Porast temperature u ljetnim mjesecima iz godine u godinu sve je dramatičniji, a prema predviđanjima istraživača do 2040. godine na području Hrvatske očekuje se porast temperature zimi do 0.6°C, a ljeti do 1°C*. Jedino rješenje kako si zaista možemo pomoći kako bi nam svakodnevica bila ugodnija ugradnja je klima-uređaja koji nam omogućuju da koliko toliko bezbolno preživimo dugo toplo ljeto. U ljetnom razdoblju kada pokušavamo što više odgoditi izlazak na užarene ulice skrivamo se u klimatiziranim prostorima koja su nam poput utočišta sve do kasno uvečer, a klime nam pritom predstavljaju spas i postaju nužnost.
Začetak moderne klimatizacije
Početke klima-uređaja kakve danas poznajemo možemo pratiti sve do 1902. godine i američkog inženjera Willisa Havilanda Carriera koji je patentirao prvi uređaj za klimatizaciju, odnosno kondicioniranje zraka, osmišljen za potrebe tiskare Sackett & Wilhelms Lithography and Printing Company u Brooklynu. Klima-uređaji u Europi intenzivnije se počinju pojavljivati tek nakon Drugog svjetskog rata, a neki podaci govore da danas već trećina europskih kućanstava posjeduje klima-uređaj.
Čemu sve služi klimatizacija?
Glavni i osnovni zadatak klima-uređaja prilagođavanje je ne samo temperature nego i vlažnosti zraka, a današnja napredna klimatizacija omogućuje nam potpunu kontrolu nad zrakom koji udišemo tako što osim te dvije stavke možemo upravljati i brzinom strujanja te kvalitetom i čistoćom zraka. Primjerice, jedan od vodećih proizvođača klima-uređaja u svijetu LG koristi se višestrukim stupnjevima filtracije zraka čime se postiže zavidna kvaliteta zraka koja je posebno važna stavka kada je riječ o kvalitetnom životu.
Iako je prvotna namjena klima-uređaja bila isključivo hlađenje, kako tehnologija napreduje tako se broj njihovih korisnih funkcija rapidno povećava pa je tako mogućnost grijanja u hladnijim mjesecima upravo pomoću klime postala jedna od glavnih značajki koja ih čini savršenim izborom ne samo za prostore u kojima stalno boravimo, nego i one u kojima provodimo godišnje odmore.
Energetska učinkovitost
Zahvaljujući brojnim regulativama kojima podliježe kako svjetsko tako i hrvatsko tržište** po pitanju energetske učinkovitosti uređaji koje možemo odabrati za svoj dom iz dana u dan sve su učinkovitiji, a sama razina energetske učinkovitosti predstavlja jedan od glavnih kriterija prilikom odabira uređaja. Brojna inovativna rješenja pomažu u održavanju temperature i vlage u zadanim okvirima uz maksimalnu energetsku učinkovitost kako bi nam omogućili stvaranje najboljeg mogućeg okružja za nas i našu obitelj. Više nije riječ o trendu koji vlada na tržištu već o obvezi i uvjetu koji jamči da biramo najbolje za sebe i za okoliš.
Napredak tehnologije
S obzirom na njihovu ulogu u razvoju i širenju visokokvalitetnih klima-uređaja na svjetskom tržištu upitali smo stručnjake koji se bave klimatizacijom da nam pojasne koje su razlike u proizvodnji i funkcijama danas i prije 10-15 godina.
- Jedna od glavnih razlika današnjih uređaja u odnosu na one od prije 10-ak godina je u kompresoru, koji je srce uređaja, te regulaciji. Današnji uređaji su opremljeni inverterskom tehnologijom koja koristi varijabilnu brzinu broja okretaja motora kompresora. To omogućava daleko bolju učinkovitost, tj. bolju energetsku učinkovitost te prilagodbu uređaja stvarnim potrebama korisnika - pojasnili su nam stručnjaci upravo iz LG-ja napomenuvši pritom da najnoviji modeli klima-uređaja troše do 70% manje električne energije i omogućavaju 40% brže hlađenje od uređaja koji ne rade na principu inverterskog kompresora.
Napredak tehnologije vidljiv je i u primjeni daljnskog pristupa samim uređajima pa tako novi modeli dolaze i s aplikacijom za pametne mobitele te vam omogućavaju da upravljate svojom klimom i temperaturom svoga doma čak i kada niste u njemu i to zahvaljujući ugrađenom Wi-Fi modulu.
Ključ je u tišini
Svrha klima-uređaja je stvaranje osjećaja ugode, pri čemu, ako govorimo o stambenom prostoru, veliku ulogu igra i buka koju proizvode uređaji. LG već sada nudi proizvode glasnoće rada od 19db, a za usporedbu nam može poslužiti podatak da 20db predstavlja zvuk koju čujemo u mirnom prirodnom okruženju ili prilikom disanja. Uz sve druge faktore koje naši uređaji moraju zadovoljavati, buka je jedan koji se ne doima ključnim, no zapravo znatno utječe na naše iskustvo i opuštenost u klimatiziranim prostorima u kojima boravimo.
* Branković Č., Patarčić, M., Güttler I., Srnec L. 2012: Near-future climate change over Europe with focus on Croatia in an ensemble of regional climate model simulations. Climate Research, 52, 227-251.
** Pravilnik o kontroli energetskog certifikata zgrade i izvješća o redovitom pregledu sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi
(„Narodne novine“ broj 73/15.)
Izvor meteoroloških podataka: DHMZ
