Kada netko spomene vodenu biljku, većina ljudi u našem podneblju pomislit će upravo na lopoč. Vjerojatno zbog rasprostranjenosti na našim prostorima i predivnim cvjetovima čije glavice izviruju iz gotovo svih kontinentalnih jezera i bara. Međutim, moram napomenuti da često imam priliku čuti kako naši sugrađani miješaju lopoče s lokvanjima.
Iako lopoči i lokvanji pripadaju istoj porodici lopočevki (Nymphaeaceae), riječ je o dva potpuno odvojena roda. Naime, lopoči su vodene biljke iz roda Nymphaea kojem pripada četrdesetak vrsta.
Rastu u plitkim jezerima, ribnjacima, barama. Cvjetovi su veliki, 10 do 12 cm u promjeru, s mnogo prašnika i latica. Najpoznatiji među njima je bijeli lopoč (Nymphaea alba).
Za razliku od lokvanja koji pripada porodici Nuphar i koji ima male, neuglednije, najčešće žute cvatove (N. lutea), latice lopoča su velike i izražene, a lapovi manji i zeleni. Korijen je dug, raste iz mulja, a veliki kožasti listovi na dugim peteljkama plove po površini vode.
Budući da imam priliku često biti s ljudima koji u Botanički vrt PMF-a u Zagrebu navrate pogledati lotose, moram napomenuti da sam primijetio kako ljudi često lotose svrstavaju u skupinu "lopoča".
To je prilično velika pogreška. Naime, prema dostupnoj literaturi, genetska istraživanja su svrstala lotose (Nelumbonaceae) u red Proteales. Naime, smatra se da su lotosi jako modificirane dvosupnice, koje su se prilagodile životu u vodi i mulju, a srodne su vrtnim biljkama poput platane.
Mnoge vrste lopoča danas se uzgajaju kao ukrasne biljke po bazenima i staklenicima, a neke od njih su: Sjevernoamerička N. odorata (var. rubra) s crvenim cvjetovima i (var. rosea) ružičastim cvjetovima (mala slika lijevo), N. o. subsp. tuberosa s bijelim, Meksička N. mexicana sa žutim te Indijska N. rubra s crvenim cvjetovima.
Iako se različite vrste mogu razmnožiti na više načina, u ovom broju ću vam pokazati način na koji možete razmnožiti lopoče dijeljenjem rizoma. Riječ je o podzemnom dijelu stabljike, koji je usađen plitko u zemlju, raste okomito na vanjski dio stabljike i na njega se nastavlja korijenje. Rizomi su rezervoari, oni osiguravaju hranu za nadzemni izdanak i preživljavanje biljke u nepovoljnim uvjetima, ali služe i za vegetativno razmnožavanje biljke.
NAČIN IZRADE
POTREBAN MATERIJAL: biljka lopoča, posuda za sadnju (možete koristiti keramičke ili plastične posude ili, pak, nabaviti posebne posude za sadnju vodenog bilja, koje izgledaju kao da su napravljene od guste mreže), škare, nož, ilovača, stajski gnoj ili organsko gnojivo.
1. Nakon što smo izvadili biljku iz tegle ...
2. ... potrebno je nožićem pažljivo razdvojiti rizom.
3. Nakon toga pomiješajte ilovaču i stajski gnoj u omjeru 3:1, kako biste dobili supstrat za vodeno bilje
Umjesto stajskog gnoja možete koristiti organsko gnojivo za vodeno bilje (prema uputi proizvođača), koje će spriječiti pretjerani rast algi, a može se nabaviti u specijaliziranim vrtlarskim trgovinama.
4. Nakon toga napunite teglu sa supstratom do pola, zatim položite razdvojeni rizom na njega ...
5. ... pa ga zatrpajte ostatkom supstrata ...
6. ... i dobro zalijte kako bi supstrat dobro prionuo uz rizom, prije potapanja tegle u vodu.
7. Final
Foto: Tea Cimaš/Hanza Media, Berislava Picek/Hanza Media
