Sezona izobilja je počela. Obožavam proljeće, obožavam stol prepun povrća, šarenilo, raznolikost, pretrpanu zdjelu s trešnjama i marelicama, frižider iz kojeg kipti, slatko, slano, putrasto, hrskavo... Volim nabavu namirnica, bilo na tržnici, u vrtu, šumi, na livadi, kraj mora ili uz rijeku, to me, uz kuhanje, veseli jednako kao i uživanje u pripremljenom jelu. Raspametim se kad ugledam neku novu namirnicu kojoj je sada vrijeme i ne mogu odoljeti da je ne isprobam, makar možda treba pričekati da bude u onoj pravoj, punoj snazi okusa (i da joj padne cijena!).
A to mi se sad dogodilo s graškom. Da, poludjela sam kad sam ugledala prvi grašak, obuzela me neviđena sreća i u glavi sam već počela zamišljati sva moguća jela s tim posve običnim, a opet tako genijalnim povrćem. I odmah mi je na pamet pala ona pjesma iz crtića o Graškogradu. Pa, eto, tako i ja sad na sav glas hodam po kući i pjevušim “u malom vrtu među cvijećem maleni grad se sakrio, u njemu žive mala bića, kažu da Graškograd je to…”
Netko bi pomislio da sam skrenula, no mene taj grašak tako veseli da totalno podjetinjim. Jer, kad ugledam mala zelena zrna nakon što otvorim mahunu graška, osjećam se kao da sam otvorila neki super poklon. Da, meni takva doza uzbuđenja vrijedi više od ičega jer te male stvari o kojima često govorimo stvarno mogu obogatiti život i svakodnevicu. Na kraju krajeva, za sreću je potrebno tako malo, pa i zdjelica tih slatkih malih ukusnih zrna prepunih zdravlja.
Grašak je, naime, prebogat vitaminima i mineralima i snažan je antioksidans, što znači da bilda naš imunosni sustav. Rekli bismo - sitan, a dinamitan! U vrtu mu treba pomoć jer kad biljka naraste, ostane polegnuta na zemlji pa joj treba potporanj, barem drveni kolac. No, i bez toga će rasti jer je grašak uporan i izdržljiv.
Što se tiče ovoga potonjeg, odnosno izdržljivosti, može se saditi i u studenome kako bi ga se moglo brati već u svibnju. I preživjet će sve, i snijeg i niske temperature.
Najčešće se ipak sadi u ožujku ili travnju, a s obzirom na to da sazrijeva prilično brzo, berba se može očekivati već za oko 60 dana. Grašak ne treba nakon berbe čupati iz zemlje, nego ga samo podrezati, i to zato što bakterije na njegovu korijenu napajaju tlo dušikom, a to će po boljšati urod kulture koja se posadi na toj zemlji. S njim u vrtu nema puno posla, samo treba promatrati kako Graškograd raste i širi se te se nadati dobrom urodu. A onda, pravac kuhinja, grašak u varivu, na gulaš, u salatama, tjesteninama, rižotu, s mesom i ribom, u pitama i omletima, na kiselo i ljutkasto, kako god, iskoristite ga do zadnjeg zrna i dio obavezno spremite u zamrzivač.
RECEPT ZA PET
TJESTENINA S GRAŠKOM I MENTOM
• 250 g sitnije tjestenine
• 300 g graška
• 150 g mesnatijeg špeka
• 2 mlada češnjaka
• puna šaka mente
• peršinov list
• sol
• papar
• 3 žlice slatkog vrhnja
• 1 žlica maslaca
Skuhati grašak i ocijediti ga. Skuhati tjesteninu, ocijediti je i sačuvati škrobnu vodu od kuhanja. U tavi rastopiti maslac pa dodati pola nasjeckanog češnjaka i špek. Kratko popržiti pa dodati grašak, peršinov list, mentu i uliti tekućine u kojoj se kuhala tjestenina. Dodati vrhnje i prema potrebi još tekućine od tjestenine, gustoću umaka prilagodite svom ukusu. Umiješajte tjesteninu, ostatak češnjaka i posolite. Kod posluživanja pokapajte s malo maslinova ulja, popaprite i pospite listićima mente.
Foto: Berislava Picek / Hanza Media
