Biljka iz prapovijesti

Njezino veličanstvo paprat: kraljica prašume danas vlada modernim interijerima

    AUTOR:
    • Andrea Čoh

  • OBJAVLJENO:
  • 22.01.2020. u 09:30

Danas tako moderna, paprat na Zemlji raste već više milijuna godina. Ni moderna nije od jučer: još u viktorijanskom periodu, kad su bili zaluđeni njezinom ljepotom, postala je simbol dobrog ukusa, a delikatni i nježni perasti listovi i danas su lajtmotiv u umjetnosti i modi.

Za tako delikatnu i modernu biljku atraktivnog izgleda, iznenađuje činjenica da je današnja paprat zapravo prastara biljka koja na Zemlji neometano raste već više dugih milijuna godina. Misteriozna "kraljica prašume" oduvijek je zaokupljala čovjekovu maštu, posebice u viktorijanskom periodu kad je njena popularnost dosegla tipičnu zaluđenost tog doba. Do razvoja popularnosti dovelo je znanstveno otkriće o načinu njihovog razmnožavanja putem spora što je omogućilo komercijalni uzgoj, a dodatno je pripomogao i razvoj staklenih terarija, idealnih za uzgajanje tropskih biljaka. Paprat je vrlo brzo za viktorijance postala simbol dobrog ukusa, a delikatni i nježni perasti listovi postali su lajtmotiv u umjetnosti i modi.

Kao i svaka pomama i ova se u jednom trenutku ugasila, ali bez obzira na to zanimanje za paprati i danas je veliko.

 

Biljka koja je pokrenula industrijsku revoluciju

Gorivo industrijske revolucije leži na fosilnim ostacima jedne od najstarijih grupi biljaka zajedničkog naziva papratnjače koje su još prije 300 milijuna godina rasle u obliku ogromnog drveća i tvorile dio bujne flore pradavne geološke ere – karbona. Današnja velika nalazišta ugljena i nafte nastala su upravo zahvaljujući procesu karbonizacije tih velikih prethistorijskih biljaka. Iako danas više ne pokriva nepregledne površine, paprat se udomaćila na svim kontinentima i možemo je naći u gotovo svakoj šumi, a sve je češća u sjenovitim privatnim vrtovima, ali i kao dio dekorativnog uređenja modernog interijera. Paprat je sobna biljka koja svojim bujnim i kovrčavim svijetlozelenim listovima privlači poglede gdje god da se nalazi u prostoriji. Vrsta Nephrolepis exaltata (kovrčava paprat) zbog svog perjastog lišća ubraja se u najdekorativnije sobne biljke, a ako se pravilno uzgaja, dužina pojedinog lista može doseći i do 90 centimetara.

Zagreb, 181117.
Andreja Coh urbana vrtlarica koja na krovu svoje zgrade u Senoinoj ulici ima pravi gradski povrtnjak.
Napravila je pricu o paprati, vrste paprati; paprat u sumi, paprat kao idelna biljka za ured.
Foto: Berislava Picek/ CROPIX
 

Iako je popularna i može se lako nabaviti u rasadnicima, uzgajanje paprati kao sobne biljke pomalo je frustrirajući posao. Svatko tko se s njom upoznao zna da je riječ o jednostavnoj biljci za uzgajanje, no njezina potreba za visokim postotkom vlage u zraku čini je kompliciranom za držanje u zatvorenim prostorijama. Njezinu prirodnom staništu, a to je tropsko i suptropsko područje, svojstvena je visoka vlaga zraka, visoka temperatura te vječiti život u sjeni velikih biljaka daleko od direktnog sunčanog svijetla.

 

Najveći neprijatelj paprati je suh zrak

U čovjekovom habitatu paprat je suočena sa suhim zrakom, a posebice u zimskim mjesecima u sezoni grijanja što dodatno opterećuje biljku i njene potrebe za vlagom. Postoji nekoliko trikova kako povećati razinu vlage u zraku, dovoljno da biljka bude sretna, a da vlasnik ne brine da će mu se odlijepiti tapete.

 

Svakodnevno prskanje listova

To je pravilo broj 1 kojeg se uvijek treba pridržavati. Na tržištu ima veliki broj prskalica, preporučujemo one s finim raspršivanjem pogodne za prskanje nježnih listova paprati. Veću potrebu za vlagom imaju upravo one vrste paprati koje krase tanki, paperjasti listovi.

 

Držanje u vodi na podlošku

Ako se biljka drži u toplom i suhom zraku, teglu postavite na male potpornje ili glinene kuglice u većem podlošku koji je stalno pun vode tako da dno lonca ne dodiruje vodu.

 

Redovito zalijevanje

Kad je riječ o vodi nema općenitog pravila za zalijevanje, jer potrošak vode zavisi o relativnoj vlazi zraka u prostoriji, temperaturi i veličini same biljke. Važno je u početku pratiti svakodnevne i tjedne potrebe biljke i reagirati na temelju tih podataka. Za zalijevanje je najbolje koristiti kišnicu, no naravno, može i voda iz pipe, samo je treba pustiti da odstoji 24 sata.

Zagreb, 181117.
Andreja Coh urbana vrtlarica koja na krovu svoje zgrade u Senoinoj ulici ima pravi gradski povrtnjak.
Napravila je pricu o paprati, vrste paprati; paprat u sumi, paprat kao idelna biljka za ured.
Foto: Berislava Picek/ CROPIX
 

Prva pomoć

Zemlja u tegli nikad se ne bi smjela osušiti,a posebno treba obratiti pažnju da ne dođe do isušivanja korjenove bale. Međutim ako se to desi, biljku zajedno s loncem treba potopiti u veću posudu s mlakom vodom i ostaviti tako dugo dok ne prestanu izlaziti mjehurići zraka. Nakon toga treba biljku ostaviti da se ocijedi.

 

Idealna biljka za mračne prostorije

Druga važna osobina paprati je da je to biljka sjene. Savršena je za slabo osvijetljene prostorije okrenute prema sjeveru, dobro uspijeva na polici s knjigama daleko od prozora ili pak, u kupaonici - jedinoj prostoriji u kući gdje ne manjka vlage. Zapravo ona je jedna od rijetkih sobnih biljaka sjene koja je toliko atraktivna u interijeru. Paprat najbolje raste pod umjerenim svijetlom i svako izlaganje direktnom sunčevom svijetlu uzrokuje stres i može spržiti listove biljke. Gubitak boje, također je, jedan od znakova prevelike količine svijetla.

Tijekom ljeta dobro ju je držati blizu sjevernog prozora dok će u zimskim mjesecima pozicija na prozorskoj dasci okrenutoj prema istoku biti savršena. Paprat je biljka koja teško podnosi selidbu, stoga pažljivo birajte mjesto i redovito okrećite teglu s biljkom svakih nekoliko dana kako bi sve strane bile jednako izložene sunčevim zrakama.

Briga za biljku

Osim vode, svjetlosti, temperature i zraka za uspješni uzgoj paprati potrebno je i redovito prihranjivanje. Zapravo svaku sobnu biljku treba gnojiti, bilo da je riječ o prirodnom ili umjetnom tekućem gnojivu. Općenito sobne biljke trebaju najviše hrane tijekom vegetacije, a za paprat to će biti period od ožujka do listopada. Da bi se potaknuo rast mladih izboja biljku hranite na tjednoj bazi pola od preporučene doze univerzalnog sredstva za ishranu biljaka. Koliko često treba gnojiti paprat ovisi o vrsti, kao što je primjerice Davilija koja traži dohranu tijekom cijele godine ili kovrčava paprat koju zbog njenog bujnog rasta u proljeće treba dohranjivati jednom tjedno. Količina gnojiva ovisi o mnogim faktorima, pa nema posebnih formula. Univerzalna sredstva trebala bi biti dostatna, no treba uzeti u obzir da je jednako važno uračunati količinu zelene mase i lisne površine, svjetlost, temperaturu, toplinu, pa čak i sposobnost korijena za upijanje otopljenih hranjivih materija. Gnojiva koje koristimo za sobne i balkonske biljke, ne smiju sadržavati klor, a paprat kao i sve lisnate biljke voli gnojiva bogatija dušikom. Jedina situacija kada treba prestati s dohranom, barem na neko vrijeme je prilikom presađivanja biljke u novu teglu. Najčešće se tom prilikom ošteti ili prikrati korijenov sustav biljke, a kojemu treba otprilike do 6 tjedana da se ponovo obnovi, pa se prestankom dohranjivanja smanjuje rizik da će gnojivo oštetiti korijen.

Zagreb, 181117.
Andreja Coh urbana vrtlarica koja na krovu svoje zgrade u Senoinoj ulici ima pravi gradski povrtnjak.
Napravila je pricu o paprati, vrste paprati; paprat u sumi, paprat kao idelna biljka za ured.
Foto: Berislava Picek/ CROPIX
 

Trikovi kod presađivanja

Kao i mnoge druge biljke, paprat razvija novi korijenov sustav ljeti, što znači da je proljeće pravo vrijeme za presađivanje. Ako se želi potaknuti novi rast, biljka se sadi u nešto veću teglu otprilike 2 do 3 centimetara širu u promjeru. Tijekom procesa dobro je vizualno provjeriti u kakvom se stanju nalazi korijen. Zdravi korijen ima svijetlo smeđe vrhove dok crna boja znači da više nisu u funkciji, te ih je bolje odstraniti kako ne bi došlo do gljivičnog oboljenja.

Presađivanje može biti i dobra prilika za dijeljenje korijena - tehniku razmnožavanja vegetativnim putem koja se može primijeniti na nekim papratima, kao što je Nephrolepis exaltata. Tehnika razmnožavanja je jednostavna, od matične biljke oštrim nožem odvoji se mlada paprat zajedno s korijenom i presadi u novu teglu. Da bi se održala vlaga potrebna za razvijanje korijena, cijela tegla se prekriva vrećicom za zamrzavanje sve dok se ne pojavi novi korijen.

Ipak, većina drugih paprati razmnožava se sporama, pa za ljubitelje paprati koji se ne stignu upuštati u potankosti takvog uzgoja, danas su tu rasadnici u kojima se mogu naći različite vrste paprati prilagođene uzgajanju u zatvorenom prostoru.

 

Foto: Berislava Picek/Hanza Media

Tagovi

Izdvajamo

Iz drugih medija