Od plastenika do zaštite biljka

Jesenski radovi u vrtu, jedini vodič koji će vam trebati

    AUTOR:
    • Andreja Čoh,
    • Hrvoje Kovač

  • OBJAVLJENO:
  • 17.10.2019. u 02:42

Zagreb, 220918.
Jesenski radovi u DD vrtu vrtlarice Andreje Coh i hrvoja Kovacha. Od skupljanja sjemena, kompostiranja, sjece, ubiranja polodova, do sadnje i izrade plastenika za jesen i zimu.
Foto: Berislava Picek / CROPIX

Naučite sve: od skupljanja sjemena, kompostiranja, prekopavanja i izrade plastenika sve do sjetve zimskog povrća i pripreme vrta za proljeće

Pogledate li prirodu, primijetit ćete da se mijenjaju boje. Živa u termometru naglo se spustila, a lišće je počelo poprimati žućkaste tonove. Proljetni cvjetovi odavno su se zametnuli u plodove koji su počeli poprimati nove boje. Nerijetko ćete u krošnjama stabala uočiti crvene jabuke, žute kruške ili sočne grozdove koje vise na sad već pomalo ogoljelim čokotima.

Prilično nečujno, polako, ušuljala se jesen u naše vrtove. Došlo je vrijeme da pokupimo sve plodove koje smo vrijedno njegovali cijelo ljeto, ali i da odradimo neke malo veće radove. Zbog toga smo odlučili u ovom broju prikazati neke nužne jesenske radove. Dio njih Andreja i Hrvoje zajednički će odraditi za vas u D&D vrtu na zagrebačkim Ravnicama.

Moramo napomenuti da u vrtu ima mnogo trajnica, odnosno višegodišnjih biljaka, koje su odlučili zadržati. Također, Andreja i Hrvoje u ovoj će jesenskoj akciji preurediti vrt i podijeliti ga na dva jednaka dijela. Svatko će urediti svoj dio prema vlastitim željama, a pritom vam pokazati različite tehnike.

Zagreb, 220918.
Jesenski radovi u DD vrtu vrtlarice Andreje Coh i hrvoja Kovacha. Od skupljanja sjemena, kompostiranja, sjece, ubiranja polodova, do sadnje i izrade plastenika za jesen i zimu.
Foto: Berislava Picek / CROPIX
 

POPIS RADOVA

1. Skupljanje sjemena
2. Vađenje biootpada i kompostiranje
3. Prekopavanje
4. Izrada plastenika
5. Sjetva zimskog povrća
6. Priprema vrta za proljeće
7. Sadnja bobičastog voća
8. Jesensko orezivanje
9. Zaštita bilja

Zagreb, 220918.
Jesenski radovi u DD vrtu vrtlarice Andreje Coh i hrvoja Kovacha. Od skupljanja sjemena, kompostiranja, sjece, ubiranja polodova, do sadnje i izrade plastenika za jesen i zimu.
Foto: Berislava Picek / CROPIX

1. Skupljanje sjemena

Sjemenke iz plodova i bilja možete skupljati tijekom cijele godine. Međutim, jesen je ipak vrijeme dozrijevanja i ubiranja plodova. Kako biste na proljeće imali što posaditi, vrijeme je da u svojim vrtovima skupite sjemenke iz dozrelih plodova.

Riječ je o STANDARDNOM SJEMENU, a objasnit ćemo kako ćete ga očistiti, osušiti i spremiti do proljeća.

Sjeme koje se skuplja za sljedeću godinu uzima se isključivo od najljepših primjeraka u vrtu, zdravih i jakih biljaka. U kojem trenutku u sezoni ćemo skupiti sjeme ovisi o vrsti biljke, a najvažnije je da je pri berbi potpuno zrelo. To ćemo kod cvjetnica prepoznati po tome što je cvjetna glava biljke gdje se nalazi sjeme potpuno posmeđila i suha na dodir. Odlučila sam se u vrtu sačuvati sjeme nevena (Calendula officinalis), i mente (Mentha piperita), biljaka koje svojim ljekovitim svojstvima pomažu čovjekovu zdravlju, te sjeme uresnice (Cosmos bipinnatus), cvjetnice koja privlači kukce oprašivače, a cvate krajem ljeta pa svojim šarenim cvjetovima intenzivne boje uljepšava jesensku vizuru vrta.

Zagreb, 220918.
Jesenski radovi u DD vrtu vrtlarice Andreje Coh i hrvoja Kovacha. Od skupljanja sjemena, kompostiranja, sjece, ubiranja polodova, do sadnje i izrade plastenika za jesen i zimu.
Foto: Berislava Picek / CROPIX
 

Prije spremanja sjeme se najprije očisti od suhog materijala, čahurica, cvjetnih stapki i svih drugih dijelova biljke. Najčešće je sjeme uniformiranog oblika i lako se prepoznaje, no neke biljke poput nevena imaju krupno sjeme, dok čahure gospine trave sadrže sjeme gotovo mikroskopske veličine. Bere se isključivo tijekom suhih i sunčanih dana, kako bi se izbjeglo truljenje zbog vlage, pa se sprema u ambalažu koja propušta zrak, kao što su papirnate ili pamučne vrećice. Nakon berbe sjeme se suši u prozračnim prostorijama daleko od Sunčeve svjetlosti kako bi se što kvalitetnije očuvalo za sljedeću sezonu. Pojedino sjeme, kao što je salata, zadržava visoku klijavost i do nekoliko godina, dok sjeme biljaka iz porodice lukova (Alliaceae) već nakon prve godine znatno gubi na kvaliteti. Potpuno suho sjeme treba se držati daleko od izvora topline i vlage, što je niža razina vlage u zraku to je bolje, a može se skladištiti u plastičnim kutijama ili staklenkama.

Zagreb, 220918.
Jesenski radovi u DD vrtu vrtlarice Andreje Coh i hrvoja Kovacha. Od skupljanja sjemena, kompostiranja, sjece, ubiranja polodova, do sadnje i izrade plastenika za jesen i zimu.
Foto: Berislava Picek / CROPIX
 

Zlatna pravila čuvanja sjemena

1. Samo se potpuno suho sjeme sprema u papirnate vrećice, limene kutije ili staklenke.

2. Svaki postotak vlage koji se izdvoji iz sjemena dvostruko produljuje životni vijek, odnosno što se sjeme bolje osuši, dulje će zadržati klijavost.

3. Sjeme se mora čuvati na niskim temperaturama te u suhoj i mračnoj atmosferi, ne smije se izlagati temperaturi višoj od 40°C niti sušiti u pećnici

4. Klijavost sjemena ne traje vječno, zbog čega kolekciju treba često obnavljati (klijavost ne prestaje odmah, nego pomalo opada iz godine u godinu).

5. Zima je idealno doba da se provjere zalihe i kvalietata sjemena.

6. Vlažni zrak i visoka temperatura dva su najveća neprijatelja uskladištena sjemena.

SKUPLJANJE SJEMENA RAJČICE

Zagreb, 060917.
Vrtlar Hrvoje Kovach koji radi u Zagrebackom botanickom vrtu pokazao je u fazama izrade kako ubrati, posusiti i pospremiti sjeme biljaka za drugu sezonu sadnje.
Foto: Berislava Picek/ CROPIX
 

Doznajte kako iz zrelih plodova izvaditi sjeme, osušiti ga i skladištiti za sljedeću sezonu sadnje

1. Prije svega, treba odabrati isključivo ZRELE PLODOVE, jer će u njima i sjeme biti zrelo. Rajčica iz koje ćete uzimati sjeme mora biti intenzivne boje (u ovom slučaju crvene), mekana. Prepolovite je nožićem pa pažljivo u cjedilo ostružite sjemenke iz unutrašnjosti. Nakon što ste izvadili sjemenke, operite ih nježno pod mlazom mlake vode i očistite od usplođa. To je iznimno važno jer ćete ih tako očistiti od nečistoća i smanjiti količinu vlage, koju bi stvaralo usplođe tijekom sušenja, a i skratit ćete vrijeme sušenja te smanjiti mogućnost kvarenja.

Zagreb, 060917.
Vrtlar Hrvoje Kovach koji radi u Zagrebackom botanickom vrtu pokazao je u fazama izrade kako ubrati, posusiti i pospremiti sjeme biljaka za drugu sezonu sadnje.
Foto: Berislava Picek/ CROPIX
 

2. Nakon što ste sjemenke dobro isprali i očistili, rasprostrite ih po najlonu pa stavite na suho i toplo mjesto

Zagreb, 060917.
Vrtlar Hrvoje Kovach koji radi u Zagrebackom botanickom vrtu pokazao je u fazama izrade kako ubrati, posusiti i pospremiti sjeme biljaka za drugu sezonu sadnje.
Foto: Berislava Picek/ CROPIX
 

3. Dobro je koristiti i tvrđi bijeli papir, kao za kopiranje, s kojega ćete bez problema skinuti sjemenke kada se osuše, a na njemu možete i olovkom napisati o kojoj se vrsti sjemena radi. Međutim, kada je vrijeme još toplo, bolje je koristiti tvrđi najlon jer ćete puno lakše nakon sušenja sastrugati sjemenke, pogotovo ako su sitnije. Važno je da češće preokrećete sjemenke, da se podjednako suše sa svih strana. Moraju se dobro osušiti, kako se ne bi razvila plijesan pri skladištenju.

Zagreb, 060917.
Vrtlar Hrvoje Kovach koji radi u Zagrebackom botanickom vrtu pokazao je u fazama izrade kako ubrati, posusiti i pospremiti sjeme biljaka za drugu sezonu sadnje.
Foto: Berislava Picek/ CROPIX
 

4. Nakon što su se dobro osušile, sastružite ih i stavite u malene papirnate vrećice ili kuverte na koje ćete napisati o kojem se sjemenu radi. Potom ih složite u drvenu ili kartonsku kutiju koju ćete pohraniti na suho i toplo mjesto do proljeća.

Zagreb, 220918.
Jesenski radovi u DD vrtu vrtlarice Andreje Coh i hrvoja Kovacha. Od skupljanja sjemena, kompostiranja, sjece, ubiranja polodova, do sadnje i izrade plastenika za jesen i zimu.
Foto: Berislava Picek / CROPIX
 

TAJNA JE U ODABIRU PLODA

Birajte sjeme iz najljepših plodova, koji moraju biti ZRELI, jer će u njima i sjeme biti zrelo. Rajčica iz koje ćete uzimati sjeme mora biti intenzivne boje.

Zagreb, 220918.
Jesenski radovi u DD vrtu vrtlarice Andreje Coh i hrvoja Kovacha. Od skupljanja sjemena, kompostiranja, sjece, ubiranja polodova, do sadnje i izrade plastenika za jesen i zimu.
Foto: Berislava Picek / CROPIX
 

JESTE LI ZNALI?

Moderna tehnologija omogućila je različite vrste sjemena:

1. STANDARDNO SJEME - uobičajeno sjeme, u trgovinama ima kraticu "St"

2. HIBRIDNO SJEME - dobiveno je križanjem linija sjemena, pri čemu nastaje tzv. F1 generacija. Iz takvog sjemena izrastaju biljke koje su po svojim osobinama i kvaliteti bolje od roditeljskih biljaka. U trgovinama ih možete pronaći s kraticom "F1"

3. SJEME NA VRPCAMA - sjeme je postavljeno na vrpcu, zbog čega ga nakon klijanja ne morate rasađivati da ga prorijedite, nego odmah ima određen razmak

4. KALIBRIRANO SJEME - sjemenke su sve točno određene veličine

SAVJET VIŠE

Čuvanje starinskog sjemenja jedna je od važnijih zadaća svakog vrtlara kojemu je cilj stvaranje prirodnog vrta. Andreja i Hrvoje zagovornici su "starih", tzv. autohtonih sorti voća i povrća.

To su voće i povrće sjemenom uzgajale naše bake, prenosilo se s koljena na koljeno i genetski prilagođavalo uvjetima u kojima je raslo i prirodnim odabirom stjecalo otpornost. Kad nabavite takve sorte, i vi ih možete iz generacije u generaciju razmnožavati sjemenom. Također, treba napomenuti da raznolikost i šarenilo povrća, cvijeća, začinskog i ljekovitog bilja u vrtu donosi bogatstvo biološke raznolikosti koja u konačnici pozitivno utječe na rast zdravih biljaka otpornih na bolesti i štetnike.

U Hrvatskoj postoji nekoliko udruga koje se bave očuvanjem takvog sjemena. Raspitajte se i nabavite ga. Udruge poput ZMAG - Zelena mreža aktivističkih grupa i Biovrt - u skladu s prirodom aktivno se bave promoviranjem starih autohtonih sorti, a vrtlari imaju priliku zamijeniti svoje sjeme na razmjenama u jesen i proljeće.

Zagreb, 220918.
Jesenski radovi u DD vrtu vrtlarice Andreje Coh i hrvoja Kovacha. Od skupljanja sjemena, kompostiranja, sjece, ubiranja polodova, do sadnje i izrade plastenika za jesen i zimu.
Foto: Berislava Picek / CROPIX
 

2. Vađenje biootpada i kompostiranje

Nakon što ste pokupili plodove i sakupili sjeme, u zemlji će zaostati korijenje i stabljike jednogodišnjih biljaka, koje obično prvi mraz smrzne. Da biste na najbolji način iskoristili taj biljni "otpad", a ujedno "očistili" zemlju i pripremili je za proljeće, predlažemo da počupate gornje stabljike i kompostirate ih, odnosno od njih napravite hranu za buduće povrtnice.

Nakon što ste pokupili plodove i sakupili sjeme, u zemlji će zaostati korijenje i stabljike jednogodišnjih biljki, koje obično prvi mraz smrzne. Da biste na najbolji način iskoristili taj biljni "otpad", a ujedno "očistili" zemlju i pripremili je za proljeće, predlažemo da počupate gornje stabljike i kompostirate ih, odnosno od njih napravite hranu za buduće povrtnice.

Kompostiranje u vrtu najjeftiniji je način poboljšavanja strukture tla i vraćanja hranjivih sastojaka u zemlju. Umjesto da bespotrebno punimo kante sa smećem, zeleni otpad iz vrta, bio on jestiv ili ukrasan, može se pretvoriti u vrijedno organsko gnojivo - kompost. Njime se hrani zemlja u kojoj rastu biljke, osigurava prozračnost tla, zadržava vodu i pogoduje rastu korjenitog bilja. To je prirodni proces razlaganja organskog materijala kojim se aerobno razgrađuje biootpad pri čemu nastaju ugljikov dioksid, voda, toplina i kompost kao konačan produkt. Važnu ulogu u stvaranju humusa ima golemi broj organizama - bakterija, aktinomiceta, algi, gljivica, gujavica te sitnijih životinjica nematoda i grinja koji biološki razlažu organske otpatke.

Zagreb, 220918.
Jesenski radovi u DD vrtu vrtlarice Andreje Coh i hrvoja Kovacha. Od skupljanja sjemena, kompostiranja, sjece, ubiranja polodova, do sadnje i izrade plastenika za jesen i zimu.
Foto: Berislava Picek / CROPIX
 

Kompostiranje se vrši postupno te u kontroliranim uvjetima, traje relativno dugo i ima tri glavne faze.

1. U fazi razgradnje mikroorganizmi igraju glavnu ulogu, prilikom čega se oslobađa toplina.

2. U fazi pretvorbe smanjuje se temperatura, a broj mikroorganizama se povećava. Kompostnu masu nastanjuju i prve gljivice, plijesni i drugi organizmi.

3. Treća je faza izgradnje. U njoj se pojavljuju prvi višestanični organizmi (npr. gliste) koji miješaju i usitnjavaju materijal te probavom stvaraju tzv. kompostne grudice.

Zagreb, 220918.
Jesenski radovi u DD vrtu vrtlarice Andreje Coh i hrvoja Kovacha. Od skupljanja sjemena, kompostiranja, sjece, ubiranja polodova, do sadnje i izrade plastenika za jesen i zimu.
Foto: Berislava Picek / CROPIX
 

Slaganje kompostne hrpe

Vlaga je ključan element u stvaranju kompostne hrpe, pa je preporučljivo da mjesto za kompostište bude na sjenovitom mjestu, najbolje blizu nekog većeg drveta ili grma. Da bi mikroorganizmi iz tla imali nesmetan pristup, kompostna hrpa mora biti u izravnom dodiru s tlom. Prije nego što krenemo sa slaganjem potrebno je sakupiti veću količinu biootpada za izradu hrpe, za što je idealno jesensko vrijeme, kad se čiste vrtne gredice. To je bitno i da bi se unutar hrpe razvila visoka temperatura potrebna za pravilan tijek kompostiranja. Jedini, a možda i najvažniji trik kompostiranja jest napraviti dobar balans između sirovina bogatih dušikom i ugljikom. Biootpad bogat dušikom je zeleno lišće, svježa trava, zeleni dijelovi biljaka te otpad iz kuhinje kao što su sirovi ostaci povrća, talog kave, vrećice čaja, ljuske od jaja ili kore od agruma.

Zagreb, 220918.
Jesenski radovi u DD vrtu vrtlarice Andreje Coh i hrvoja Kovacha. Od skupljanja sjemena, kompostiranja, sjece, ubiranja polodova, do sadnje i izrade plastenika za jesen i zimu.
Foto: Berislava Picek / CROPIX

S druge strane, materijal bogat ugljikom odnosi se na suho lišće, piljevinu, slamu, sijeno, grane ili karton. Stavimo li previše zelenog, zeljastog materijala bogatog dušikom, sve će se pretvoriti u sluzavu, smrdljivu masu, ako, pak, stavimo previše drvenastog materijala, masa će se razgrađivati sporo.

Slojevi biootpada slažu se u slojevima prilikom čega pazimo da je omjer "zelenog" i "smeđeg" materijala 1:2 (više ugljika). Svaki je sloj potrebno dobro zaliti vodom, a na kraju se kompostna hrpa može prekriti nekim propusnim slojem kao što je tepih. To nije nužno jer ako smo pravilno složili hrpu, ona bi se već za nekoliko dana trebala dobro zagrijati, a sve što mi trebamo napraviti jest pričekati do proljeća, kad ćemo dobiveni kompost ponovno vratiti u gredice.

Zagreb, 220918.
Jesenski radovi u DD vrtu vrtlarice Andreje Coh i hrvoja Kovacha. Od skupljanja sjemena, kompostiranja, sjece, ubiranja polodova, do sadnje i izrade plastenika za jesen i zimu.
Foto: Berislava Picek / CROPIX
 

3. Prekopavanje

Štihati ili ne pitanje je s kojim se susreće svaki vrtlar. Hoćemo li uzeti štihaču u ruke ili mehanički pripremiti tlo za narednu sezonu ovisi o: tipu tla, njegovim fizikalnim svojstvima i trenutačnom stanju. U našem vrtu tlo je glinaste strukture, zemlja zbijena i teška te ako svake jeseni počinjemo ispočetka, trebalo bi je štihati svake sezone. Prevrtanjem tla nastaju, naime, krupni grumeni u kojima se tijekom zime smrzava voda; oni se šire i drobe pa tlo postaje sipko i mrvičasto. Osim toga, štihanjem se kompost, stajnjak ili organsko gnojivo pomiješa s tlom te se popravljaju njegova kemijska i fizikalna svojstva u obradivu sloju.

Ako radimo s plodnim tlom, humozne strukture, nije potrebno preokretati zemlju, nego gredicu lagano prorahliti ručnim kultivatorima ili vilastom štihačom prije sljedeće sezone. Najbolje vrijeme za te poslove ovisit će o količini vlage u tlu, odnosno najpovoljnije je za obradu kad je umjereno vlažno.

Načini štihanja:

1. Ručno štihanje dio je vrtlarskih poslova i hoćemo li u tome uživati ili ne, ponajviše ovisi o kvaliteti alata i vremenskim uvjetima. Tehnika štihanja je jednostavna, ali zahtjevna fizička aktivnost te je potrebno nabaviti kvalitetan alat odgovarajuće veličine. Kad je tlo spremno, odnosno dovoljno vlažno, štihača se cijelim rubom zabije okomito u zemlju, nogom pritisne do kraja i preokrene.

2. Motorne kopačice, freze i kultivatori idealni su za vrtove jer skraćuju vrijeme obrađivanja tla, a i jednostavni su za korištenje bez obzira na fizičku kondiciju vrtlara ili vrtlarice.

Prednosti i nedostaci štihanja

Iako je štihanje za mnoge osnova plodnih povrtnjaka, danas se sve više govori o prirodnijim metodama pristupa održavanja tla. Prednost jesenskog štihanja tla ponajviše se odražava na činjenicu da će nas na proljeće dočekati zemlja mrvičaste strukture zato što je tlo tijekom zime promrzlo. Također se omogućuje bolja kontrola rasta korova, ali kad se sagledaju nedostaci, može se tvrditi da dugoročno štihanje donosi više štete nego koristi.

Nedostaci

1. Duboka obrada tla s vremenom smanjuje humusni sloj koji se nalazi na 10 do 30 cm dubine tla.

2. Preokretanjem tla uništavaju se mikroorganizmi ključni za stvaranje humusnog sloja. U gornjem sloju tla borave aerobne (zračne) bakterije, a u donjim slojevima anaerobne bakterije.

3. Tlo je više izloženo eroziji i nakon nekog vremena zemlja prestaje biti mrvičaste strukture te postaje tvrda kora, čime se smanjuje vlažnost tla.

4. Takvo slijepljeno tlo ne propušta kisik, a teško prolazi i voda.

Hrvoje je pripremio svoj dio vrta za motorno prekopavanje. Nakon što je uklonio sav biootpad, izvadio je i sve oblice sa staza kako bi omogućio djelatniku Zrinjevca pristup za motorno frezanje. Nakon frezanja zemlja je bila pročišćena, rahla i spremna za jesensku sadnju

Zagreb, 220918.
Jesenski radovi u DD vrtu vrtlarice Andreje Coh i hrvoja Kovacha. Od skupljanja sjemena, kompostiranja, sjece, ubiranja polodova, do sadnje i izrade plastenika za jesen i zimu.
Foto: Berislava Picek / CROPIX
 

POSTOJI LI ALTERNATIVA ŠTIHANJU? DA!

Pobornici prirodnijeg pristupa održavanja tla u vrtu više pažnje obraćaju na stvaranje i održavanje humusne strukture tla koja je osnova svake plodne zemlje. Kao što smo već napomenuli, kompostiranje je jedan od glavnih načina obogaćivanja tla; dobiveni kompost ujesen stavlja se na vrtne gredice i rasporedi grabljama. Možete baciti i polurazrađeni kompost, jer će se tijekom zime proces kompostiranja nastaviti. Gredice se zatim malčiraju, odnosno prekrivaju sijenom ili slamom kako bi se tlo zaštitilo od sunca i UV zraka koje uništavaju površinski sloj, na proljeće će organsku materiju razgraditi mikroorganizmi i zemlja će biti spremna za sijanje ili sadnju.

4. Izrada plastenika

Na drugoj strani parcele, koju dijeli stazica od oblica, odlučio sam napraviti plastenik. U izradi mi je pomogla studentica Mia s Agronomskog fakulteta, koja je cijelu godinu vrijedno pomagala Andreji i meni pri održavanju našeg D&D vrta.

Zagreb, 220918.
Jesenski radovi u DD vrtu vrtlarice Andreje Coh i hrvoja Kovacha. Od skupljanja sjemena, kompostiranja, sjece, ubiranja polodova, do sadnje i izrade plastenika za jesen i zimu.
Foto: Berislava Picek / CROPIX

1. Potreban materijal: najlon, elastične cijevi (gumene, plastične), žica, metalne šipke, klamerica, pilica za rezanje plastičnih cijevi, metar, čekić, kliješta, nožić.

Zagreb, 220918.
Jesenski radovi u DD vrtu vrtlarice Andreje Coh i hrvoja Kovacha. Od skupljanja sjemena, kompostiranja, sjece, ubiranja polodova, do sadnje i izrade plastenika za jesen i zimu.
Foto: Berislava Picek / CROPIX
 

2. Odredite mjesto i veličinu plastenika, metrom izmjerite željenu dužinu i u svaki rub umetnite metalnu šipku. Ja sam odlučio napraviti plastenik 200x100 cm.

Zagreb, 220918.
Jesenski radovi u DD vrtu vrtlarice Andreje Coh i hrvoja Kovacha. Od skupljanja sjemena, kompostiranja, sjece, ubiranja polodova, do sadnje i izrade plastenika za jesen i zimu.
Foto: Berislava Picek / CROPIX
 

3. Nakon toga raspodijelite dužinu u pravilnim razmacima, pa umetnite šipku u zemlju. Ja sam koristio 8 metalnih šipki i 5 plastične cijevi (4 komada dužine 170 cm i 1 kom 200 cm), stoga sam na svakih 67 cm stavljao u zemlju po jednu metalnu šipku, do polovice njezine dužine. Svrha metalnih šipki je da drže konstrukciju od elastičnih cijevi. Na metalne šipke uvedite krajeve plastičnih cijevi tako da od njih formirate lukove.

Zagreb, 220918.
Jesenski radovi u DD vrtu vrtlarice Andreje Coh i hrvoja Kovacha. Od skupljanja sjemena, kompostiranja, sjece, ubiranja polodova, do sadnje i izrade plastenika za jesen i zimu.
Foto: Berislava Picek / CROPIX
 

4. Lukove povežite PET elastičnom cijevi (200 cm), stavite je na svod i učvrstite žicom uz pomoć kliješta.

Zagreb, 220918.
Jesenski radovi u DD vrtu vrtlarice Andreje Coh i hrvoja Kovacha. Od skupljanja sjemena, kompostiranja, sjece, ubiranja polodova, do sadnje i izrade plastenika za jesen i zimu.
Foto: Berislava Picek / CROPIX
 

5. Konstrukciju prekrijte najlonom.

Zagreb, 220918.
Jesenski radovi u DD vrtu vrtlarice Andreje Coh i hrvoja Kovacha. Od skupljanja sjemena, kompostiranja, sjece, ubiranja polodova, do sadnje i izrade plastenika za jesen i zimu.
Foto: Berislava Picek / CROPIX
 

6. Rubove zatrpajte zemljom.

Zagreb, 220918.
Jesenski radovi u DD vrtu vrtlarice Andreje Coh i hrvoja Kovacha. Od skupljanja sjemena, kompostiranja, sjece, ubiranja polodova, do sadnje i izrade plastenika za jesen i zimu.
Foto: Berislava Picek / CROPIX

7. Nakon što ste preko rubova lukova navukli najlon

Zagreb, 220918.
Jesenski radovi u DD vrtu vrtlarice Andreje Coh i hrvoja Kovacha. Od skupljanja sjemena, kompostiranja, sjece, ubiranja polodova, do sadnje i izrade plastenika za jesen i zimu.
Foto: Berislava Picek / CROPIX
 

8. Nakon prekrivanja zaštitite konstrukciju od vjetra tako da u rubove najlona zarolate štapove, koje ćete lakše učvrstiti za tlo.

Unutar plastenika se stvara mikroklima koja u jesen održava vlažnost i temperaturu tla pa sjeme lakše klija, a zimi sprječava smrzavanje povrtnica

5. Sjetva zimskog povrća

Nakon što sam izradio plastenik, odlučio sam posijati zimske povrtnice.

Zagreb, 220918.
Jesenski radovi u DD vrtu vrtlarice Andreje Coh i hrvoja Kovacha. Od skupljanja sjemena, kompostiranja, sjece, ubiranja polodova, do sadnje i izrade plastenika za jesen i zimu.
Foto: Berislava Picek / CROPIX
 

1. S obzirom na to da su brojne povrtnice tijekom cijele godine rasle na njoj, zemlja je bila poprilično iscrpljena. Stoga je prije sadnje trebalo prihraniti zemlju. To smo učinili kombinacijom supstrata za klijance, organskim gnojivom (Plantela) i glistalom.

Zagreb, 220918.
Jesenski radovi u DD vrtu vrtlarice Andreje Coh i hrvoja Kovacha. Od skupljanja sjemena, kompostiranja, sjece, ubiranja polodova, do sadnje i izrade plastenika za jesen i zimu.
Foto: Berislava Picek / CROPIX
 

2. Nakon što sam pobacao mješavinu gnojiva po zemlji, poredao sam povrtnice kako bi odredio mjesta sjetve. Zatim sam sijao luk kozjak u pravilnim razmacima. Isto tako i luk srebrenac.

Zagreb, 220918.
Jesenski radovi u DD vrtu vrtlarice Andreje Coh i hrvoja Kovacha. Od skupljanja sjemena, kompostiranja, sjece, ubiranja polodova, do sadnje i izrade plastenika za jesen i zimu.
Foto: Berislava Picek / CROPIX
 

3. Posijao sam još špinat, rikolu, matovilac i salatu, a nakon toga sam obilježio posijane gredice drvenim daščicama na koje sam napisao nazive posijanih povrtnica. Na kraju sam sve obilno zalio.

Zagreb, 220918.
Jesenski radovi u DD vrtu vrtlarice Andreje Coh i hrvoja Kovacha. Od skupljanja sjemena, kompostiranja, sjece, ubiranja polodova, do sadnje i izrade plastenika za jesen i zimu.
Foto: Berislava Picek / CROPIX
 

POVRTNICE PRIKLADNE ZA JESENSKU SJETVU

group of onions in field
Getty Images/iStockphoto
 

LUK

Red Onion (Allium Ascalonicum), on Wooden Table
Getty Images/iStockphoto

LUK KOZJAK (LJUTIKA)

Pile of garlic on farmer's market
Getty Images/iStockphoto
 

ČEŠNJAK

fresh rhubarb in the garden
Getty Images/iStockphoto
 

RABARBARA

High angle view of lettuce field.
Getty Images/iStockphoto
 

SALATA

corn salad, lamb's lettuce on old wooden table
Getty Images/iStockphoto
 

MATOVILAC

Natural carrots grown in the garden
Getty Images/iStockphoto
 

MRKVA

Young leaves of spinach.Sprouts spinach growing in garden. Green shoots. Young greens for salad .
Getty Images/iStockphoto
 

ŠPINAT

Nakon sadnje sjemena dobro je obilježiti posijane gredice drvenim daščicama ili sličnim prirodnim oznakama na koje ćete napisati nazive pojedinih biljaka

Zagreb, 010916.
Vrtlar Hrvoje Kovach koji radi u Zagrebackom botanickom vrtu pokazao je kako pravilno na kraju sezone razdvojiti i orezati grmove malina.
Foto: Berislava Picek/ CROPIX
 

Naši vrtlari Andreja i Hrvoje za novu sezonu vrt na zagrebačkim Ravnicama podijelili su u dvije zone, koje će obrađivati po različitim principima

6. Priprema vrta za proljeće

Budući da svatko od naših vrtlara ima drukčiju viziju svoga vrta, Andreja i Hrvoje odlučili su svatko na svoj način preurediti svoj dio.

ANDREJA

Ja sam u svom dijelu vrta imala mnogo trajnica, stoga sam odlučila "odmoriti" zemlju do proljeća. To sam napravila tako što sam očistila zemlju od korova i bio- otpada, prorahlila tlo, kako ne bi oštetila biljke i na kraju ih sijenom malčirala.

Za novu sezonu odlučila sam pretvoriti dio vrta na Ravnicama u orijentalnu oazu posvećenu uzgajanju egzotičnih biljaka i začina istočnjačke kuhinje, poput banane, bambusa, đumbira ili korijandera. U drugom dijelu kreirat ću vrt “Tri sestre” gdje ću uzgajati kukuruz, grah i tikve, ali i neke druge biljke koje proizlaze iz kulture američkih Indijanaca.

Konačni oblik gredica i popis biljaka osmislit ću tijekom zimskih mjeseci, idealno vrijeme za planiranje nove vrtlarske sezone.

Zagreb, 220918.
Jesenski radovi u DD vrtu vrtlarice Andreje Coh i hrvoja Kovacha. Od skupljanja sjemena, kompostiranja, sjece, ubiranja polodova, do sadnje i izrade plastenika za jesen i zimu.
Foto: Berislava Picek / CROPIX
 

HRVOJE

Dakle, uklonio sam bilje i biljni otpad te isfrezao i pripremio zemlju za jesensku sadnju. To mi je dalo mogućnost da promijenim izgled gredica. Odlučio sam parcelu podijeliti stazicom na dva dijela. Na sredini parcele stavio sam oblice (koje sam prethodno izvadio zbog frezanja) i presložio ih u formu niske ograde. Zatim sam sredinu prekrio malčem i na taj način dobio stazicu za hodanje između gredica. Ostale oblice presložio sam u krug jedne strane parcele te tako napravio nov predložak, pripremljen za proljetnu sadnju.

7. Sadnja bobičastog voća

Ako ste planirali posaditi bobičasto voće, pravi je trenutak za to. Vegetacija je pri kraju, a još je dovoljno toplo i zemlja je rahla. Pokazati ću vam sa sadnicom aronije na koji način to možete učiniti. Prije nego što uopće krenete u tu avanturu, treba odabrati pravo mjesto. Savjetujem da birate osunčano mjesto, kako bi plodovi mogli sazreti. Imate li više sadnica koje želite posaditi jednu pokraj druge, izračunajte koliko mjesta trebate, imajući na umu da razmak između posađenih grmova mora biti otprilike 1 m.

Zagreb, 040916.
Vrtlar Hrvoje Kovach koji radi u Zagrebackom botanickom vrtu pokazao je kako pravilno posaditi sadnice aronije.
Foto: Berislava Picek/ CROPIX
 

1. Ubodite dva štapa na ukupnom razmaku sadnje i povežite ih špagom.

Zagreb, 040916.
Vrtlar Hrvoje Kovach koji radi u Zagrebackom botanickom vrtu pokazao je kako pravilno posaditi sadnice aronije.
Foto: Berislava Picek/ CROPIX
 

2. Tako ćete dobiti ravninu u koju ćete pravilno posaditi sadnice.

Zagreb, 040916.
Vrtlar Hrvoje Kovach koji radi u Zagrebackom botanickom vrtu pokazao je kako pravilno posaditi sadnice aronije.
Foto: Berislava Picek/ CROPIX

3. Nakon toga iskopajte jame otprilike 30x30 cm, tako da je razmak između dvije jame 70 cm. 30 + 70 cm =100 cm (potreban razmak).

Na dno svake jame stavite malo odstajalog stajskog gnoja. Važno je da je gnoj dovoljno odstajao tijekom nekoliko godina kako procesi raspadanja ne bi bili aktivni, jer bi aktivni gnoj u protivnom mogao prouzročiti propadanje korijenova sustava. Zatim stavite sloj iskopane zemlje i izmiješajte s gnojem koji ste stavili prethodno.

Zagreb, 040916.
Vrtlar Hrvoje Kovach koji radi u Zagrebackom botanickom vrtu pokazao je kako pravilno posaditi sadnice aronije.
Foto: Berislava Picek/ CROPIX
 

4. Na to položite korijen biljke koji trebate zatrpati ostatkom zemlje. Važno je da biljku zatrpate zemljom do korijenova vrata (mjesto između korijena i stabljike). Nakon toga dobro ugazite zemlju oko biljke da hladnoća ne bi prouzročila podizanje zemlje i izbacivanje biljke. Potom zaštitite mlade biljke tako da obložite svježu zemlju oko njih slamom. To će pomoći pri zadržavanju vlage, ali i u zaštiti od hladnoće.

Zagreb, 040916.
Vrtlar Hrvoje Kovach koji radi u Zagrebackom botanickom vrtu pokazao je kako pravilno posaditi sadnice aronije.
Foto: Berislava Picek/ CROPIX
 

5. Obilno zalijte.

10 vrsta bobičastih voćaka koje možete saditi u jesen

• ARONIJA - Aronia melanocarpa
• GOJI - Lycium chinense
• MALINA - Rubus idaeus
• KUPINA - Rubus fruticosus
• OGROZD - Ribes uva- crispa
• RIBIZ (BIJELI, CRVENI, CRNI) - Ribes sp.
• JOSTA - Ribes × nidigrolaria (križanac crnog ribiza i ogrozda)
• BOROVNICA - Vaccinium myrtillus
• SIBIRSKA BOROVNICA - Lonicera caerulea var. Kamtschatica
• BRUSNICA - Vaccinium vitis-idaea

Zagreb, 010916.
Vrtlar Hrvoje Kovach koji radi u Zagrebackom botanickom vrtu pokazao je kako pravilno na kraju sezone razdvojiti i orezati grmove malina.
Foto: Berislava Picek/ CROPIX
 

8. Jesensko orezivanje

Uobičajena su dva orezivanja biljaka tijekom godine, a to su proljetna i jesenska rezidba. Iako je proljetna rezidba u pravilu važnija, jer možete raditi drastične rezove, prije početka vegetacije, jesenska rezidba također je važna. Treba ukloniti stare, suhe i bolesne grane kako bi biljka spremna dočekala proljeće. Na taj ćete način dati biljci poticaj za rast i dobiti veći urod u sljedećoj sezoni.

Način rezidbe demonstrirao sam na malini. Prije svega uočite razliku između starih i novih grana tako što ćete pogledati boju stabljika. Naime, stare grane bit će drvenaste smećkaste boje, a mlade zelene. Odaberite dvije do tri najljepše mlade grane koje ćete ostaviti za sljedeću godinu. Ostale grane uklonite. To radimo tako da ih škarama uklanjamo sasvim pri dnu.

Međutim, drastične rezove grmova i stabala ostavite ipak za proljetnu rezidbu. Naime, zbog otvaranja velikih rana na kori stabala i izlaska sokova, koji ranu kalusiraju, moglo bi doći do smrzavanja grana zbog niskih temperatura.

9. Zaštita bilja

Budući da u D&D vrtu nije dopuštena sadnja stabala, odlučio sam pokazati zaštitu bilja izvan njega. Što biste sve trebali zaštititi? Pa, prije svega biljke koje ne rastu prirodno u uvjetima u kojim rastu. Mislim na mediteranske i tropske biljke, koje ljudi uzgajaju na kontinentalnom području. Njima morate „pomoći“ da prežive zimske uvjete jer su na njih osjetljive. Pokazati ću vam kako zaštititi tropsko bilje, agrume i crnogoricu.

TROPSKO BILJE

Kao primjer za zaštitu tropske biljke uzeli smo bananu (Musa basjoo), koja se može vidjeti u mnogim vrtovima kontinentalnog dijela Hrvatske, pa čak i u mnogim vrtovima u samom centru Zagreba.

Zagreb, 281014.
Vrtlar Hrvoje Kovac ima veliki vrt unutar obiteljske kuce u Medvedgradskoj 1. Hrvoje inace radi kao vrtlar u Botanickom vrtu. U svom vrtu je pokazao kako zasititi egzoticne, mediteraske i biljke u vrtu preko zime. Zastitio je stablo banane, drvo tuje, limun i presadnice pelargonije za sadnju u projece.
Foto: Berislava Picek / CROPIX
CROPIX
 

1. Potreban materijal: suho lišće, štapovi za izradu konstrukcije, škare za domaćinstvo, vrtlarske škare, špaga, lutrasil folija (može se kupiti u bilo kojoj trgovini s vrtlarskim potrepštinama). Zamjenski se umjesto lutrasil folije mogu koristiti jutene vreće, slama, sijeno i sl.

Zagreb, 281014.
Vrtlar Hrvoje Kovac ima veliki vrt unutar obiteljske kuce u Medvedgradskoj 1. Hrvoje inace radi kao vrtlar u Botanickom vrtu. U svom vrtu je pokazao kako zasititi egzoticne, mediteraske i biljke u vrtu preko zime. Zastitio je stablo banane, drvo tuje, limun i presadnice pelargonije za sadnju u projece.
Foto: Berislava Picek / CROPIX
CROPIX
 

2. Prije nego što se počne s izradom konstrukcije, treba ukloniti listove vrtlarskim škarama. Nakon toga obložimo suhim lišćem podnožje biljke, kako bismo zaštitili korijenov vrat.

Zagreb, 281014.
Vrtlar Hrvoje Kovac ima veliki vrt unutar obiteljske kuce u Medvedgradskoj 1. Hrvoje inace radi kao vrtlar u Botanickom vrtu. U svom vrtu je pokazao kako zasititi egzoticne, mediteraske i biljke u vrtu preko zime. Zastitio je stablo banane, drvo tuje, limun i presadnice pelargonije za sadnju u projece.
Foto: Berislava Picek / CROPIX
CROPIX
 

3. Zatim postavljamo nekoliko štapova tako da zaštitimo biljku od izravnog dodira sa zaštitnim materijalom (folijom), odnosno da se zaštiti biljka od težine snježnog pokrivača koji bi pritiskom na foliju mogao izazvati oštećivanje biljke. Štapovi bambusa idealni su za izradu konstrukcije zbog svoje čvrstoće i otpornosti na vanjske uvijete, a dostupni su u većini specijaliziranih trgovina. Međutim, mogu se koristiti i drugi vrste štapova, pri čemu treba paziti da su dovoljno čvrsti, kako nam se konstrukcija ne bi polomila pod pritiskom snježnog pokrivača.

Zagreb, 281014.
Vrtlar Hrvoje Kovac ima veliki vrt unutar obiteljske kuce u Medvedgradskoj 1. Hrvoje inace radi kao vrtlar u Botanickom vrtu. U svom vrtu je pokazao kako zasititi egzoticne, mediteraske i biljke u vrtu preko zime. Zastitio je stablo banane, drvo tuje, limun i presadnice pelargonije za sadnju u projece.
Foto: Berislava Picek / CROPIX
CROPIX
 

4. Na kraju omotajte konstrukciju lutrasil folijom i učvrstiti špagom. Umjesto lutrasil folije moguće je omotati konstrukciju jutenim vrećama, ili pak naslojiti na nju slamu, sijeno, kukuruzovinu i sl. Važno je da se ne koriste obične folije, jer materijal za omatanje mora biti prozračan, kako se ispod ne bi stvarala kondenzacija koja može prouzročiti smrzavanje i potaknuti razvoj bolesti.

Zagreb, 281014.
Vrtlar Hrvoje Kovac ima veliki vrt unutar obiteljske kuce u Medvedgradskoj 1. Hrvoje inace radi kao vrtlar u Botanickom vrtu. U svom vrtu je pokazao kako zasititi egzoticne, mediteraske i biljke u vrtu preko zime. Zastitio je stablo banane, drvo tuje, limun i presadnice pelargonije za sadnju u projece.
Foto: Berislava Picek / CROPIX
CROPIX
 

AGRUMI

Iako postoje otporne vrste, koje bez problema mogu preživjeti ispod snježnog pokrivača u kontinentalnoj klimi, u pravilu agrumi u svom podneblju ne poznaju snijeg i led. Stoga, savjetujem da im ipak "pomognete" da prevladaju nepovoljno razdoblje u godini.

Opet će vam trebati lutrasil folija ili jutene vreće, slama i sl. te špaga. Krošnju prekrijte i  motajte lutrasil foliju ili jutu odozgo prema dolje. Na kraju učvrstite foliju špagom.

Prilikom zaštićivanja bilja morate dobro odvagnuti vanjske temperature. Naime, ako napravite zaštitu, a vanjske temperature su još prilično visoke, moglo bi doći do razvoja bolesti i truljenja vaše biljke. Pravi trenutak za zaštitu je kada se temperature kroz 2 dana spuste ispod 0 C.

Zagreb, 281014.
Vrtlar Hrvoje Kovac ima veliki vrt unutar obiteljske kuce u Medvedgradskoj 1. Hrvoje inace radi kao vrtlar u Botanickom vrtu. U svom vrtu je pokazao kako zasititi egzoticne, mediteraske i biljke u vrtu preko zime. Zastitio je stablo banane, drvo tuje, limun i presadnice pelargonije za sadnju u projece.
Foto: Berislava Picek / CROPIX
CROPIX
 

CRNOGORICA

Iako je većini ljudi poznato da su crnogorična stabla otporna na zimske uvjete, manje je poznato da postoje vrste koje treba zaštititi, kako bi zadržale formu. Ponajprije je riječ o čempresima i pačempresima, koji imaju nježniju strukturu grančica. Te grančice zajedno čine određenu formu krošnje, a neke od navedenih vrsta su: Chamaecyparis lawsoniana "Ellwoodii" i Cupressus arizonica.

Razlog je oštećivanja težina snježnog pokrivača i taljenje snijega pa ponovno smrzavanje u led koji pritišće nježne grane. Te se grane pri tome oštećuju i lome pa tako stablo gubi formu.

Zagreb, 281014.
Vrtlar Hrvoje Kovac ima veliki vrt unutar obiteljske kuce u Medvedgradskoj 1. Hrvoje inace radi kao vrtlar u Botanickom vrtu. U svom vrtu je pokazao kako zasititi egzoticne, mediteraske i biljke u vrtu preko zime. Zastitio je stablo banane, drvo tuje, limun i presadnice pelargonije za sadnju u projece.
Foto: Berislava Picek / CROPIX
CROPIX
 

Potrebna van je samo plastificirana špaga.

Radi se tako da spiralno omotate cijelu krošnju stabla, počevši od vrha biljke. Važno je da špagu optimalno zategnete kako ne biste ozlijedili grane, a opet dovoljno čvrsto da dobijete kompaktnu formu.

Iako je moguće koristiti špagu od prirodnih materijala, preporučujem vam one od PVC-a jer su otpornije i slabije navlače vlagu, koja na niskim temperaturama izaziva zaleđivanje i moguće pucanje same špage.

Zagreb, 281014.
Vrtlar Hrvoje Kovac ima veliki vrt unutar obiteljske kuce u Medvedgradskoj 1. Hrvoje inace radi kao vrtlar u Botanickom vrtu. U svom vrtu je pokazao kako zasititi egzoticne, mediteraske i biljke u vrtu preko zime. Zastitio je stablo banane, drvo tuje, limun i presadnice pelargonije za sadnju u projece.
Foto: Berislava Picek / CROPIX
CROPIX
 

Crnogorična stabla otporna su na zimske temperature, ali postoje vrste koje treba zaštititi kako im se grane ne bi slomile i forma promijenila pod težinom snježnog pokrivača.

 

Foto: Berislava Picek/Hanza Media

Izdvajamo

Iz drugih medija