Nema vrta bez salate, povrća koje je vrlo lagano uzgojiti, brzorastuće biljne vrste koja zauzima vrlo malo mjesta na gredici i najbolje raste od ranog proljeća do jeseni. Svatko tko raspolaže i najmanjim slobodnim prostorom, bilo da je riječ o osunčanom prozoru ili komadiću zemlje, može uzgajati svježu i ukusnu domaću salatu. Općenito govoreći, uzgajanje salate i ostalog zelenog lisnatog povrća poput špinata, matovilca ili blitve dobar je izbor za svakog početnika u vrtu. Već su i stari grčki bogovi uz nektar i ambroziju ubrajali salatu među svoja omiljena jela. Ločika - praoblik svih lisnatih salata - bila je sveta i grčkoj božici ljepote Afroditi jer je ispod njezinih listova sakrila dječaka Adonisa. Zato i ne čudi što i danas salatu cijenimo kao pravi izvor mladosti i zdravlja, nezaobilaznu namirnicu velikog broja dijeta i nedjeljnih ručkova.
Salata se razvila od divlje salate (Lactuca serriola) prije oko 2500 godina na području zapadne Azije i istočne Afrike, a posebno je omiljena bila u Egiptu. Divlja salata i danas se često može naći u vrtovima kao korov. Sve do 16. stoljeća koristile su se samo lisnate forme i nisu bile poznate salate glavatice. Za to su zaslužni Francuzi koji su prvi počeli uzgajati modernu salatu glavaticu, uzgojenu iz ločike, koja se prvi put spominje u samostanskim vrtovima, a hrskave kristalke nastale su tek u 19 stoljeću.
Kako u svom vrtu ili balkonu uspješno uzgojiti salatu, saznajte u našem detaljnom vrtnom vodiču koji vas čeka u novom broju časopisa D&D VRT u četvrtak (14.3.) uz Jutarnji list.
