Vlastitim uzgojem presadnica povrća i začinskog bilja od početka pratimo rast i razvoj biljke, štedimo novac i povećavamo raznolikost sorti. Skupljanjem sjemena i uzgajanjem biljaka očuvat ćemo sorte koje nisu zanimljive i isplative sjemenarskim kućama, a same biljke bit će bolje prilagođene uvjetima u vrtu od presadnica kupljenih na placu, u rasadnicima ili vrtnim centrima. Mnoge rijetke sorte dostupne su uglavnom samo u obliku sjemena, pa do njih možemo doći isključivo uzgojem presadnica.
Uzgajanje presadnica u zatvorenom nužno je za kulture poput paprike, rajčice ili patlidžana koje potječu iz tropskih područja. U našim klimatskim uvjetima ljeto je prekratko za puni vegetacijski rast tih biljaka, koje imaju velike potrebe za toplinom. Tako su primjerice, tijekom vegetacije najpovoljnije temperature za rast i razvoj rajčice od 20 do 25 stupnjeva danju te oko 18 stupnjeva noću. Upravo zato se s uzgojem tih povrtnica počinje krajem zime (veljača/ožujak), kako bi u jednoj sezoni donijele plodove.
Naravno, biljke kao što su peršin, komorač, loboda, salata, kopar, rotkvice, blitva ili špinat mogu se direktno uzgajati u vrtu i nije potrebno raditi presadnice. Štoviše, ako pustimo nekoliko biljaka da sazru do sjemena, svake godine će se same zasijavati prepuštene prirodnim okolnostima u vrtu. Takvo “divlje povrće” snažnije je i otpornije na biljne nametnike ili vremenske neprilike poput suše. Također, treba znati da na urod utječe i veličina vrta te da on varira iz sezone u sezonu.
PRIBOR ZA UZGAJANJA PRESADNICA
Tehnika uzgajanja presadnica u zatvorenom nije previše komplicirana kad se jednom savlada, a prije nego što se krene sa sjetvom potrebno je pripremiti osnovni pribor - sjeme, etikete, zemlju i tegle. Posudice u koje sijemo mogu biti od različitog materijala - plastike, papira, gline ili stiropora. Svaki oblik reciklaže je dobrodošao, posebno ako nam je potrebna veća količina lončića za sijanje, poput posudica od novinskog papira, plastičnih čaša od jogurta i tetrapaci od soka ili mlijeka. Plastičnim posudicama obavezno probušite na dnu rupicu kako se voda ne bi zadržavala i uzrokovala truljenje sjemena.
ROLE OD TOALETNOG PAPIRA
Nama su posebno drage role od toaletnog papira koje ništa ne koštaju, a savršeno su funkcionalne. Izrada posudica za sijanje vrlo je jednostavna. Koristeći škare treba izrezati četiri mala proreza duljine 2 cm na kraju svake role toaletnog papira. Zatim se trake presavinu prema sredini role tako da se preklapaju. To će im dati potrebnu čvrstinu kako se ne bi raspale u trenutku kada se u njih stavlja zemlja.
SJEME
Kao što smo već napomenuli, najbolje bi bilo da biljke koje rastu u vrtu uzgajamo iz sjemena iz lokalnih vrtova, budući da je ono najprilagođenije lokalnim klimatskim uvjetima. U slučaju da je otežano dobavljanje starih, autohtonih vrsta i sorti povrća, proći će i standardno sjeme, pod uvjetom da se sačuva sjeme za sljedeću godinu.
KVALITETNA ZEMLJA - ZDRAVA BILJČICA
Kvalitetna zemlja veliki je preduvjet za uspješan rast i razvoj presadnica. Prilikom odabira zemlje važno je da dobro zadržava vlagu, ali da je u isto vrijeme i prozračna, kako ne bi došlo do truljenja sjemenki. Zemlja za uzgoj sadnica može biti različita, najbolje je nabaviti supstrat za klijanje koji je steriliziran i u sebi nema sjeme korova, štetnike i patogene. U slučaju da su se na zemlji pojavile gljivice (sitne bijele dlačice na površini) ili mali bijeli crvići (ličinke šampinjonske mušice i sl), obavezno ju bacite, dobro dezinficirajte (operite) posudice i ponovite sjetvu u novom supstratu. Dakle, medij za uzgoj treba biti sterilan, prozračan, mrvičaste strukture, mora dobro zadržavati vlagu te biti obogaćen hranjivim tvarima.
TOPLINA I VLAGA
Hoće li sjeme proklijati ili ne najviše ovisi o toplini i vlazi. Optimalna temperatura je od 18 do 20 Celzijevih stupnjeva pa se posudice u zatvorenom stavljaju pored izvora topline kao što je radijator, peć ili kućno klijalište s umjetnom rasvjetom i grijačima. Ako se nalaze na radijatoru, dobro je ispod teglice staviti knjigu ili dasku da ne bi došlo do prebrzog isušivanja zemlje. Toplina i vlažnost dodatno se mogu osigurati stavljanjem prozirnog najlona preko posudice, koji se makne čim biljčice niknu.
POSTUPAK SIJANJA U POSUDICE
Prilikom sijanja u posudice bitno je da se sjeme ravnomjerno rasporedi po površini supstrata, što je teže izvesti ako je u pitanju sitno sjeme. Taj problem lako je rješiv tako da se kasnije višak proklijalih biljčica odreže škarama, a ne ručno čupa, jer bi se mogao oštetiti korijen ostalih biljaka. Jednom posijane sjemenke prekrivaju se tankom slojem zemlje bilo prstima ili pomoću sita. Naravno iznimka je sjeme koje klija na svijetlu, ono se samo lagano utisne u zemlju i sjetva je gotova. Supstrat u posudici prije sijanja treba biti vlažan, da prilikom zalijevanja ne bi došlo do “podizanja” sjemenki na površinu supstrata.
ČESTE POGREŠKE KOJE TREBA IZBJEGAVATI
Najčešća pogreška kod uzgajanja presadnica zbog koje sjeme ne nikne su problemi sa zalijevanjem. Naime, ako je supstrat prevlažan, sjeme će istruliti, a ako je presuh, sjeme neće početi nicati.
Održavanje vlage u klijalištu u početku zahtijeva puno pažnje, zbog čega je preporuka da se posudice prekriju folijom, barem dok sjeme ne proklije. Svakodnevno prskanje vodom sobne temperature nije nužno, ali dobra je praksa redovito provjeravati stanje vlage u klijalištu.
Osim navedenog, uspješna sjetva ovisi i o drugim specifičnim uvjetima za početak klijanja, primjerice sjeme bosiljka klije na svijetlu i nije ga potrebno prekrivati zemljom. Nekom sjemenu potrebno je razdoblje stratifikacije, period hladne vlage, kako bi proklijalo. Mnoge vrste višegodišnjih biljka, kao što je rudbekija, trebaju stratifikaciju, kao i neke jednogodišnje biljke (mak, neven, suncokret) otporne na zimu, koje nužno ne treba izlagati hladnoći, ali ako su joj izložene, kasnije mogu bolje klijati.
UZGAJANJE POD UMJETNOM RASVJETOM
Nakon što obavite sjetvu, smjestite lončiće ili plitice na svijetlo, toplo mjesto, na prozorsku klupicu ili u staklenik. Od svih čimbenika neophodnih za rast biljke svjetlost je na prvom mjestu. Bez nje teško da ćemo uzgojiti bilo koju biljku, a posebno zdrave presadnice povrća koje za razvoj plodova trebaju puno energije. Upravo je nedostatak prirodne rasvjete jedan od najčešćih problema s kojima se vrtlari/ice susreću kod uzgajanja presadnica u zatvorenome.
Manjak svjetlosti može se riješiti korištenjem umjetne rasvjete, koja danas više nije isključivo vezana uz profesionalne rasadnike i uzgajivače, već se na tržištu mogu naći proizvodi za kreiranje vlastitog kućnog rasadnika. Korištenjem umjetne rasvjete možemo u potpunosti eliminirati problem nedostatka prirodnog svjetla, ali i omogućiti određenu fleksibilnosti prilikom pozicioniranja rasadnika u stanu. Naime, rasadnik za presadnice može se smjestiti u najmračniji kutak stana, daleko od prozora, bez bojazni da će biljke uvenuti uslijed nedostatka sunčevih zraka.
Prilikom odabira umjetne rasvjete treba izbjegavati obične žarulje, rasvjetna tijela najbolje je izabrati u dućanima specijaliziranima za uzgoj u zatvorenim prostorijama. Obične žarulje zbog svojeg spektra nisu dobre za uzgoj biljaka, osim ako želite plaćati velike iznose računa za struju. Također, unutrašnji zidovi klijališta mogu se presvući aluminijskom folijom, što će dodatno pojačati efekt rasvjete i smanjiti gubitak svjetlosti u prostoru.
ODABIR RASVJETE
Na tržištu postoji velik broj različitih rasvjetnih tijela, no za niskobudžetni kućni uzgoj najefikasnija je fluorescentna rasvjeta koja je dostupna i jeftina. Taj tip rasvjete razvija manje topline, trajniji je, a ima i tu prednost što troši manje električne energije. Postoji nekoliko tipova fluorescentnih lampi koje se međusobno razlikuju po temperaturi svjetlosti koju rasvjetno tijelo daje u kelvinima. Neonke označene s “daylight” emitiraju 6500 K, što je dovoljno za vegetacijski razvoj biljke, dok je za period cvjetanja biljci potrebno osigurati lampu koja emitira crveni spektar svjetlosti. Sve potrebne informacije mogu se dobiti direktno prilikom kupnje, samo je važno da naglasimo za koje biljke želimo rasvjetu i za koju namjenu - uzgajanje presadnica.
UZGAJANJE U SVEMIRU
Uzgajanjem biljaka u zatvorenom prostoru, posebice u uvjetima mikrogravitacije, zadnjih se godina bavi američka svemirska agencija NASA putem istraživačkog projekta Veggie na Međunarodnoj svemirskoj stanici. Uzgoj povrća u svemiru izazvao je veliku pozornost medija, a ideja je postala moguća putem sustava za uzgoj biljaka Veggie i Advance plant habitat (APH). Do danas je uspješno uzgojena i konzumirana salata sorte romane, a 2016. godine procvjetao je prvi cvijet (cinija) u svemiru. APH sustav omogućio je astronautima da eksperimentiraju sa širim spektrom biljnih sorti i do sada je korišten za uzgajanje različitih sorti zelja, gorušice, kao i patuljaste sorte pšenice.
