Porez na nekretnine može se promatrati s dvije pozicije: osobe koja je vlasnik nekretnine, ili s pozicije osobe koja to tek planira postati (ili barem traži nekretninu za najam). Međutim, iako vrsta nekretnina imamo mnogo, u ovom članku fokusiramo se prije svega na kuće i stanove. Trenutačno imamo porez na promet nekretninama u iznosu 5% tržišne vrijednosti nekretnine, a taj porez plaća stjecatelj. Ako je riječ o kupnji prve nekretnine kojom se rješava stambeno pitanje, moguće je dobiti djelomično ili potpuno oslobađanje od plaćanja poreza na promet nekretninama. Uz nekretnine se trenutačno još veže i namet poznatiji kao komunalna naknada, čiju visinu određuju jedinice lokalne samouprave.
Postoji nekoliko različitih modela primjene poreza na nekretnine; od onih gdje se porez plaća na apsolutno sve nekretnine, preko onih gdje se porez na nekretnine plaća samo na nekretnine koje nisu u funkciji, do onih gdje se porez na nekretnine ne plaća samo na prvu nekretninu itd.. Kod nas je još prilično neizvjesno za koji model će se odlučiti Vlada. Dosad je jedino sigurno da će se uvoditi u više faza. Prilično je izgledno da će prva faza biti samo zamjena komunalne naknade porezom na nekretnine koji će vjerojatno biti veći nego što je to trenutačno komunalna naknada. Do sljedećih bi se već trebale ozbiljnije urediti zemljišne knjige i katastar i izgraditi sustav procjene vrijednosti nekretnina. Time bi se definiralo tko je vlasnik nekretnine, koja je osnovica za izračun poreza te koliko poreza na nekretninu mora platiti.
Istovremeno, morat će se definirati na koje nekretnine se plaća porez. U primjeru stanova i kuća, zasad mi se čini da je najizvjesnije da će stan ili kuća u kojoj obitelj živi imati povoljniji porezni tretman, dok će se za svaki idući porez plaćati po prije spomenutim kriterijima. Time će porez na stan u centru Zagreba biti znatno veći iznos od poreza na kuću u Slavoniji. Nadalje, postoji mogućnost da se čak primijeni model gdje se na stanove i kuće koji se iznajmljuju ne naplaćuje porez na nekretnine, neko samo na one koje su prazne ili služe za odmor (npr. vikendice).
Koji god se model od spomenutih odabere, jedno je sigurno: to će imati veliki utjecaj na tržište nekretnina. Postat će skuplje biti vlasnik nekretnine pa će stoga više nekretnina biti na prodaju ili nuđeno za najam, kako bi se novcem od najamnine pokrio trošak poreza. To će rezultirati padom cijena nekretnina i padom cijene najma (posebno kuća i stanova). Da pojednostavimo, stan ili kuću će biti jeftinije kupiti, a skuplje održavati, u luksuznijim dijelovima gradova vjerojatno i vrlo skupo. Najam će znatno pojeftiniti i time mnogima postati primamljivija opcija od kupnje kuće ili stana. Posebno ako se stan kupuje na kredit jer se tada u trošak kupnje stana na kredit mora nadodati i trošak kamata i trošak poreza na nekretnine.
Posljedica navedenih promjena bit će da će život u predgrađu u iznajmljenim kućama i stanovima mnogima postati znatno atraktivnija opcija od života u centru grada u stanu kupljenom na kredit.
I upravo tu vam je od velike pomoći tražilica nekretnina Prvi Kvadrat. Naime, na njoj se nalazi interaktivna karta po kojoj možete ‘prošetati’ susjedstvom te sami vidjeti kakvo je stanje u kvartu, nalazi li se nekretnina zaista 3 minute hoda od javnog prijevoza i da li je vrtić u neposrednoj blizini.
Na karti koja je sastavni dio tražilice Prvi Kvadrat pogledajte koliko se nekretnina prodaje u blizini, usporedite im cijene i saznajte sve što možete, a možete puno. Uštedite si vrijeme, budite efikasni i iskoristite sve mogućnosti tražilice Prvi Kvadrat.
Pročitaj više o temi na stranici Moj prvi kvadrat.
Foto: iStock
