Spašavanje orhideje presadnjom

Orhideja: neokrunjena kraljica prozora

    AUTOR:
    • Hrvoje Kovač

  • OBJAVLJENO:
  • 09.04.2020. u 01:51

Gaelle Marcel, Unsplash

One su jedna od najvećih porodica cvjetnica, a u našem velikom vodiču naučit ćete zašto ih je dobro držati u prozirnim posudama, sve o vrstama i održavanju, pa čak i kako ih presadnjom spasiti od propadanja.

Moram priznati da sam odlučio o ovoj temi pisati na nagovor supruge. Naime, jedno poslijepodne se vratila iz frizerskog salona u čudu. Kako to već valjda biva u ženskim salonima, gospođe su se u razgovoru dotakle teme orhideja i načina njihova održavanja. Budući da je i sama ljubiteljica orhideja i ima prozorsku dasku ispunjenu raznovrsnim primjercima, iznenadile su je nevjerojatne teorije o održavanju, koje su gospođe razvile. Naravno, na kraju im nikako nije bilo jasno zašto ne uspijevaju zadržati biljke.

Prije nego što se dotaknem teme o održavanju, htio bih objasniti više o toj pomalo mistificiranoj biljci.

Orhideje su jedna od najvećih porodica cvjetnica. Prema dostupnoj literaturi, procjenjuje se da ih postoji 25 do 30 tisuća vrsta i više od 100 tisuća hibridnih kultivara. Može ih se pronaći gotovo svugdje, osim u pustinjskim i polarnim dijelovima svijeta. Čak i u Hrvatskoj postoje autohtone vrste, smatra se da ih ima 129, sve su terestričke i zaštićene su zakonom. Nemojte ih brati!

Sama riječ “orhideja” potječe od latinskog orchis, što u prijevodu znači “mošnje”, a takvo su ime dobile zbog izgleda pseudobulbila (“organi”, gomoljasti korijeni epifitskih i teretrističkih biljaka za smještaj hranjiva i vode).

Zagreb, 190318.
Sve o orhidejama kako presaditi, njegovati prema savjetima vrtlara Hrvoja Kovacha.
Foto: Berislava Picek/ CROPIX
CROPIX
 

U današnje vrijeme orhideje se suočavaju s problemom zbog utjecaja čovjeka. Naime, zbog krčenja šuma i pretvaranja livada u oranice njihov se životni areal sve više smanjuje, a to dovodi do izumiranja vrsta. Primjer su prašume Brazila i Kolumbije, koje se polako raskrčuju da bi se napravilo mjesta za plantaže kave, pri čemu nestaju prirodna staništa orhideja.

I nekontrolirano sabiranje rijetkih i ugroženih vrsta pridonosi njihovu izumiranju.

Zbog toga se danas provode određene mjere zaštite te je velik broj vrsta svrstan na listu Međunarodne udruge za očuvanje prirode ili je zaštićen Zakonom o zaštiti prirode.

KAKO SE DIJELE?

Prema mjestu rasta:

1. epifitske (“zračne biljke”) - rastu pri- čvršćene na drvetu, ali ne kao paraziti, nego ga koriste kao oslonac. Nemaju korijenje u tlu, nego energiju dobivaju fotosintezom

2. teretrističke - rastu iz tla

3. litofitske - rastu na stijenama

4. podzemne - rastu ispod zemlje (vrlo su rijetke)

Prema načinu rasta:

1. simpodijalne - razgranata stabljika

2. monopodijalne - izražena matična stabljika (tu spadaju Vanda i Phalaenopsis)

Zagreb, 190318.
Sve o orhidejama kako presaditi, njegovati prema savjetima vrtlara Hrvoja Kovacha.
Foto: Berislava Picek/ CROPIX
CROPIX

PHALAENOPSIS

Najčešća orhideja koju možete nabaviti u našim trgovinama i vjerojatno najpopularnija lončanica u kućama diljem svijeta. Samo ime je nastalo od grčke riječi “phalaina” što u prijevodu znači “noćni leptir”. Postoji oko 60 osnovnih vrsta Phalaenopsisa i nekoliko tisuća hibrida raznih boja, nijansi i šara. Zanimljivo je da se hibridi pojavljuju i prirodnim putem. Ako u nazivu svojeg Phalaenopsisa ugledate slovo “x”, možete biti sigurni da je riječ o hibridu. Prirodno stanište su im tropske azijske zemlje. Uglavnom rastu na drveću, ali po- stoje i vrste koje rastu u kamenitom okolišu.

SVJETLOST: Najbolje im odgovara istočni položaj prozora, ali dobro uspijevaju i na južnoj strani, zavjesom blago zaštićene od direktnog sunca. Najbolji pokazatelj ima li biljka dovoljno svjetlosti su listovi koji bi trebali biti maslinasto-zeleni. Tamnija boja listova pokazatelj je nedostatka svjetlosti, a crvenkasta, pak, ukazuje na višak svjetlosti. U tim slučajevima trebali biste je premjestiti.

VLAGA: Phalaenopsis vodu skladišti u listovima, ali to u kućnim uvjetima nije dovoljno, stoga je treba zalijevati.

Zalijevanje, pak, ovisi o podlozi. Naime, što je podloga gušća, potrebno je rjeđe zalijevanje. U našim se trgovinama uglavnom mogu pronaći u podlogama od kore drveta i mahovine. Upamtite da phalaenopsis, osim lišća, nema drugih dijelova za spremanje vode (nema gomolje), pa morate paziti da supstrat nikad ne ostane potpuno suh.

Stoga je treba zaliti jednom u četiri do sedam dana, i to najbolje ujutro te, po mogućnosti, kišnicom. To napravite tako da teglu uronite u posudu s vodom i ostavite je neko vrijeme da se kora drveta dobro natopi. Nakon toga dobro ocijedite ostatak vode. U protivnom može doći do truljenja korijena. Također svoje orhideje povremeno orošavajte, posebice ljeti.

TEMPERATURA: U prirodnom staništu vole temperature između 20 i 35 °C, ali u kućama su se prilagodile na raspon između 15 i 30 °C, s time da što je veća temperatura, potrebno ih je češće zalijevati i orošavati. Promjena temperature izvan tih granica može prouzročiti otpadanje pupova. Stoga pripazite, posebno ljeti!

Zagreb, 190318.
Sve o orhidejama kako presaditi, njegovati prema savjetima vrtlara Hrvoja Kovacha.
Foto: Berislava Picek/ CROPIX
CROPIX
 

CVJETANJE: Obično cvate krajem zime ili početkom proljeća. Da biste potaknuli cvatnju, u proljeće noćna temperatura mora pasti za pet do šest stupnjeva tijekom nekoliko tjedana. Kod temperatura nižih od 18 °C treba smanjiti zalijevanje kako korijen ne bi počeo trunuti. Redovito prskajte listove i zračno korijenje, ali nemojte prskati cvjetove. Nakon cvatnje imate dvije mogućnosti. Prva je da stabljiku ostavite netaknutu, eventualno odrežete na trećem pupu (zadebljanje) ili je u potpunosti uklonite (posebice ako počne žutjeti).

Ako je uklonite u potpunosti, usmjerit ćete rast prema razvoju korijena, što povećava vjerojatnost ponovnog rasta stabljike s više cvjetova.

PRESADNJA: Najpogodnije vrijeme za presađivanje phalaenopsisa je nakon cvjetanja, odnosno kod nas ljeti. Presađuje se otprilike nakon jedne do tri godine. Ili kad “pobjegne iz tegle”, odnosno kad korijenje ispuni lončić.

NAJČEŠĆI PROBLEMI: Ako dođe do otpadanja cvjetnih pupova prije nego što procvatu, to je najčešće posljedica prevelike razlike između dnevnih i noćnih temperatura. Ako, pak, listovi gube elastičnost, žute, otpadaju ili dobivaju pore po sebi, to je obično posljedica preobilnog zalijevanja. Provjerite korijenje, odstranite sve trule dijelove i presadite je. Kako bi se oporavila, bilo bi je dobro držati u uvjetima povećane zračne vlage, u mini stakleniku ili klijalištu.

Znate li što je “keiki”? To je na havajskom “dijete”. Odnosno, u ovom slučaju predstavlja mladu orhideju koja izraste na matičnoj biljci. Mlada biljka je genetski klon matične biljke

 

NEOBIČNE VRSTE

U Bangkoku na Tajlandu se nalazi jedna od poznatijih tržnica na svijetu, Chatuchak Weekend Market. Tamo sam vidio orhideje, kakve poznajemo iz naših trgovina, u njihovom prirodnom okruženju. Bio je tu čitav niz Phalaenopsisa i njihovih hibrida, u nevjerojatnim nijansama i bojama, ali i drugih vrsta, neobičnih oblika cvjeta, koje nisam mogao determinirati.

 

VANILIJA

Najpoznatija jestiva orhideja je vanilija čija aroma je nezaobilazan sastojak većine slastica i parfema. Zanimljivost je da su je od davnina uzgajali srednjoamerički narodi Azteki, a zvali su je tlilxochitl, što znači “crni cvijet”.

Aromu vanilije dodavali su napitku od kakaa koji su zvali xocoatl. Aztečki vladar Montezuma prema predaji je 1520. godine u Meksiku poslužio taj napitak španjolskom osvajaču Hernánu Cortésu koji je nakon toga donio mahune kakaovca i vanilije u Europu.

Prvi pokušaji uzgoja vanilije izvan Meksika i Srednje Amerike nisu urodili plodom. Naime, tek je 1837. godine belgijski botaničar Charles François Antoine Morren otkrio simbiotsku vezu između orhideje i lokalne vrste Melipona pčele prilikom oprašivanja. Zbog toga je Meksiko od 16. do 19. stoljeća imao monopol nad trgovinom vanilijom. Međutim, 1841. Edmond Albius, bivši rob s francuskog otoka Réuniona, usavršio je praktičnu metodu umjetnog oprašivanja cvjetova, čime je omogućen uzgoj sjemena. Zahvaljujući tome, komercijalni uzgoj vanilije počeo je i u drugim zemljama. Danas u glavne proizvođače vanilije spadaju otoci koji su nekad bili pod francuskom vlašću, poput Réuniona, Komorija i Madagaskara koji je i najveći proizvođač. Danas se uzgajaju tri kultivara vanilije, od kojih je najpoznatija V. planifolia koja se uzgaja na malom području Madagaskara. Zbog toga što zahtijeva puno rada pri uzgoju, vanilija je jedan od najskupljih začina. Izuzetno je cijenjena zbog svog okusa i mirisa.

Spašavanje orhideje presadnjom

Zagreb, 190318.
Sve o orhidejama kako presaditi, njegovati prema savjetima vrtlara Hrvoja Kovacha.
Foto: Berislava Picek/ CROPIX
CROPIX

1. Ako ste primijetili da je orhideja počela propadati, bez obzira na godišnje doba, pravo je vrijeme za presadnju

Zagreb, 190318.
Sve o orhidejama kako presaditi, njegovati prema savjetima vrtlara Hrvoja Kovacha.
Foto: Berislava Picek/ CROPIX
CROPIX
 

2. Pripremite supstrat. Možete kupiti već gotov supstrat u nekoj trgovini vrtlarske opreme ili ga napraviti sami. Ako se odlučite za kupnju supstrata, preporučujem da ga dobro prosijete kako biste izdvojili višak prašine koji često može prouzročiti truljenje korijena jer zadržava preveliku količinu vlage.

Zagreb, 190318.
Sve o orhidejama kako presaditi, njegovati prema savjetima vrtlara Hrvoja Kovacha.
Foto: Berislava Picek/ CROPIX
CROPIX
 

2a. Ja sam odlučio ipak sam napraviti supstrat pa sam koristio: koru drveta

Zagreb, 190318.
Sve o orhidejama kako presaditi, njegovati prema savjetima vrtlara Hrvoja Kovacha.
Foto: Berislava Picek/ CROPIX
CROPIX
 

2b. drveni ugljen,

Zagreb, 190318.
Sve o orhidejama kako presaditi, njegovati prema savjetima vrtlara Hrvoja Kovacha.
Foto: Berislava Picek/ CROPIX
CROPIX
 

2c. osušenu mahovinu i

Zagreb, 190318.
Sve o orhidejama kako presaditi, njegovati prema savjetima vrtlara Hrvoja Kovacha.
Foto: Berislava Picek/ CROPIX
CROPIX
 

2d. ljuske jajeta za prihranu kalcijem.

Zagreb, 190318.
Sve o orhidejama kako presaditi, njegovati prema savjetima vrtlara Hrvoja Kovacha.
Foto: Berislava Picek/ CROPIX
CROPIX
 

3. Pažljivo izvadite orhideju iz posude, pazeći da joj pritom ne oštetite korijenje

Zagreb, 190318.
Sve o orhidejama kako presaditi, njegovati prema savjetima vrtlara Hrvoja Kovacha.
Foto: Berislava Picek/ CROPIX
CROPIX
 

4. Pregledajte korijenje i uočite žive, zelene dijelove

Zagreb, 190318.
Sve o orhidejama kako presaditi, njegovati prema savjetima vrtlara Hrvoja Kovacha.
Foto: Berislava Picek/ CROPIX
CROPIX
 

5. Škarama pažljivo odstranite suhe dijelove

Zagreb, 190318.
Sve o orhidejama kako presaditi, njegovati prema savjetima vrtlara Hrvoja Kovacha.
Foto: Berislava Picek/ CROPIX
CROPIX
 

6. Na dno posude stavite dio supstrata

Zagreb, 190318.
Sve o orhidejama kako presaditi, njegovati prema savjetima vrtlara Hrvoja Kovacha.
Foto: Berislava Picek/ CROPIX
CROPIX
 

7. Zatim pažljivo položite orhideju i nasipajte ostatak supstrata

Zagreb, 190318.
Sve o orhidejama kako presaditi, njegovati prema savjetima vrtlara Hrvoja Kovacha.
Foto: Berislava Picek/ CROPIX
CROPIX
 

8. Potopite teglu u posudu s vodom i ostavite je neko vrijeme da se supstrat dobro natopi

Zagreb, 190318.
Sve o orhidejama kako presaditi, njegovati prema savjetima vrtlara Hrvoja Kovacha.
Foto: Berislava Picek/ CROPIX
CROPIX
 

9. Ocijedite višak vode

Zagreb, 190318.
Sve o orhidejama kako presaditi, njegovati prema savjetima vrtlara Hrvoja Kovacha.
Foto: Berislava Picek/ CROPIX
CROPIX
 

Zašto su lončići za orhideje prozirni? Zato što epifitne vrste (Phalaenopsis) najčešće fotosintezom dobivaju energiju, tj. biljka uz pomoć Sunčeve svjetlosti u kloroplastima svojih stanica iz CO2 i vode stvara šećere. Dio te fotosinteze odrađuje i korijenje

Foto: Berislava Picek/Hanza Media, Unsplash, Shotterstock

Izdvajamo

Iz drugih medija