SEZONSKO VOĆE

Sve o jabukama, ukusnim voćkama koje vole baš svi

    AUTOR:
    • Andreja Čoh

  • OBJAVLJENO:
  • 16.10.2019. u 03:57

Zagreb, 220918.
Andreja Coh, urbana vrtlarica napravila je temu o jabukama; poznatim sortama za klasicni uzgoj kao i starim sortama.
Foto: Berislava Picek / CROPIX

Imate li mali komadić zemlje, posadite jabuku, i to ako je moguće staru sortu. Tako ju je lako održavati, a toliko puno daje...

Jabuka je voćka koja će naći svoje mjesto u svakom voćnjaku. Cijenjena zbog svojega ploda, jabuka se uzgaja u cijelom svijetu, što je veliki pothvat za biljku koja izvorno potječe s planinskog područja Kazahstana, gdje se mogu i danas ubrati plodovi "divljih jabuka" (Malus sieversii). Okusom je potpuno različita od jabuke iz našeg vrta, čiji latinski naziv Malus domestica ukazuje na to da je riječ o kultiviranim sortama prilagođenim čovjekovim okusnim pupoljcima.

Zagreb, 220918.
Andreja Coh, urbana vrtlarica napravila je temu o jabukama; poznatim sortama za klasicni uzgoj kao i starim sortama.
Foto: Berislava Picek / CROPIX
 

Plod "divlje" jabuke je gorak i trpak i gotovo nejestiv, no zahvaljujući čovjeku i životinjama, jabuka je postala neizostavan dio čovjekove prehrane. Na značajnu ulogu u širenju jabuka kao vrste utjecali su ponajviše karavanski putevi koji su služili trgovcima za prijevoz robe preko Istočne Azije u Europu, tzv. Put svile. Roba se prevozila životinjama, deve i konji putem su jeli plodove divljih jabuka, a kako sjeme jabuke sadrži u sebi malu količinu cijanida koji je nevjerojatno gorkog okusa, koštice su neoštećene prolazile kroz probavni sustav i na kraju završile u hrpi balege, osiguravši time dobre preduvjete za klijanje i razvoj mladice.

Zagreb, 220918.
Andreja Coh, urbana vrtlarica napravila je temu o jabukama; poznatim sortama za klasicni uzgoj kao i starim sortama.
Na fotografiji:stare sorte jabuka
Foto: Berislava Picek / CROPIX
 

ČUDO GENETIKE

Određena genetska svojstva jabuke također su pripomogla njenom širenju prirodnim putem. Naime, svaka sjemenka u jabuci sadrži genetski zapis za kompletno novi tip jabuke. Posadimo li sjemenku, izrast će drvo jabuke s tek neznatnim sličnostima sa svojim roditeljem. Da se jabuke ne razmnožavaju tehnikom cijepljenja, svako drvo jabuke na svijetu bilo bi sama sorta za sebe. Botanički naziv za tu genetsku varijabilnost je heterozigota, koja je u slučaju jabuka ekstremna, no to "divljanje" daje biljci određenu prednost prilikom naseljavanja novih područja različitih klimatskih i geografskih uvjeta. Jedno drvo jabuke proizvest će na tisuće potomaka od kojih će barem njih nekoliko imati one kvalitete potrebne da prežive i nastane novo područje.

Svaka sjemenka sadrži genetski zapis za potpuno novi tip, a da se ne razmnožavaju tehnikom cijepljenja, svako drvo jabuke na svijetu bilo bi sorta za sebe. Sjajno, zar ne?

Zagreb, 220918.
Andreja Coh, urbana vrtlarica napravila je temu o jabukama; poznatim sortama za klasicni uzgoj kao i starim sortama.
Foto: Berislava Picek / CROPIX

Zagreb, 220918.
Andreja Coh, urbana vrtlarica napravila je temu o jabukama; poznatim sortama za klasicni uzgoj kao i starim sortama.
Foto: Berislava Picek / CROPIX

STARE I NOVE SORTE

Zato je danas za uzgoj jabuka izrazito važna tehnika kalemljena ili cijepljenja kojom se dobiva potomak istovjetnih osobina svojih roditelja ili, jednostavnije rečeno, biljka je klonirana. Na našem području postoji veliko genetsko bogatstvo starih tradicionalnih sorti koje predstavlja važan dio naše prirodne i kulturne baštine. Premda je većina voćnjaka starih sorti zapuštena, u posljednje se vrijeme čine napori za njihovu obnovu i zaštitu jer se polako stvara tržište za njihove plodove. Istraživanja su pokazala da je plod takvih jabuka znatno kvalitetniji i prednjači u sadržaju bioaktivnih spojeva korisnih za čovjekovo zdravlje.

Stare sorte su za razliku od  komercijalnih otpornije i nije im potrebno toliko tretiranja. Možete ih naći u privatnim rasadnicima

 

Zagreb, 220918.
Andreja Coh, urbana vrtlarica napravila je temu o jabukama; poznatim sortama za klasicni uzgoj kao i starim sortama.
Foto: Berislava Picek / CROPIX
 

Otpornost na bolesti i štetnike im je različita, no sigurno je da je u održavanju voćnjaka potrebno manje koristiti kemijska sredstva (pesticide), čime je proizvod automatski zdraviji za konzumaciju. Glavna mana starih sorti je veća sklonost naizmjeničnoj rodnosti i manje atraktivan izgled ploda. Popularne autohtone stare sorte jabuka koje se izdvajaju zbog svoje kvalitete plodova su gravenstein, ljepocvjetka, boskop, coxs orange, zlatna zimska parmenka, bobovec i božićnica. Sadnice starih voćaka još uvijek se mogu nabaviti u rasadnicima privatnih oplemenjivača starih sorti, ali i preko Zavoda za voćarstvo Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagreb.

Zagreb, 220918.
Andreja Coh, urbana vrtlarica napravila je temu o jabukama; poznatim sortama za klasicni uzgoj kao i starim sortama.
Foto: Berislava Picek / CROPIX
 

VOĆNJAK U VRTU

Za razliku od ukrasnog drveća ili grmolikog bilja, uzgajanje voćki korisniji je pristup oplemenjivanja zelenog prostora unutar kojeg živimo. Čak i ako je riječ o malom vrtu, uvijek se mogu posaditi nekoliko stabala voćki koje će zadovoljiti sve naše potrebe tijekom godine. Još jedan razlog za vlastitim voćnjakom sigurno je činjenica da će biti manje prskane, za razliku od jabuka iz komercijalnog uzgoja gdje se uzgajaju tzv. konzumne sorte, a koje su neotporne te zahtijevaju česta prskanja zaštitnim sredstvima.

Dodajmo da se proizvodni proces sastoji i od skladištenja, kao i držanja jabuka na policama u dućanu, što opet traži dodatno tretiranje voća kako bi se usporilo propadanje. Mnogi će zato oguliti koru s jabuke, no ako znamo da u kori ima najviše antioksidansa, postavlja se pitanje jedemo li još uvijek zdravo voće.

Zagreb, 220918.
Andreja Coh, urbana vrtlarica napravila je temu o jabukama; poznatim sortama za klasicni uzgoj kao i starim sortama.
Foto: Berislava Picek / CROPIX
 

UZGAJANJE JABUKA

Prilikom planiranja i odabira sorti potrebno je uzeti u obzir koliko će veliko stablo određenog kultivara narasti. Veličina stabala uvelike određuje podloga na kojoj je stablo cijepljeno, a u rasadnicima u ponudi su voćke kalemljene na bujne, srednje bujne i slabo bujne podloge, sve ovisi o tome koliko je prostora u vrtu.

Sad je pravo vrijeme za sadnju, a tlo je poželjno barem tjedan dana prije prorahliti i iskopati jamu široku 1 m i duboku 60-70 cm

 

Kod uzgoja jabuka na ekološki način sade se otpornije sorte, koje su prilagođene klimatskim uvjetima i razvijaju jači korijenov sustav koji će iz tla crpiti dovoljno hranjiva. Takve sorte najčešće rastu na podlozi MM-106 i idealne su za male voćnjake u vlastitom vrtu te za dobivanje stabla srednje visine koje se može oblikovati za lakšu berbu.

Zagreb, 220918.
Andreja Coh, urbana vrtlarica napravila je temu o jabukama; poznatim sortama za klasicni uzgoj kao i starim sortama.
Foto: Berislava Picek / CROPIX
 

SADNJA U JESEN

Jesen je pravo vrijeme za sadnju sadnica jabuka, odnosno mogu se saditi sve do ožujka, sve dok tlo nije zamrznuto. Kako bi se kvalitetno pripremilo, tlo za sadnju voćke poželjno je barem tjedan dana prije prorahliti i iskopati jamu široku metar i duboku od 60 do 70 centimetara. Ako niste sigurni u kvalitetu tla, bilo bi dobro prije sadnje dati zemljište na analizu koja će pokazati i optimalnu dohranu za tlo.

To je bitno jer je jedino prije sadnje moguće dobro dohraniti tlo unutar kojeg će se razvijati korijenov sustav stabla. Drvo jabuke sadi se na sunčanoj poziciji, a zbog oprašivanja najbolje bi bilo posaditi više od jednoga stabla. Stabla s golim korijenom najbolje je posaditi u doba mirovanja u jesen kada je tlo još uvijek toplo, a kontejnerska stabla mogu se saditi u bilo koje vrijeme, osim kad je zemlja smrznuta ili kad je jako mokra.

Pogledajte i koje su četiri najpopularnije sorte te kako napraviti sušene jabuke i kompot.

Foto: Berislava Picek/Hanza Media

Izdvajamo

Iz drugih medija