljeni od sitnih cvjetića, formiranih u grozdove, finog mednog mirisa kojim privlače kukce. Cvate u paleti od bijele, plave i ljubičaste do roze, a postoji i kultivar žute boje. Danas se brojne sorte međusobno razlikuju po veličini grma, izgledu lista i boji cvijeta. Vrsta davidii postoji u 180 različitih kultivara. Neki od najpoznatijih su: White Profusion (slika cvjetni grm 36), Black Knight, Camberwell Beauty, Blue Horizon, Darent Valley, Nanho Purple i Royal Red.

Voli sunčan do djelomično sjenovit položaj. Budući da ne voli vlagu, preporučuju se dobro drenirana tla. Dulje zadržavanje vode u tlu može prouzročiti truljenje korijena. Nije zahtjevna biljka za održavanje.

Ovisno o kultivaru, može podnijeti niske temperature do -20 °C.

OPREZ: Svi dijelovi biljke su otrovni.

image
Berislava Picek/ CROPIX

4. TECOMA RADICANS

Tekoma je listopadna penjačica iz porodice Bignoniaceae (katalpe), porijeklom iz Sjeverne Amerike. Čest je stanovnik okućnica u kontinentalnom djelu Hrvatske pa će vas nerijetko u ovo ljetno vrijeme iz nekog kutka iznenaditi svojim prekrasnim trubicama. Cvate od lipnja do rujna narančastim ili crvenim cvjetovima, veličine do osam centimetara, kojima privlači kukce, posebice pčele jer je medonosna biljka.

image
Berislava Picek/ CROPIX

Daje plod s plosnatim sjemenkama, koji izgleda poput tobolca, veličine od deset do 20 centimetara. Penje se uz pomoć zračnog korijenja i može doseći visinu do 20 metara. Voli topla, sunčana i zaštićena mjesta. No, traži sjenu u području korijena, stoga je uputno oko njega posaditi neki niski pokrivač tla. Voli bogato, dobro drenirano tlo. Odrasli primjerci podnose niske temperature do -20 °C.

OPREZ: Svi dijelovi biljke su jako otrovni. Sadrže spojeve koji su poznati kao "srčani glikozidi", a djeluju na probavni, kardiovaskularni i živčani sustav. Posebno pripazite na djecu jer konzumacija može biti kobna! Znakovi trovanja su povraćanje, proširene zjenice, poremećaj osjetila, proljev i grčevi u crijevima.

image
Berislava Picek/ CROPIX

5. NERIUM SP. - OLEANDER

Iznimno čest stanovnik vrtova i okućnica. Možemo ga vidjeti u gotovo svim dijelovima Hrvatske. Zimzeleni je grm iz porodice Apocynaceae (zimzelenovki). Smatra se da potječe s područja Sredozemlja, ali danas se proširio po gotovo cijelom svijetu. Ima graciozno izdužene grane s dugim, kožastim listovima. Može narasti do šest metara u visinu. Cvate od svibnja do rujna krupnim cvjetovima ugodnog mirisa. Cvjetovi mogu biti raznih boja - od bijele, ružičaste, crveno-ljubičaste, crvene, boje breskve i žute do boje jorgovana. Za bujnu cvatnju potrebno mu je puno sunca i topline, dosta vode i redovita prihrana. Iako može preživjeti i niže temperature o (do -9 °C), dolazi do oštećenja listova. Stoga ako živite u kontinentalnom dijelu Hrvatske, uputno ga je zaštititi tijekom zime.

image
Berislava Picek/ CROPIX

Stvara plod, veličine do 15 cm, koji sliči mahuni. Poput tobolca sadrži brojne sjemenke s čuperkom dlaka.

Voli ilovasta, dobro drenirana tla, ali može uspijevati i na nešto siromašnijim tlima.

Orezuje se uglavnom u fazi mirovanja, i to prema potrebi.

OPREZ: Svi dijelovi biljke su JAKO otrovni. Sadrže spojeve koji su poznati kao "srčani glikozidi", a djeluju na probavni, kardiovaskularni i živčani sustav. Posebno pripazite na djecu jer konzumacija može biti kobna! Znakovi trovanja su povraćanje, proširene zjenice, poremećaj osjetila, proljev i grčevi u crijevima. Primijetite li neki od tih simptoma, zovite liječnika!

image
Berislava Picek/ CROPIX

6. MYRTUS COMMUNIS

Zimzeleni grm ili malo stablo iz porodice Myrtaceae (mirta). Može narasti do visine od pet metara. Kora grma je u početku crvenkasta, starenjem postaje siva i ljušti se. Listovi su sjajni, kožasti, tamnozeleni, nešto svjetlije boje na naličju. Bogati su eteričnim uljem pa kada se smrve, otpuštaju ugodan miris.

Cvate u lipnju i srpnju. Medonosna je biljka koju rado posjećuju pčele. Cvijet je sličan zvijezdi, ima pet latica, obično bijele boje.

Plod je plava, okrugla bobica, veličine 5-7 mm. Sadrži nekoliko sjemenki. Postoji i sorta s jantarno žutim bobicama. Sjeme raznose ptice, koje se hrane tim bobicama.

image
Berislava Picek/ CROPIX

Mirta voli sunčana i topla područja. Prirodno je rasprostranjena na području Mediterana. U Hrvatskoj je uglavnom možete naći u Dalmaciji. Uspješno se uzgaja i u kontinentalnom području, ali u teglama, koje u jesen treba unijeti u zaštićeni prostor. Voli dosta vlage, posebice u fazi cvatnje.

JESTE LI ZNALI?

Plod mirte je jestiv. Ima ugodan, slatkast, pomalo smolast okus. Jestive su svježe, a mogu se sušiti, konzervirati i koristiti kao začin.

Mirta je malo stablo koje cvate u lipnju i srpnju, a čiji je plod jestiv. Ima ugodan, slatkast i pomalo smolast okus. Jestive su svježe, a mogu se i sušiti, konzervirati i koristiti kao začin, ovisno o željama

image
Berislava Picek/ CROPIX

7. LANTANA SP.

Robustan zimzeleni grm, koji potječe iz tropskih područja Južne Amerike. U Hrvatskoj je čest stanovnik primorskih vrtova, dok se u unutrašnjosti može uzgajati u cvjetnim posudama. Naraste do dva metra u visinu i širinu. Ima jajolike, sitno naborane, intenzivno zelene listove. Stabljika i listovi su pokriveni sitnim dlačicama. Ako zdrobite listove i stabljiku, osjetit ćete neugodan miris. Na vrhu stabljike ima sitne cjevaste cvjetove koji su skupljeni u grozdasti cvat promjera od dva do pet centimetara. Lantana je posebno zanimljiva zbog osobine da mijenja boju cvjetova. Naime, kako cvijet stari, u njemu se nakupljaju pigmenti pa cvjetovi dobivaju tamnije nijanse ili čak različite boje, ovisno o sorti. Boje mogu varirati od bijele, žute, narančaste, crvene i ružičaste pa do različitih kombinacija. Na područjima u kojima temperatura ne pada ispod 10 °C cvate cijele godine, ali na kontinentalnim područjima cvate od kasnog proljeća do kasne jeseni. Nakon cvatnje ostaje grozd zelenih bobica koje poslije potamne. Dekorativne su, ali nisu jestive. Najčešće uzgajana vrsta je Lantana camara. Cvate žutim, narančasto-žutim i narančasto-crvenim cvjetićima.

image
Berislava Picek/ CROPIX

Lantane su brzorastući grmovi koji vole sunčana i polusjenovita mjesta, ali topla. Osjetljive su na mraz pa će pri temperaturi nižoj od -2 °C doći do smrzavanja nadzemnog dijela. Međutim, na proljeće će ponovno potjerati iz korijena.

Prilagodit će se različitim tipovima tala i različitim količinama vode, ali preferira dobro drenirano tlo i ne previše vode ako se sadi direktno u tlo. U teglama je ljeti potrebno svakodnevno zalijevanje, a zimi tek toliko da zemlja ne bude suha.

image
Berislava Picek/ CROPIX

8. PLUMBAGO SP.

Listopadna zeljasta biljka iz porodice Plumbaginaceae (vranjemila), koja potječe iz Južne Afrike. U narodu je još nazivaju "vranjemil", "olovnica" ili "plavi jasmin". Postoji 20-ak vrsta, a kod nas se uglavnom mogu pronaći dvije vrste: P. auriculata i P. europaea.

Latinsko ime Plumbago potječe od grčke riječi "plumbum" (olovo), zbog olovno sivih mrlja na lišću P. europaea. To je grm opuštenog i zaobljenog izgleda, koji može doseći visinu i širinu do tri metra. Međutim, moguće ga je oblikovati da raste i kao penjačica uz potporanj ili orezivanjem postići gušći i kompaktniji grm.

image
Berislava Picek/ CROPIX

Cvate od kraja svibnja pa sve do zime cvatovima promjera od 10 do 15 centimetara. Cvatovi su sastavljeni od desetak trubastih cvjetova, veličine dva do tri centimetra, pri vrhu proširenih u pet latica. Boja varira od bijele i blijedo plave do tamnije plave.

Plumbago tolerira sve vrste tala, ali najbolje uspijeva na lagano kiselom, pjeskovitom i dobro dreniranom tlu. Na kontinentalnom području ne može prezimiti na otvorenom, ali ako ih posadite u tegle i unesete u zaštićen prostor prije zime, riješit ćete problem.

image
Berislava Picek/ CROPIX

9. BOUGAINVILLEA SP.

Ako ste bili u našem primorju, gotovo je nemoguće da niste zamijetili te famozne grmove koji su omiljeni stanovnici okućnica. Moram spomenuti nevjerojatan pogled na brojne bugenvilije u cvatu kada s Čikata krenete uz obalu prema malološinjskoj luci.

Te intenzivne rozo-ljubičaste nijanse daju poseban ambijent cijelome mjestu u ljetno vrijeme. Vjerojatno je i to jedan od razloga što se brojni turisti vraćaju upravo na tu destinaciju.

Bugenvilija je listopadna penjačica iz porodice Nyctaginaceae (noćurki). Može narasti do deset metara visine. Potječe s područja Brazila, a danas je rasprostranjena po gotovo cijelom svijetu. Cvate od travnja do studenoga malim, žutim cvjetovima koje okružuju veliki pricvjetni listovi.

image
Berislava Picek/ CROPIX

Postoje brojne sorte koje cvatu različitim bojama pricvjetnih listova, od bijele, žute, roze i narančaste do crvene. Međutim, najpoznatija je B. Glabra koja ima rozo-ljubičaste pricvjetne listove.

Iako je idealno mjesto za sadnju s pola dana sunca, a pola sjene, ona je definitivno biljka sunca i nije otporna na kontinentalnu hladnoću. Može se eventualno držati u teglama, koje treba redovito spremati prije niskih temperatura, ali nikad ne može postići takvu raskoš kao u primorju. Mlade biljke su i u priobalju osjetljive pa mogu stradati za jače zime. Zato ih je dobro zaštititi.

Bugenviliju je potrebno redovito orezivati i uklanjati ocvale brakteje (list u čijem se pazuhu nalazi cvat) kako bi dulje i ljepše cvala.

image
Berislava Picek/ CROPIX

10. HIBISCUS SYRIACUS

Listopadni je grm ili malo stablo iz porodice Malvaceae (sljezovki), koji može narasti dva do tri metra. Poznat je još kao "vrtni hibiskus". Porijeklom je iz istočne Azije, a danas se uzgaja diljem svijeta. Zanimljivo je da prolista dosta kasno, tek sredinom svibnja. Međutim, cvate cijelo ljeto, od lipnja do kraja kolovoza. Cvjetovi mogu biti različitih veličina, ovisno o vrsti, te mogu biti jednostruki ili dvostruki. Jestivi su. Dolaze u raznim bojama, od bijele, ružičaste, plave i ljubičaste do tamno grimizne. Rascvjetani cvjetovi traju samo jedan dan, ali na izraslim izbojima stvaraju se brojni pupovi koji nastavljaju cvatnju tijekom svih ljetnih mjeseci.

image
Berislava Picek/ CROPIX

Vrtni hibiskus je izdržljiv grm koji se prilagodi gotovo svakom tipu tla, ali voli duboka, plodna i dobro drenirana tla. Također dobro podnosi i gradska zagađenja, ali potrebna mu je prihrana. Najbolje je prihranjivati u proljeće prije početka cvatnje jer će nedostatak kalija u tlu rezultirati slabijom cvatnjom. (SUBSTRAL® OSMOCOTE® GNOJIVO ZA VRT, Silk Adria). Također u proljeće prije listanja bit će potrebno orezivanje kako bi se potaknula bujnija cvatnja.

Nemojte zamijeniti vrtni hibiskus s tropskim hibiskusom (Hibiscus rosa sinensis), koji nije otporan na niske temperature i uglavnom se uzgaja kao lončanica.

image
Berislava Picek/ CROPIX

11. PUNICA GRANATUM - "NANA"

Punica granatum je polulistopadni grm iz porodice Punicaceae (mogranja). Zanimljivo je da će za blažih zima zadržati dio svojih listova, dok će pri oštrijim zimama izgubiti sve listove. Nalazimo ga na području Mediterana, Australije, Azije i Južne Amerike. Uzgaja se kao voćka ili ukrasno stablo. Postoje brojne vrste i kultivari. Međutim, kultivar "nana", koji sam vam odlučio pokazati" specifično je dekorativno stabalce. Naime, naraste samo do 60-ak centimetara. Idealno je za uzgoj u tegli i izradu bonsaija. Cvate u srpnju i kolovozu zvonolikim cvjetovima intenzivne narančasto-crvene boje. Plod je veličine od tri do četiri centimetra i jestiv. Kao i kod velikog nara, unutar ploda nalaze se jestive, crvene sjemenke, veličine zrna kukuruza i slatkasta okusa, samo ih ima manje.

image
Berislava Picek/ CROPIX

Ako ga uzgajate u tegli, poželjno je da ga zaštitite prije niskih temperatura.

Može se razmnožavati reznicama i sjemenom.

image
Berislava Picek/ CROPIX

RAZMNOŽAVANJE SJEMENOM - Punice granatum - "nane"

image
Berislava Picek/ CROPIX

1. Uberite zrele plodove pa ih stavite na suho mjesto da se dobro osuše.

image
Berislava Picek/ CROPIX

2. Rastvorite osušene plodove i izvadite suhe sjemenke.

image
Berislava Picek/ CROPIX

3. Napunite lončić univerzalnim supstratom pa na njega položite sjemenke i prekrijte ih tankim slojem supstrata. Lončić stavite na toplo i svijetlo mjesto. Redovito zalijevajte 1-2 puta tjedno.

image
Berislava Picek/ CROPIX

4. Nakon mjesec do dva možete očekivati izlazak klijanaca.

image
Berislava Picek/ CROPIX

5. Rasadite ih tako da svaki klijanac stavite u posebni lončić. Već nakon godinu dana možete očekivati prava mala stabalca. Međutim, cvjetove i plodove možete očekivati tek nakon tri do četiri godine.

image
Berislava Picek/ CROPIX

RAZMNOŽAVANJE REZNICAMA

Ukrasno grmlje razmnožava se vegetativno, položenicama, nagrtanjem, dijeljenjem ili reznicama. Evo detalja:

image
Berislava Picek/ CROPIX

1. Odaberite granu na buddleji.

image
Berislava Picek/ CROPIX

2. Škarama odrežite grančicu dužine 20-ak centimetara.

image
Berislava Picek/ CROPIX

3. Uklonite višak lišća tako da ostavite nekoliko listova na vrhu.

image
Berislava Picek/ CROPIX

4. Napravite supstrat tako da pomiješate zemlju s pijeskom.

image
Berislava Picek/ CROPIX

5. Na dno lončića stavite par crepova ili kamenčića za drenažu, pa napunite lončić supstratom.

image
Berislava Picek/ CROPIX

6. Štapićem napravite rupu u supstratu i zatim u nju stavite reznicu.

image
Berislava Picek/ CROPIX

7. Odrežite škarama preostale listove na reznici napola. Naime, najviše vode iz reznice isparava putem listova, a odvajanjem od matične biljke u reznici se naglo smanji količina vode i hranjivih tvari. Kada na ovaj način smanjite lisnu masu, smanjit ćete potrebu za vodom i hranom dok reznica ne razvije korijen koji je dovoljno snažan da opskrbljuje biljku potrebnim tvarima. Stavite lončić s reznicom na svijetlo, suho i toplo mjesto. Povremeno je zalijte.

image
Berislava Picek/ CROPIX

Nakon nekoliko mjeseci primijetit ćete lisne pupove na posađenoj reznici. Tada možete biti gotovo sigurni da je reznica razvila korijenov sustav u zemlji i da je vrijeme za presadnju u veći lončić ili direktno u vrt.

image
Berislava Picek/ CROPIX
image
Berislava Picek/ CROPIX
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
31. kolovoz 2021 18:44