Potaknut širokom inozemnom zajednicom ljubitelja biljaka na Instagramu, 22-godišnji Filip Marčeta primijetio je manjak domaćih "plant" platformi. Krajem 2016. godine odlučio je pridonijeti pozitivnoj promjeni, a na njegovu Instagram profilu plantguide.hr osvanule su prve edukativne objave. One su se tada odnosile na slike divlje flore primorskih područja. Naime, početna Filipova ideja bila je edukacija i upoznavanje s divljim vrstama, ali ona se s vremenom izmijenila u nešto pitomiju sferu u kojoj kreće priča s uzgojem sobnog bilja. - Ipak, i dalje s vremena na vrijeme objavljujem postove s divljom vegetacijom. Smatram da je to tematika kojoj također treba dati prostora na Instagramu - govori 22-godišnjak.
Nepopravljivi zaljubljenik u prirodu, kako ga njegovi prijatelji opisuju, student je Krajobrazne arhitekture i strastven obožavatelj biologije, botanike, ali i crtanja. Spomenute sklonosti u konačnici su ga i odvele do studija koji ih ujedinjuje. - Moj studij svakako ima utjecaja na hobi uzgajanja bilja, pa i na sam profil plantguide.hr - otkriva Filip pojašnjavajući da, iako uglavnom piše na engleskom jeziku, njegove objave prate podjednako strani, ali i domaći ljubitelji biljaka. Nit vodilja pri pisanju svake objave ponajprije mu je edukacija pratitelja - Filip navodi imena bilja, detaljno opisuje njihove potrebe, način njege, uzgoja, presadnje i sl.
- Uz informativne objave, volim upotrebljavati i kreativne elemente, improvizirati... Primjerice, cijenim održive hobije u kojima se nešto staro/rabljeno/ neupotrebljivo prenamjeni te dobiva novi izgled i funkcije - pripovijeda Filip pojašnjavajući da je takav pristup vrlo primjenjiv u uzgoju biljaka. O životu biljaka, osim na fakultetu, obrazuje se i na internetu, ali i koristeći tiskanu literaturu - nepobjediv izvor kvalitetnih informacija. Knjige su, otkriva nam, izvor iz kojeg je najviše naučio, a obožava i dokumentarce.
- Osim što su zanimljivi, dokumentarni filmovi vrlo su edukativni, pogotovo stariji BBC-jevi s Davidom Attenboroughom, koji je nezamjenjiv sa svojim znanjem o botanici i prirodi općenito - strastveno govori naš sugovornik, okružen stotinama biljaka zbog kojih je njegov stan poprimio svojevrstan izgled urbane džungle. Broj zelenih stanovnika u njegovu domu konstantno se mijenja jer, kako nam prepričava, neke vrste ipak uvenu, neke pokloni, a vrlo često pronalazi nove, i to u vrtnim centrima, trgovinama te Botaničkom vrtu koji u svojim periodima prodaje viška biljaka obiluje zanimljivim vrstama. Ponekad zaviri i u susjedov vrt, a broj je biljaka koje su njegovom brigom stradale, prepričava smijući se - (pre)velik.
Knjige i BBC-jevi dokumentarci s Davidom Attenboroughom Filipovi su favoriti kad govorimo o izvoru znanja
- Najbitnije je znati zašto se to dogodilo, gdje ste pogriješili i kako to idući put izbjeći - pojašnjava. Na pitanje kako i kad je priroda u toj mjeri ušetala u njegov život, naš mladi sugovornik odgovara da je ljubav prema biljkama i prirodi općenito rasla s njim. - Danas sam vrlo zahvalan članovima obitelji i prijateljima koji su mi usadili strast prema ovom hobiju. Jer, naučiti brinuti o nekom živom organizmu, u ovom slučaju biljci, gledati ga kako raste i uspijeva, ne govori samo o tome da imate 'zelene prste', nego pruža i nemjerljiv osjećaj uspjeha i sreće u hobiju koji radite.
5 FILIPOVIH SAVJETA PRI UZGOJU BILJAKA
1. Svjetlo. Uz vodu, najbitniji čimbenik za uzgoj biljaka. Regulira većinu procesa u biljkama i nikad ga nije dosta. Više svjetla - više razvoja. No, naravno, treba pripaziti na izlaganje direktnom suncu koje može izazvati opekline na listovima.
2. Drenaža. Voda kojom biljku zalijete treba proći kroz zemlju i izići iz tegle. Ako ne postoji otvor na dnu, može doći do truljenja korijena i propadanja cijele biljke. Moguć je uzgoj i u tegli bez rupa na dnu, no treba biti vrlo pažljiv s izborom biljaka i režimom zalijevanja.
3. Voda. Biljka će uvijek prije propasti zbog viška nego zbog manjka vode. Svaka biljka ima drukčiji režim zalijevanja i potrebno je proučiti što kojoj vrsti više odgovara. Literatura je tu izvrstan pomoćnik.
4. Prihranjivanje. Kao i s vodom, u ovom koraku treba biti pažljiv. Previše gnojiva može oštetiti biljke. Dobro je proučiti kakve elemente biljka više treba. Najbitniji su dušik, fosfor i kalij, ali i ostali elementi u manjim količinama.
5. I naravno, puno ljubavi i brige. Bez toga će svaka biljka uvenuti. Osim vjerojatno čuvarkuće, ona može podnijeti i te nedostatke.
Foto: Darko Tomaš
