STANOGRADNJA

Nova zgrada u Baštijanovoj ulici na Trešnjevci u duhu je dobre stare tradicije

    AUTOR:
    • Korana Sutlić

  • OBJAVLJENO:
  • 04.03.2019. u 00:36

Julijana Bočkaj

Pokazali su kako do kvalitetnije stambene arhitekture u Zagrebu. Vrijednost investicije u zgradu od šest katova sa 94 stana te s dva trgovačka i ugostiteljskim prostorom u prizemlju bila je sedam milijuna eura

U naselju Trešnjevka u Zagrebu nedavno je završena stambena zgrada prema projektu arhitekata 2A1-Büroa, čiji je investitor tvrtka BaštijaNova.

Ova zgrada odličan je primjer kvalitetne suradnje između arhitekata i investitora, koji im je u potpunosti prepustio projektiranje i vođenje gradnje bez ikakvog uplitanja te se bavio samo prodajom stanova. Vrijednost investicije u zgradu od šest katova sa 94 stana te s dva trgovačka i jednim ugostiteljskim prostorom u prizemlju bila je sedam milijuna eura.

Darko Tomas/Hanza Media

Julijana Bočkaj, Rade Trbara, Tina Vrtarić i Haris Bulić, svi arhitekti 2A1-Buroa

 

HUMANI PRISTUP

Gotovo svi stanovi prodani su prije kraja gradnje. Arhitekti su ih prilagodili željama kupaca.

Investitor je dugo čekao tren kada će parcelu od 3242 kvadrata u neposrednoj blizini križanja Selske i Baštijanove pretvoriti u mjesto na kojem će graditi stambenu zgradu.

- Glavno načelo po kojem je zgrada zamišljena jest da se napravi mudro gospodarenje uloženim novcem kako bi u konačnici bila isplativa, ali ponajviše - humana za buduće stanare. Maksima prodaje stanova ‘rađeno po mjeri čovjeka’ postala je istinit sadržaj, a ne samo marketinški opis - kaže Rade Trbara, vlasnik studija 2A1-Büro i nabraja da su, primjerice, svi hodnici kojima se svakodnevno prolazi rađeni kao mramorni mozaici, ograde su od plastificiranog čelika, rukohvati od toplog drva, kupaonske plohe su glatki kamen bez prekida, a sva stolarija je od drvoaluminija.

Darko Tomas/Hanza Media

Zgrada koja je nedavno završena  je pred useljenjem

Darko Tomas/Hanza Media

Stanovi variraju od manjih od 48 kvadrata, preko srednjih od 80 kvadrata do apartmana veličine 150 kvadrata

 

Darko Tomas/Hanza Media

Fasadni sustav je toplo bijeli sustav fasadne žbuke sa 15 cm termoizolacije, što je, među ostalim, ovu zgradu smjestilo u A razred energetske učinkovitosti. Osim direktnog dodira čovjeka sa zgradom, moment kada se ona prilagođava njegovu mjerilu jest, objašnjavaju arhitekti, da u svojem 80-metarskom volumenu otvara pješački prolaz kako bi se susjedstvo moglo jednostavnije kretati iz novonastalog naselja na sjeveru pri Rabarovoj ulici k Baštijanovoj.

- Južnom pročelju koje gotovo na samoj Baštijanovoj mirno prati liniju ulice u smjeru istok-zapad opreku daje sjeverno pročelje, koje počinje dinamično izbacivati volumene kako bi bilo u izravnom dijalogu s jednako tako razvedenom Medvednicom, na koju se pruža pogled cijelom parcelom. Zgrada se sastoji od dva dijela, svaki ima svoje stubište i lift. Svaki međupodest prirodno osvijetljenog stubišta opremljen je malom galerijom, gdje će stanari moći čuvati bicikle jer potičemo takvu vrstu prijevoza - opisuju arhitekti.

Darko Tomas/Hanza Media

Darko Tomas/Hanza Media

Darko Tomas/Hanza Media
 

Vlasnici automobila, pak, imaju podzemnu garažu na -1 sa 50 zatvorenih i 30 otvorenih garažnih mjesta, a automobili se mogu parkirati i na 60 parkirnih mjesta sjeverno od zgrade.

Darko Tomas/Hanza Media

Stanovi imaju impresivne vizure.

Stanovi variraju od manjih od 48 kvadrata, preko srednjih od 80-ak kvadrata, do apartmana veličine 150 kvadrata, a projektirano je čak 16 tipova različitih tlocrtnih dispozicija.

 

MANJE MJERILO

- Trendovi u prodaji stanova pokazuju naznaku da se dobro prodaju samo potpuno mali ili dekadentno veliki stanovi. Takvu tužnu statistiku ipak valja uzdrmati iznimkom. Ideja ove zgrade bila je ponuditi sve veličine stanova kako bi struktura stanara bila šarenija, a svaki stan je već pronašao svog stanara - govori Trbara i dodaje da je najspecifičniji moment ove zgrade zapravo način na koji je nastala.

Julijana Bočkaj

Julijana Bočkaj

Na podu hodnika je mramor.

Radovi su počeli u kolovozu 2017.godine. Rade Trbara, na čelu svog projektantskog ureda 2A1-Büro, već 17 godina izvodi stambene zgrade po Zagrebu, a kaže kako je ovo bila jedinstvena prilika za realizaciju arhitekture onako kako se nekad davno radila, s idejom da se uložen trudi vidi kao nešto lijepo.

- Pokušali smo odgovoriti na pitanje gdje se nalazi stambena arhitektura unutar današnjeg doba kojeg zovemo fenomen maksimalne bruto razvijene površine. Ako su arhitekti nekoć imali plemenitu priliku projektirati velike javne krovove na vrhovima zgrada koje danas zakon većinom ne dozvoljava, ako su nekoć ostavljali cijela otvorena prazna prizemlja, a prometni zahtjevi i to sada kastriraju, i ako nekoć nisu imali obavezu zadovoljavati ove i one koeficijente, što projektant može učiniti u današnjici - pita se Trbara.

Julijana Bočkaj

Simulacije uređenja stanova

Došli su do odgovora da uloga arhitekata postaje da svoje željene intervencije prenesu u manje mjerilo - na detalje kuće. U zgradi u Baštijanovoj, primjerice, ulazni prostor ima ugrađen otirač, a ne komad tepiha koji pleše po podu, ograda je dizajnirana i plastificirana i nije komad inoks modula visokog sjaja. Lift se čeka u ugodnom prostoru, gotovo poput hotelskog predvorja, a ne u bijeloj rupi. Cijelim stubištem pruža se pogled na Medvednicu, a svaki stan ima terasu iste visinske kote poda kao i interijer, svi prekidači su baš tamo gdje trebaju biti, svaka vrata svojim otvaranjem pružaju vizuru na dobar kadar sobe... No, da bi se svi ti detalji u konačnici izveli, arhitekt - projektant mora aktivno sudjelovati u gradnji. Projektanti su bili na gradilištu od početka do kraja: to su bili Matea Despot, Iva Radošević, Jelena Šardi, Julijana Bočkaj, Tina Vrtarić, Haris Bulić, Sven Duplić i Rade Trbara.

Marina Ćosić

Marina Ćosić

Detalj uređenja trgovine Vrutak koja je u prizemlju.

 

ZARADA

Do kraja 70-ih stanogradnja u Zagrebu bila je, dodaje on, jedna od važnijih arhitektonskih disciplina, ali ne samo kao najčešći tip projekata, nego kao istinski važno polje za realiziranje dobrog prostora. Situacija se, govori Trbara, naglo pogoršala početkom 21. stoljeća, kada su zgrade počele gubiti sve dodatne vrijednosti u zajedničkim i javnim prostorima, u fokus je dospjela zarada ulagača, a život koji se događa unutar i oko zgrade pao je u drugi plan.

MURAL

 

Simbol izvora na zgradi

Na zgradi je upečatljiv grafit, djelo akademske slikarice Sanje Stojković. Za mural je bio raspisan natječaj i izabrana je Sanja. Odabrani rad umjetnice prikazuje vrutak - izvore koji natapaju okolna polja te predstavljaju obilje okoliša, a elemente murala koristila je i na izlozima prostora Vrutka koji se nalazi u prizemlju.  Interijer te trgovine radio je također studio 2A1-Büro.

- Nisu namjeravali baviti se uređenjem interijera, nego ga urediti u svojem dosadašnjem stilu. Predložio sam im projekt interijera kako bi se moderna inačica dućana bolje uklopila u novosagrađenu zgradu. Vlasnici su bili iznimno susretljivi i pustili su nas da uredimo dućan gotovo bez pitanja. Zidove smo obojili u tamnosivu boju na kojoj se ističe suvremena signalizacija s piktogramima koja je dovela do preglednosti dućana. Žuti pod s plavim oblicima poveznica su s muralom, a drvene pergole na stropu utoplile su cijeli prostor - kaže Rade Trbara.

Fotografkinja Marina Ćosić svojim je radovima dala finalni štih cjelokupnom dojmu.

 

Foto: Julijana Bočkaj, Darko Tomas/Hanza Media, Marina Ćosić

Izdvajamo

Iz drugih medija