Spomen bonsaija većinu ljudi asocira na malena stabla u posudi. Donekle su u pravu jer doslovan prijevod japanske riječi “bonsai” označava upravo to, “sadnju u posudi”. Međutim, tema je izuzetno kompleksna jer bonsai ne možete dobiti samim time da uzmete sadnicu i posadite je u posudu. To je spoj vrtlarstva i umjetnosti. Moram napomenuti da sam i sam amater u ovakvom umjetničkom oblikovanju, ali pokušat ću vam približiti o čemu se radi.
Princip je uzgojiti minijaturno stabalce koje ima sve karakteristike te biljne vrste u “normalnoj” veličini u prirodi. Da bih vam približio ovu tehniku, koja se veže uz Japan, moram objasniti kako je nastala. Naime, brojne azijske zemlje imaju svoje, do detalja razrađene tehnike uređivanja mini pejzaža i oblikovanja stabalaca. Upravo te tehnike nešto su prema čemu se međusobno prepoznaju i klasificiraju vrhunski bonsaisti.
Prema dostupnoj literaturi, smatra se da je u Kini u doba dinastije Han (200 g. pr. Krista) započelo kreiranje minijaturnih prirodnih pejzaža u posudama, nazvano “penjing”. Penjing ili panzai je drevna kineska umjetnost prikaza i oblikovanja minijaturnih stabala, biljaka i pejzaža.
Penjing se u globalu može razvrstati u tri kategorije:
SHUMU PENJING - podrazumijeva sadnju jednog ili više stabala u posudi (može i u kombinaciji s drugim biljkama). Sama kompozicija dobiva se tako da se dominantni element (stablo) oblikuje uz pomoć žice, podrezivanjem i orezivanjem.
SHANSHUI PENJING - prikazuje minijaturne pejzaže s pomno odabranim i oblikovanim kamenjem, koje je obično stavljeno u posudu s vodom. Malene biljke sade se tako da upotpune kompoziciju.
SHUIHAN PENJING - kombinacija prvih dvaju penjinga. U njemu se voda i zemlja kombiniraju s minijaturnim stabalcima i figuricama koje oslikavaju detaljan pejzaž.
Jedna od poznatijih legendi kaže da je penjing nastao zato što je debeli car smatrao putovanje zamornim, pa je naredio da se u dvorištu njegove palače napravi minijaturna kopija njegova carstva kako bi s prozora spavaće sobe mogao vidjeti cijeli svoj posjed. Želeći sačuvati jedinstvenost svog “mini vrta”, naredio je da se sve koji pokušaju napraviti slično pogubi kao izdajnike.
Bez obzira na legendu, posjedovanje penjinga predstavljalo je svojevrsni statusni simbol. Posebno je bio cijenjen tijekom dinastije Song (960. - 1279. godine), kada počinje uzgoj pojedinačnog stabla u posudi. Te, prve primjerke formirali su tako da su debla rezbarili kako bi nalikovala na zmajeve i druge životinje, a zvali su ih “pun-sai”. Bonsai se proširio u 11. i 12.stoljeću, kada je Kina je izvršila značajan utjecaj na okolne zemlje. U Vijetnamu se razvila tehnika “hòn non bộ”, koja podrazumijeva minijaturni prikaz pejzaža s planinama i otocima, koji su obično vezani vodom, ukrašeni stablima i drugim biljkama. Također, poput kineskog “shuihan panjinga”, može biti upotpunjen malenim figuricama.
Za prijenos bonsaija u Japan i širenje među japanskom aristokracijom i samurajima najzalužnijima se smatraju budistički redovnici (zen). Oni su smatrali da bonsai predstavlja “zelene stube koje vode u nebo” i da je on izravna veza između boga i ljudi. Sam uzgajivač, posvećujući se bonsaiju, njeguje u sebi kreativnost i svake godine zajedno s njime ispočetka proživljava ritam izmjene godišnjih doba. Smatrali su da će vas bonsai nagraditi za pozornost i njegu koju ste mu pružili tako da dobijete mirnoću uma, osjećaj osvježenja i unutarnju smirenost. U 19. stoljeću bonsai se iz Japana proširio na zapad. Prema dostupnim podacima, prva velika izložba bonsaija u Europi održana je u Londonu 1910. godine.
KAKO PO KORACIMA DO NAJLJEPŠEG BONSAI DRVCA
Krenite u ovu avanturu hrabro. Gotovo svaki mali primjerak stabla iz prirode može postati vaš novi zeleni kućni ljubimac. Naš pokazni primjer je stablo duda
ODABIR I PRIPREMA SADNICE
1. Pronađite pogodan primjerak. Idealno bi bilo pronaći mlado stablo, koje je zakržljalo uslijed teških životnih uvjeta (udari bure, razne ozljede, prepreke pri rastu). Prepoznat ćete ga po tome što je nepravilnog oblika.
2. Izvadite ga štihačom. Pažljivo napravite štihačom krug oko stabalca, tako da ga možete podići, a da pritom ne ozlijedite korijenje.
3. Ispiranje korijena.Izvađenom stabalcu, pažljivo isperite korijen od viška zemlje
SADNJA I OBRADA STABALCA
1. OBLAGANJE POSUDE
U posudu za bonsai (Zrinjevac, 42 kn) stavite mrežice na rupe za odvodnju. Time ćete omogućiti normalnu odvodnju i spriječiti curenje drenaže iz posude.
2. POVEZIVANJE MREŽICE ŽICOM
Uzmite duži komad žice (debljine 1 mm) i provucite krajeve kroz rupe za odvodnju i mrežice (izvana u unutrašnjost posude). Kroz svaku rupu za odvodnju ide jedan kraj, u obliku slova U.
3. PUNJENJE POSUDE
Na dno pripremljene posude stavite keramzit. To su kuglice od pečene gline, koje omogućavaju bolju propusnost.
3a. Nakon toga napunite posudu s univerzalnim supstratom za bonsai, koji možete naći u svakoj bolje opremljenoj vrtlarskoj trgovini. Ja sam miješao supstrat s perlitom (anorganski vulkanski pijesak) kako bih dobio još veću propusnost.
4. OBRADA KORIJENA
Da biste mogli posaditi stablo u plitku posudu, potrebno je prilagoditi korijen. To ćete napraviti tako da pilom prikratite debele korijene, posebice ozlijeđene tako da ostanu sitni korijeni.
5. SADNJA
Nakon što ste obradili korijen, položite ga u posudu sa supstratom, koju ste prethodno pripremili, pa žicama učvrstite deblo. Korjenčiće zatrpajte supstratom.
6. OREZIVANJE
Nakon sadnje, vrijeme je za drastičan rez. Škarama orežite deblje grane.
6a. Tanje pažljivo otrgnite prstima, tako će bonsai nepravilnije i zanimljivije zacijeliti.
7. UKRAŠAVANJE MAHOVINOM
Možete ukrasiti supstrat spajanjem komada mahovine.
ELEMENTI MJEŠAVINE ZA BONSAI DOSTUPNI KOD NAS
Vidljiva granulacija (slijeva nadesno (Bonsaje - supstrat, Perlit - anorganski vulkanski pijesak, Keramzit - keramičke kuglice od pečene gline)
Priručni alati za bonsai: razne vrste škara (za deblje grane, za vršne), metlica za čišćenje zemlje s korijenja, pila za orezivanje, žica za povezivanje, žica za ožičavanje, kliješta za rezanje i savijanje žice, mrežica za odvodnju, nož za cijepljenje, odnosno obradu prirodnih rana.
KAKO OBLIKOVATI BONSAI?
Tehnike izrade i oblikovanja bonsaija u azijskim zemljama definirane su do najsitnijih detalja. Svaka pokrajina ima tradicionalno razrađenu tehniku, prema kojoj se oblikovanje u detaljima razlikuje od drugih pokrajina.
Međutim, smatra se da na zapadu te tehnike nisu tako jasno definirane.
1. OREZIVANJE
Da biste znali orezati stablo, morate znati nešto o njegovu rastu. Stabla, naime, imaju prirodnu tendenciju rasta u visinu, tzv. vršnu dominaciju.
To je prirodni mehanizam kojim se stabla bore za svjetlost. Distribucijom rasta u više grane stabla zanemaruju svoje unutarnje i niže grane, koje se zbog toga osuše. Postoje dvije vrste orezivanja bonsaija. Prvo je orezivanje kojim formiramo stablo na osnovan oblik ili stil (“drastičan rez”). Drugo je orezivanje za održavanje te forme, odnosno oblika.
Temeljitim i pravovremenim “drastičnim rezom” suzbijamo “vršnu dominaciju” jer ćete orezivanjem vršnih grana suzbiti neželjeni rast bonsaija u visinu i time prisiliti stablo da raspodjeli rast na unutarnje i niže dijelove. Takav “drastični rez” radite u rano proljeće ili u kasnu jesen, dok je stablo u fazi mirovanja. Orezivanje kojim održavate postojeću formu i usavršavate oblik radite u sezoni rasta (od proljeća do jeseni).
Redovito orezujte svoja stabalca jer ćete tako postići ravnomjerniji rast stabla, pospješiti rast lišća, a time i gustoću krošnji.
Postoji poseban alat za oblikovanje i orezivanje bonsaija, koji vam može uvelike pomoći, ali kao početnici, možete koristiti priručni alat, kao što sam ga i ja koristio.
Za razliku od listopadnih stabala, stabla crnogorice se ne orezuju, nego se isključivo otrgavaju. Naime, ako biste grančice rezali, došlo bi do sušenja iglica na mjestima rezanja. Da biste to spriječili, pažljivo kažiprstom i palcem čupkajte vrhove grančica te tako oblikujte krošnje.
2. DEFOLIJACIJA
Tehnika kojom se uklanjaju listovi s listopadnog stabla tijekom ljeta (u fazi listanja) kako bi izrasli novi listovi. Tako se postiže dodatno grananje i rast sitnijeg lišća, čime stabalce dobiva na kompaktnosti i ljepšoj formi.
3. OŽIČAVANJE
Izuzetno važna tehnika koja se radi uz pomoć žice. Žica se pažljivo omota oko grančice koja se potom pomoću nje savine. Tako ćemo stablo prilagoditi točno željenoj formi. Kod većine stabala može se raditi tijekom cijele godine.
Iz praktičnih razloga, listopadna stabla bolje je ožičavati tijekom faze mirovanja jer je jednostavnije zbog odsutnosti lišća.
Važno je imati na umu da u sezoni rasta i razvoja grane napreduju brzo i žica bi se kao rezultat toga mogla urezati u koru te stvoriti nepoželjne ožiljke. Zato je dobro redovito provjeravati žicu i uklanjati je na vrijeme.
Treba napomenuti da svaka žica nije pogodna za ožičavanje. Budući da je potrebno nekoliko mjeseci kako bi ožičena grančica poprimila formu, obična žica može zahrđati i ostaviti trag hrđe na stablu, što nije poželjno.
Zato je dobro koristiti žice koje neće korodirati. Preporučuje se koristiti aluminijsku žicu za listopadna stabla, a bakrenu za četinjače. Pogodne debljine žice su od 1 do 4 mm, ovisno o debljini grančice koju ožičavate.
MOŽETE LI RAZLIKOVATI PENJING I BONSAI TEHNIKU OBLIKOVANJA?
Ako promatramo s umjetničke strane, stablo oblikovano penjing tehnikom razlikuje se od bonsai tehnike.
Penjing dopušta širi oblik stabla (više je “divljeg izgleda”) i sadi se u posude svjetlijih boja, kreativno oblikovane. Nasuprot tome, bonsai se pojednostavljuje u obliku “profinjenijeg” izgleda, a sade se u neupadljive, plitke posude s jednostavnim linijama i nijansiranim bojama.
JESTE LI ZNALI?
Nije svako maleno stabalce bonsai!
Bonsai su patuljasta, starija stabla u posudama, pažljivo oblikovana kako bi imala sve karakteristike velikog, normalnog, stabla.
NAČINI UZGOJA BONSAIJA
1. Vađenjem pogodnog primjerka iz prirode
2. Oblikovanjem već posađene lončanice
3. Iz margote ili reznice
4. Iz sjemena
Svaki od navedenih načina uzgoja ima svoje prednosti i mane. Sami odaberite način koji vam odgovara. Nadam se da vas nisam obeshrabrio cjelokupnom pričom o nastanku i održavanju. Želio bih da shvatite zašto je tehnika toliko hvaljena i obavijena velom tajne. Jednako tako, želim bonsai približiti svakome od vas, tako da ga sami možete napraviti. Iako stručnjaci smatraju da to nije pogodna tehnika za početnike, pokazat ću vam kako da odaberete pogodan primjerak iz prirode i posadite u posudu.
BONSAI U OBITELJI LEŠINA, ZAGREB
Fikus bonsai obitelji Lešina star je 30 godina! Ljeti ga iznose van u sjenu, a zimi ga drže u zatvorenom. Zalijevaju ga isključivo kišnicom, a o njemu najviše brine tata Ante
OBITELJSKI DOM ZA STARIJE TILIĆ, ZAGREB
Dnevni boravak Doma za starije i nemoćne krase dva stabla bonsai fikusa kupljena prošle godine. Zalijevaju ga jednom tjedno, a prihranjuju svaka dva tjedna. O njima najviše brine vlasnica doma Laura Tilić
ZAVIDNA KOLEKCIJA
Vrtlar Hrvoje Kovač već 20 godina marljivo nadopunjava svoju kolekciju bonsaija
Foto: Berislava Picek/Hanza Media, Instagram
