NEPREDVIDIVA PRIRODA

Da, ovo se može dogoditi i vašem domu, i to bilo kada

Unhappy girl in a bedroom
Getty Images

- To se događa drugima, a ne meni - mislili su stanovnici Zagreba 1880., obitelji u Stonu 1996., kućanstva u Gunji 2014. te stanovnici Splita i okolice prošle godine.

Nažalost, elementarne nepogode kao što su potresi, požari i poplave ne možemo predvidjeti, pa čak u mnogim slučajevima ni spriječiti.

Međutim, to ne znači da se moramo pomiriti s razvojem događaja i prihvatiti stav "što bude, bit će", ali ne trebamo ni strahovati od takvih situacija. Ono što možemo učiniti jest educirati se o tome kako se treba ponašati ako nas zadesi elementarna nepogoda.

Osim toga, treba osigurati sve ono što smo godinama, pa čak i generacijama gradili - svoj dom. Kao što tim iz GRAWE-a kaže: - U kući postoje tri važne police. Na prvoj su uramljene fotografije vaših najdražih. Na drugoj su knjige i sitnice. Treća je polica osiguranja vašeg doma.

Stoga je osim educiranja, potrebno odabrati partnera uz kojeg ćete se uvijek osjećati sigurno, čak i kada se nađete u najgorem scenariju. U nastavku vam donosimo pregled najrizičnijih područja u Republici Hrvatskoj te nekoliko primjera i korisnih informacija kako biste bili potpuno spremni na sve što vas čeka.

Požari

U ljeto 2017., 17. srpnja, izbio je jedan od najvećih požara u Republici Hrvatskoj, koji neki čak nazivaju majkom svih požara. Počeo je u Tugarama oko 1 ujutro, oko 2 sata već se proširio do prvih kuća te zbog olujne bure nastavio prema naseljima gdje je zahvatio i domove. Tijekom dana opasno se približio brzoj cesti Solin - Klis koja je tada zatvorena za sav promet, ali i drugom najvećem hrvatskom gradu Splitu te tako ugrozio živote tisuća ljudi. Bura je bila najveći otežavajući faktor, a požar je ugašen tek dva dana poslije.

fire extinguishers available in fire emergencies.
Getty Images/iStockphoto
 

Od svih elementarnih nepogoda, posljednjih su godina najučestaliji upravo požari. Plamen koji guta sve pred sobom teško je potpuno spriječiti, a kamoli kontrolirati, no većina požara na području Republike Hrvatske ipak se uspješno ugasi.

Prema informacijama Ministarstva obrane Republike Hrvatske, dva su razdoblja tijekom godine kada su požari najučestaliji i nazivaju se požarnim maksimumima. Prvi je u ožujku i travnju i vezan je uglavnom uz kontinentalne dijelove, a drugi je u srpnju i kolovozu te je vezan uz priobalje i otoke.

"Najugroženija su područja četiriju dalmatinskih županija, od kojih se posebno ističu Šibensko-kninska i Splitsko-dalmatinska gdje orografski čimbenici, kao što su nadmorska visina, izloženost Sunčevim zrakama ili vjetrovima, nagib i oblici terena, višestruko povećavaju vjerojatnost izbijanja požara", piše na stranicama MORH-a.

Također, zanimljiva je informacija da je njihovo izbijanje u čak 95% slučajeva vezano uz ljudsku aktivnost, a samo je 5% izazvano prirodnim pojavama.

Bilo da je riječ o ljudskoj aktivnosti ili prirodnom uzroku, požare ne možemo predvidjeti. Međutim, postoje dvije stvari koje možemo napraviti. Prva je educirati se o tome kako se ponašati za vrijeme požara, a druga je osigurati svoju obitelj i dom.

Potresi

Ivo Allegretti, voditelj Seizmološke službe, još je 2016. godine u jednom razgovoru na HRT-u izjavio kako su najrizičnija područja za potrese grad Zagreb, zatim Dubrovnik, riječko područje i Dalmatinska zagora. Prema informacijama Seizmološke službe koja je pri Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, na području Hrvatske svake se godine osjeti oko 45 potresa.

PMF-ova Seizmološka služba na svojim mrežnim stranicama ima objavljenu kartu svih epicentara potresa zabilježenih na našem području od vremena prije Krista do 2015. godine. Prema toj karti možemo zaključiti da je cijelo područje Hrvatske podložno potresima.

Godine 2015. donesen je dokument procjene rizika od katastrofa u Republici Hrvatskoj. U njemu stoji i činjenica da je Hrvatska jedna od seizmički najugroženijih država u Europi. Prema tom dokumentu, u područjima gdje je moguća najveća magnituda potresa (9 stupnjeva po Mercallijevoj ljestvici) živi čak 300 stanovnika po četvornome metru, a obuhvaća 21% ukupnog stanovništva.

A closeup of a seismograph machine needle drawing a red line on graph paper depicting seismic and eartquake activity - 3D render
Getty Images/iStockphoto
 

Potresi jačine 9 stupnjeva po Mercallijevoj ljestvici opustošili bi cijelo područje. Malo manjeg intenziteta, ali svejedno opasni su potresi od 8 stupnjeva, a u dijelovima Hrvatske u kojima se takvi potresi očekuju živi čak 41% stanovništva.

U dokumentu Procjene rizika od katastrofa u RH navodi se devet najugroženijih županija, i to Grad Zagreb, Zagrebačka, Krapinsko-zagorska, Sisačko-moslavačka, Splitsko-dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska, Brodsko-posavska, Požeško-slavonska i Bjelovarsko-bilogorska županija.

 

Posljednji veliki potres dogodio se 5. rujna 1996. godine oko 23 sata u Stonu i bio je jačine između 7 i 8 stupnjeva po Mercallijevoj ljestvici. Potpuno neočekivano, jednak potres na istom području uslijedio je i samo 12 dana nakon prvog.

Za najveći ste potres zasigurno čuli, jer je to jedan od događaja koji se prepričavaju generacijama. Radi se o 1880. godini u Zagrebu, kad je u potresu smrtno stradalo dvoje ljudi, mnogo ih je ozlijeđeno, a velik dio grada je razoren. Taj je potres bio jačine 8 stupnjeva.

Najjednostavnije objašnjeno, potresi se događaju kada u unutrašnjosti Zemlje dođe do snažnog izbacivanja energije uzrokovanog pomicanjem tektonskih ploča. Stoga je nemoguće predvidjeti kada bi se mogli dogoditi manji ili veći potresi. No to ne znači da svakodnevno trebamo strahovati za svoje domove.

Iznimno je važno unaprijed osigurati sve što imate kako biste, u najgorem scenariju, brzo ponovno "stali na noge" i stvorili novi dom.

Osim toga, jednako je važno znati kako se pripremiti za potres i požar te kako se ponašati za vrijeme istih. Sve što trebate znati nalazi se ovdje:

 

Poplave

Godine 2014. u našim malim mjestima, za koje dotad zasigurno nisu svi ni čuli, dogodila se katastrofa koja čak do danas nije potpuno riješena. Rajevo Selo, Račinovci i Gunja, tri sela smještena uz rijeku Savu, još će generacijama ostati zapamćena po najvećoj poplavi na našim prostorima. Bili su to samo još jedni u nizu kišnih dana, dok 17. svibnja 2014. godine savski nasip nije popustio na dva mjesta, udaljena jedno od drugog oko 25 kilometara.

Kobna 2014. godina

 - Iz naselja obuhvaćenih poplavom evakuirana je 8951 osoba i 9148 životinja. Na više od 7500 objekata zabilježena je šteta veća od 1,2 milijarde kuna, troškovi privremenog smještaja i osnovnih životnih potreba iznosili su više od 13 milijuna kuna, a na usjevima su zabilježene štete od 55 milijuna kuna. - piše Nikola Patković u velikoj reportaži za Jutarnji list.

Iako se radi o nezamislivo velikim financijskim štetama, još je veća katastrofa što je na tisuće ljudi izgubilo svoje domove i svoju svakodnevicu u kojoj su se osjećali sigurno. Bez da su to i najmanje očekivali.

Hrvatske vode, karta opasnosti od poplava po vjerojatnosti poplavljivanja; plava područja označavaju veliku, srednju i malu vjerojatnost poplavljivanja

 

Hrvatske vode su 2014. godine u suradnji sa 37 stručnjaka izradile karte opasnosti od poplava i rizika od poplava. Prema jednoj od karata opasnosti od poplava, velika vjerojatnost poplavljivanja zabilježena je posebno u dijelu istočne Hrvatske te u središnjoj Hrvatskoj. U ostatku zemlje puno je manje ugroženih naselja, a kao mjesto najveće vjerojatnosti od poplavljivanja može se izdvojiti sam jug Hrvatske, i to Ploče i Metković.

Poplave u Istočnoj Hrvatskoj

Prema Karti opasnosti od poplava, najveća vjerojatnost poplavljivanja zabilježena je na samom istoku i to u Kopačevu, Lipovcu, Strošnici, Novim Selima Otoku i drugima.
Na granici s Mađarskom uz Dravu radi se o naseljima Crnac, Brezovica i Molve te njihovim okolicama.

 

Poplave u Zagrebu i Središnjoj Hrvatskoj

Na karti Hrvatskih voda našla su se mnoga naselja uz savski nasip, kao i sam grad Zagreb. Malo zapadnije, velika vjerojatnost poplava zabilježena je i u Karlovcu, u kojem se od ožujka ove godine gradi dosad najveći nasip od pet kilometara.

Razne se mjere poduzimaju kako bi se spriječilo poplavljivanje, no majka priroda je nepredvidiva i kada se radi o poplavama. Moguće je predvidjeti vjerojatnost poplavljivanja, ali ne datum i točna mjesta koja će poplave zauvijek obilježiti kao što su to učinile 2014. godine obiteljima u Posavini.

U ovakvim situacijama postoje dvije opcije: razmišljati da se "to neće dogoditi baš vama" ili jednostavno osigurati sve što imate. Mjesečni iznosi koje izdvajate za osiguranje naposljetku su neusporedivi s osjećajem da ste sigurni, a posebno su neusporedivi s materijalnom i nematerijalnom štetom koja može nastati ako se dogodi najgori scenarij.

Izdvajamo

Iz drugih medija