"Kad bi drveće hodalo, Šume bi se razilazile na sve strane. Drveće bi hodalo, A mahale njihove grane..."
Stihovi su to pjesme "Kad bi drveće hodalo" iz istoimene zbirke pjesama Grigora Viteza. Mnogima omiljena osnovnoškolska lektira inspirirala je i 27-godišnju Riječanku Natali Bosić koja je svojem Instagram profilu nadjenula to bajkovito ime. Njezin je profil svojevrsni dnevnik koji joj omogućuje da na jednom mjestu bilježi promjene u životnom ciklusu svojeg vrta. Prilika je to i da se poveže sa živopisnom i aktivnom zajednicom ljudi koja se na društvenim mrežama počela okupljati oko zajedničkog hobija - uzgoja biljaka.
Na malenoj gradskoj terasi Ana uzgaja čak 40 biljnih vrsta, izgradila je i vlastiti komposter, ali i hotel za solitarne pčele. Svoje pratitelje i prijatelje trudi se "zaraziti" zelenim načinom života
- Inspiracija i učenje na temelju iskustava drugih zaljubljenika u biljke primjer su kako društvene mreže mogu biti i nositelji nekih pozitivnih trendova - kaže Natali. Osvijestivši problem nedostatka zelenih površina i parkova u svojem gradu, Natali je otišla i korak dalje, pa je u suradnji s lokalnim umjetnicima i entuzijastima pokrenula i nekoliko intervencija i akcija kojima je cilj podizanje kvalitete života u urbanim sredinama, i to ozelenjavanjem javnih površina. Instagram joj je, govori, poslužio kao savršena platforma za širenje dobrih rješenja.
- Ako svojom zelenom idejom zarazimo samo jednog susjeda ili prijatelja, ona će se širiti i polako ćemo mijenjati lice svoje zgrade, ulice, susjedstva ili grada umjesto da čekamo da netko nešto poduzme za nas - pojašnjava.
Profil Kad bi drveće hodalo nastao je prema tom principu, a prikazuje mini akcije i promjene koje se događaju u Natalinu malenom vrtu u urbanoj gradskoj sredini. Možda jest malen, no ovdje se skriva čak 40-ak vrsta o kojima ova mlada žena brine uz pomoć svojega dečka. Tipično muški praktično, svojoj je djevojci savjetovao da posade što više vrsta iskoristivih u kulinarstvu. Nalazi se, tako, ovdje velik broj začinskog bilja, zatim biljke korisne za pripremu čajeva ili koktela, ali i mediteransko i ljekovito bilje poput lavande i smilja.
- Velika želja bila mi je imati i svoje agrume jer su zahvalni za uzgoj u posudama, tako da sam posadila limun, naranču i mandarinu, a još uvijek ubiremo plodove cherry rajčica, krastavaca i patlidžana koje sam posadila ovo proljeće. Uz jestive biljke, imam i manju kolekciju onih ukrasnih poput bugenvilije, oleandra i glicinije ili biljke meni najdraže plavičastosrebrne boje - stablo eukaliptusa i ukrasnu travu Festucu glaucu. Među sobnim biljkama imam najviše onih iz tropskih i suptropskih krajeva - ponosno nabraja Natali. Posebno nas oduševljava to što vlasnica ovog divnog Instagram profila zaista cijelim svojim bićem živi život u skladu s prirodom. Naime, protekle je zime na svojoj terasi izradila komposter i počela kompostirati. Uz njega, izradila je i hotel za solitarne pčele te nabavila nekoliko desetaka kokona pčela koje su naselile vrt i danas su jedni od najzanimljivijih stanovnika ove urbane riječke terase.
- Solitarne pčele ili pčele samice ne roje i nemaju maticu, nego svaka pčela funkcionira kao jedinka. S obzirom na to da lete na nižim temperaturama i manje su izbirljive pri odabiru cvijeća od pčela medarica, djelotvornije su u oprašivanju. Njihova su staništa ugrožena, a postavljanjem kućica od trske u svojim vrtovima ili na terasama možemo pomoći u očuvanju ove vrste - educira nas Natali, a nas raduje da svoja znanja prenosi i na najmlađe, one kojima ostavljamo taj divan svijet oko nas. Naime, zvijezda naše priče i u svojem je poslu s posebnim žarom posvećena botanici.
Po struci pedagoginja, Natali radi u udruzi koja se bavi kulturno-umjetničkim obrazovanjem, a u kojoj je ona zadužena za razvoj edukativnih programa za djecu, mlade, ali i odrasle. - Među temama radionica često se nađu i 'zelene teme' poput permakulture, održivog razvoja i zelenog aktivizma jer smo ih prepoznali važnim, a često podzastupljenim dijelom kulturno-društvenog života zajednice - pojašnjava Riječanka otkrivajući da ju je upravo posao u toj mjeri povezao s botanikom i hortikulturom.
Na poslu, na internetu ili u okviru vlastitog doma, biljke su uvijek u njezinu fokusu, i ova ih djevojka doista i razumije. - Biljka će vam brzo i vidljivo pokazati kad je žedna ili gladna, kad joj nedostaje svjetla, kad je bolesna itd., bitno je samo s vremena na vrijeme usporiti dnevni ritam i posvetiti se promatranju i osluškivanju te biti otvoren za eksperiment i istraživanje. A na kraju krajeva, vjerujem da je vrijeme koje posvećujemo biljkama i puno blagotvornije za nas, nego za njih - zaključuje.
Foto: Tanja Kanazir
