Iako je prilično dostupan na našem tržištu i nije toliko zahtjevna biljka u smislu održavanja, rijetko ga možete vidjeti u hrvatskim vrtovima. Riječ je o rododendronu, jako lijepoj zimzelenoj biljci. Mislim da se pravi razlog skriva u brzini rasta i trajnosti cvatnje. Naime, iz iskustva mogu reći da su ljudi skloniji odabirati trajnice koje brže rastu i dugotrajnije cvatu. Posebice kad je riječ o grmovima.
Pa, ako imaju izbor, prije će odabrati grmoliko bilje koje cvate od proljeća do kasne jeseni nego rododendron, koji nakratko “zabljesne” svojom ljepotom i potom se ponovno zazeleni. Moram spomenuti anegdotu vezanu uz rododendron i fotografije koje je fotografkinja Berislava Picek snimala za ovaj članak. Naime, prije nekoliko godina poklonio sam supruzi za njezin rođendan jedan primjerak rododendrona, koji držimo u tegli na terasi. To je vrsta koja cijele godine zazelenjuje terasu, a taman oko njezina rođendana u svibnju procvate.
Tako da svake godine “dobije cvijeće” za rođendan. Obično ta cvatnja ide polako. Prvo procvate jedan cvijet pa iz dana u dan sve više njih. Taj period cvatnje traje otprilike 2-3 tjedna. Međutim, ovogodišnje temperature, koje su nam već u svibnju prilično porasle, uzrokovale su nešto neuobičajeno. Ujutro, točno na dan suprugina rođendana, rododendron nas je iznenadio gotovo u potpunosti rascvjetan.
Srećom, tu je naša Berislava “uskočila” i uspjela ga slikati za vas u punom sjaju. Zgodno je imati grmove koji cvatu cijele sezone, ali nekako se “naviknete” na taj cvat u okolišu pa vas nakon nekog vremena i ne oduševljava previše. Međutim, faktor iznenađenja i divota cvatnje daje neku posebnu draž, koju vam može pružiti samo rododendron. Upravo sam vam iz tog razloga odlučio u ovome broju približiti ovu fascinantnu biljku. Rhododendron je vrsta koja, zajedno s azalejom, spada u rod Rhododendron. Hrvatski se naziva još pjenišnik ili sleč. Danas je u svijetu poznato više od 1000 vrsta divljih rododendrona, od kojih su uzgojeni brojni hibridi.
Prirodna staništa divljih vrsta rododendrona su stjenovita područja, tako da je većina rasprostranjena u planinskim područjima Australije, Azije, Europe i Sjeverne Amerike. Treba ga razlikovati od azaleje, s kojima ih se često miješa. Naime, rododendron je isključivo zimzelena vrsta, što znači da cijele godine zadržava listove, dok azaleja ima zimzelenih, ali su većinom listopadne. Rododendron prirodno cvate u proljeće, velikim cvjetovima, koji su skupljeni u cvatove. Listovi su im također veliki i dekorativni pa biljka izgleda atraktivno i kada nije u cvatu.
Azeleje, pak, imaju sitnije, duguljaste, tamnozelene listiće i često ih se može zamijetiti zimi u prodavaonicama u punom punom cvatu. Ona tada prirodno ne cvate, nego je cvat izazvan posebnim načinom uzgoja.
Sam naziv Rhododendron potječe od grčkih riječi rodon = “ruža” i dendron = “drvo/stablo”. Budući da je sistematika Rhododendrona prilično komplicirana, i puno puta je mijenjana, prepustit ćemo je stručnjacima koji se bave njome. Ja ću ih za vas podijeliti u nekoliko grupa da vam olakšam snalaženje.
• rano cvatuće
• kasno cvatuće
• veliki grmovi s velikim cvjetovima
• sitni mali grmovi
• mirišu
• mijenjaju boju u jesen
• podnose sunce
• podnose kalcij u tlu
Moram napomenuti da većina Rhododendrona koje možete pronaći kod nas su najčešće hibridne vrste nastale radom njemačkih, britanskih i nizozemskih uzgajivača.
NAČINI RAZMNOŽAVANJA RODODENDRONA
1) reznicama
2) jednostavnim položenicama
3) zračnim povaljenicama
4) ukopavanjem
5) sedlastim cijepljenjem
KORISNI SAVJETI
Zalijevajte kišnicom od početka proljeća do kasne jeseni. S prihranom počnite krajem ožujka.
ZALIJEVANJE
Najbolje je zalijevati kišnicom jer ona ne sadrži otopljene minerale pa time ne mijenja pH tla. Budući da rododendron voli dosta vlage, zalijevajte redovito od početka proljeća do kasne jeseni, kako se površinski sloj ne bi osušio. Zimi se količina zalijevanja smanjuje.
NJEGA I REZIDBA
S prihranom rododendrona treba započeti krajem ožujka ili početkom travnja te nastaviti nakon cvatnje. Ako imate prilike nabaviti, odličan za prihranu je stajski gnoj, ali isključivo od krava, nikako od drugih životinja. Postoje na tržištu gotova hranjiva za rododendrone koja potiču bogatu cvatnju i reguliraju kiselost tla. Važno je imati na na umu da im je korijen osjetljiv na soli, zato nije dobro koristiti koncentrirana mineralna gnojiva, jer bi to moglo oštetiti korijen.
Ako, pak, imate rododendron u tegli, dobro ga je svake godine nakon cvatnje presaditi u malo veću posudu (širu za jednu veličinu od prethodne). U pravilu rododendrone nije potrebno orezivati.
Međutim, ako je biljka stara, bilo bi dobro nakon cvatnje, orezati i oblikovati grm te odstraniti suhe i bolesne grane. Također, nakon cvatnje bi trebalo porezati ocvale cvjetove, na kojima se počinje razvijati sjeme. Na taj način ćete usmjeriti energiju biljke na rast i potaknuti cvatnju za iduću godinu. Ocvale cvjetove pažljivo režite kako ne bi oštetili mlade izboje, koji se nalaze ispod njih.
RAZMNOŽAVANJE REZNICAMA
U samo šest jednostavnih koraka saznajte kako uspješno i lako razmnožiti svoj rododendron reznicama. Vjerujte, uopće nije tako teško.
1. Odaberite zdravu, mladu grančicu na grmu rododendrona (svjetlije zelene boje)
2. Odrežite je škarama tako da dobijete grančicu dužine 20-ak centimetara
3. Zatim odrežite preostale vršne listove na pola. Naime, najviše vode iz reznice se isparava putem listova, a odvajanjem od matične biljke u reznici se naglo smanji količina vode i hranjivih tvari. Kada na ovaj način smanjite lisnu masu, smanjit ćete potrebu za vodom i hranom, dok reznica ne razvije korijen koji je dovoljno snažan da opskrbljuje biljku potrebnim tvarima.
4. Napravite supstrat tako da pomiješajte treset s pijeskom pa napunite lončić. I štapićem napravite rupu u supstratu.
5. Zatim u nju umetnite pripremljenu reznicu.
Također od metoda koju bih još preporučio je razmnožavanje povaljenicama. Odlučite li se za taj način, to možete napraviti tako da očistite lišće s grane, zatim je “polegnete” na tlo i učvrstite žicom u tlo. Nakon toga granu treba pokriti slojem zemlje. Nakon nekoliko mjeseci, kada se polegnuta grana ukorijeni, može se odvojiti od majčinske biljke. Ne bih preporučio razmnožavanje sjemenom jer za razvoj prvih cvjetova obično treba mnogo vremena.
Foto: Berislava Picek/Hanza Media
