Poznati talijanski arhitekt Stefano Boeri, autor je Vertikalne šume u Milanu, koncepta koji se sastoji od dva nebodera unutar kojih su luksuzni stanovi s terasama na kojima je zasađeno živo drveće. Imaju oko 10 tisuća četvornih metara vegetacije. Njegov projekt “Bosco verticale” i u druge gradove i urbane sredine vraća zelenilo. On je zvijezda svjetske arhitekture - osim u Milanu, urede ima još u Šangaju i Tirani - ali i aktivist za gradnju u suradnji s prirodom, vizionar, futurolog, sveučilišni profesor, čiji se mnogi projekti sada grade ili su u planu, te se od njega mogu očekivati još mnoga iznenađenja...
Gostovali ste na sajmu InDizajn festival u Zagrebu. Je li to bio vaš prvi posjet Hrvatskoj?
- Da, to je bio prvi put, ali prilično dobro poznajem hrvatski arhitektonski milje. Prije petnaest godina vodio sam žiri nacionalnog arhitektonskog priznanja i to je bila prilika da se približim sofisticiranim arhitektima poput studija 3LHD, sa Zidarićem i Ćurkovićem, Sašom Randićem, Njirićima. Također, dugi niz godina surađujem s hrvatskim arhitektom Davorom Popovićem.
Aktualna je tema klimatskih promjena. Govorili ste o tome na festivalu pred punom dvoranom?
- Nedavno smo se predstavili na samitu UN-a o klimi u New Yorku. Pokazali smo ‘Veliki zeleni zid’, projekt svjetske obnove šuma kroz gradove koji stvaraju zelene boje.
Projektom razvijenim s FAO-om, UN-om, C40 i drugim međunarodnim istraživačkim centrima, GGWC želi ojačati ulogu gradova u borbi protiv klimatskih promjena, počevši od ideje “Velikog zelenog zida”, zelenog koridora koji planira obnoviti degradirane krajolike u afričkom Sahelu.
Nakon vertikalne šume na neboderima u Milanu, projektiram i dva “šumska grada”
Opišite nam taj projekt.
- Prema našoj viziji, 500.000 hektara novih urbanih šuma i 300.000 hektara prirodnih šuma u približno 90 gradova koji se protežu od Afrike do Srednje Azije. Moglo bi ih se pošumiti i održavati do 2030. godine, ali ne samo to, nadamo se i proširenju. Na festivalu sam govorio i o ideji povezivanja svih europskih zemalja zelenim koridorima i šumama.
Vaš šumoviti neboder u Milanu mnogima je danas inspiracija. Ipak, je li bilo nekih sumnji i otpora tijekom procesa prije gradnje?
- Iskreno, izgradnja prve vertikalne šume nije prošla bez izazova. Na putu sam bio okružen skepticima koji su dovodili u pitanje izvedivost ove naizgled lude ideje. Kako će stabla preživjeti u vjetrovitim uvjetima? Kako će balkoni izdržati težinu stabala? Kako će se biljke zalijevati? Hoće li korijenje nanijeti štetu građevini? Kako bih uvjerio one koji su sumnjali, odlučio sam surađivati s multidisciplinarnim timom botaničara, inženjera i arhitekata i vjerujem da su iznašli dobra rješenja za svaki od tehničkih izazova. Pažljivim promišljanjem i istraživanjem odredili smo odabir i položaj svake biljke. Balkoni na kojima se nalazi zelenilo posebno su dizajnirani i postavljeni tako da drveću i ostalim biljkama daju dovoljno prostora za rast i idealnu količinu sunčeve svjetlosti u skladu s potrebama svake vrste. Danas se za svaku novu vertikalnu šumu koja se gradi ovaj istraživački postupak započinje iznova, jer se moraju uzeti u obzir klimatski uvjeti i izvorne vrste bilja.
Što vas pokreće i inspirira u stvaranju?
- Postupak dizajniranja zapravo nije potpuno predvidljiv. Projekt mi često dođe na kraju procesa koji je nelinearan i nelogičan. Ponekad imam najljepše ideje dok radim nešto potpuno drugačije od rada, nekad intuicija ili rješenje neke situacije dođu tijekom vožnje. Vrlo često se probudim usred noći s odličnom idejom za projekt. Zapravo, mnogi projekti koje sam radio nastaju nakon iznenadnog noćnog buđenja.
Kako ste došli na ideju za Vertikalnu šumu i neboder u Milanu?
- Ideja okomite šume proizlazi iz odnosa opsjednutosti, intuicije i opsesije koju imam prema drveću. Čitao sam ‘Baron na drvetu’ Italoa Calvinoa i bio pod utjecajem Josepha Beuysa i njegove metamorfoze mineralnog i organskog... Mnogo godina kasnije, svjedočeći porastu mnogih staklenih nebodera u Dubaiju, zapitao sam se je li moguće ostvariti moju intuiciju i pomislio da je možda vrijedno pokušati zamisliti ‘visoku kuću za drveće’ u centru velikoga grada. Zapravo, Vertikalna šuma uistinu je dom za drveće, koje također ugošćuje mnoge ljude, ali i ptice!
Drveće se u vertikalnom neboderu zalijeva sofisticiranim izraelskim sustavom navodnjavanja, koji također reciklira sivu vodu
Kako je danas u tome neboderu, gledano s vremenskim odmakom? Što vam kažu oni koji u njemu stanuju? Održavaju li stabla?
- Kad odem posjetiti Vertikalnu šumu u Milanu i slučajno sretnem nekog od stanara, uvijek imam pozitivne povratne informacije. Život u kontaktu s tolikom količinom zelenila, i to u gradu, prilično obnavlja i mnogi od njih također su svjedoci zanimljivih pojava koje ljubazno prijavljuju u naš ured. To je, primjerice, prisutnost novih vrsta ptica koje se zbog gnijezda na neboderu ponovo gnijezde u gradu. Što se tiče održavanja, naporno smo radili na tome da biljke budu dobro njegovane. Drveće se zalijeva sofisticiranim izraelskim sustavom navodnjavanja koji, također reciklira sivu vodu. Središnji nadzorni sustav prati razinu vlage i cjelokupno stanje postrojenja. Kako bi se izbjegla upotreba pesticida, uvedene su posebnosti za drugačiji način suzbijanje štetočina. Također smo pridonijeli izumu nove profesije - letećih vrtlara. Tim letećih vrtlara visi s vrha zgrade kako bi pregledali i obrezali biljke tri puta godišnje.
IZMISLILI NOVO ZANIMANJE
U šumskom neboderu tim letećih vrtlara visi s vrha zgrade kako bi pregledao i obrezao biljke tri puta godišnje, a tako će funkcionirati i održavanje novog šumskog grada
Koje nove projekte pripremate?
- Danas radimo u različitim zemljama na različitim mjerilima - zajednički ključ svih intervencija koje poduzimamo jest obnova urbanog okruženja kroz vertikalne ili urbane šumarske projekte. Uspjeh Vertikalne milanske šume stvorio je priliku da sve više i više proučavamo ovu tipologiju gradnje u različitim dijelovima svijeta u kojima radimo i prema potrebama klijenata. Trenutačno gradimo višenamjensku zgradu s vertikalnom šumom u Nanjingu u Kini, u vrlo zagađenom području, te vertikalnu šumu Trudo u Eindhovenu u Nizozemskoj, koja će prva biti realizirana za socijalno stanovanje. Upravo smo u Kairu u Egiptu predstavili prvi projekt vertikalne šume na sjeveru Afrike koji će nam pružiti mogućnost za proučavanje i istraživanje novih ekosustava. Radimo i na manjim zgradama koje imaju ogromne površine zelenih krovova u Antwerpenu, Belgiji i Milanu. Naravno, i na masterplanovima kroz koje imamo mogućnost povezati sve intervencije vertikalnih šuma u cjelovitiji, ali još složeniji sustav, koji čine orbitalne šume i zeleni hodnici koji postaju nova životna snaga gradova jačajući učinke krčenja šuma. Jedna od najuzbudljivijih šansi koju naš ured ima u posljednje vrijeme je dizajniranje dva šumska grada, jednog u Južnoj Americi i drugog na Bliskom Istoku, što nam je omogućilo pokretanje novog poglavlja našeg istraživanja i prakse.
Središnji sustav za nadzor
Sustav prati razinu vlage i općenito stanje postrojenja. Umjesto pesticida, uvedene su inovacije za suzbijanja štetočina
Recite nam nešto o projektima u Tirani.
- Radili smo na novom masterplanu albanske prijestolnice 2016. godine i sada, u skladu s njegovim smjernicama, radimo na četiri različita projekta. Gradimo okomitu šumu u blizini Trga Majke Terezije, potom u središnjem kvartu gradimo kocku Blloku, komercijalnu i poslovnu zgradu s posebnom oblogom s visokom performansom u pogledu toplinske učinkovitosti, zahvaljujući tehnološkom sustavu s dvostrukom kožom. I posljednje, upravo započinjemo s izgradnjom škole po uzoru na ‘otvorenu zgradu’ koja radi 24 sata dnevno i sedam dana u tjednu kako bi služila svom kvartu i zajednici kao građanskom centru u vremenu kada se obrazovne aktivnosti ne održavaju. Moji partneri Francesca Cesa Bianchi, Marco Giorgio i ja odlučili smo nedavno otvoriti novu podružnicu našeg ureda u Tirani kako bismo pravilno pratili sve te projekte.
Koliko je zelenilo važno u gradovima? Što mislite da će se morati promijeniti u gradovima budućnosti?
- S jedne strane, gradovi se mogu smatrati prvim odgovornim subjektima za klimatske promjene, ali s obzirom na to da su oni i prve žrtve njegovih učinaka, mislim da bismo trebali početi djelovati upravo počevši od gradova i metropola. U gradovima smo počeli s najlakšim i najdemokratskijim činom koji imamo na raspolaganju: sadnjom drveća!
Trenutno radimo na ForestaMIu - velikom projektu pošumljavanja, razvijenom s općinom, Politehničkim sveučilištem i istraživačicom Marijom Chiarom Pastore, koji će rezultirati s više od tri milijuna stabala zasađenih do 2030. godine u Milanu. Drveće pomaže u smanjenju učinka otoka topline, apsorbira CO2, sitnu prašinu i stvara kisik, da ne spominjemo pozitivan učinak koji zeleno okruženje ima na čovjekovo fizičko i psihičko zdravlje. Projekti urbanih šumarstava koji se razvijaju u skladu s preciznom regeneracijskom politikom moraju se provoditi u postojećim naseljima, dok se zelene površine - parkovi, hodnici, krovni vrtovi, zelene fasade - i održivi sustavi proizvodnje hrane i energije, moraju integrirati na početku procesa dizajniranja u gradovima.
Imate li arhitektonski neostvareni san?
- S obzirom na to da sam veliki ljubitelj nogometa, trenutno je moj najveći arhitektonski san novi zeleni stadion Milana, okružen parkom od 20 hektara, u srcu grada.
Vizionar ste, vidite li našu daljnju budućnost na drugim planetima? Kad ćemo se seliti gore, kad ovdje sve izgradimo?
- Kad počinjemo rad na našim projektima, uvijek kreiramo apstrakcije i to je način da učvrstimo svoju sposobnost predviđanja novih životnih rješenja. Vođeni tim uvjerenjem, s mojim uredom u Kini i Sveučilištem Future City Lab della Tongji pokušali smo zamisliti Šangaj 2117. godine. Međutim, s obzirom na sve učinke koje klimatske promjene stvaraju sada, Šangaj će vjerojatno biti potopljen morem, ako se ne učini ništa za borbu protiv globalnog zatopljenja.
Tako smo razvili projekt, viziju kolonije Šangaja na Marsu. ‘Novi Šangaj’ koji bi se mogao ostvariti zahvaljujući ‘sjemenkama’ novih ekosustava, koji bi mogli dovesti do stvaranja atmosfere i povoljne klime za ljudski i biljni život.
“Vertikalno sjeme šuma na Marsu” predstavljeno je na ulazu velike izložbe SUSAS 2017. u luci Minsheng u Šangaju i pokrenulo je raspravu o mogućnostima življenja na drugim planetima u budućnosti.
Foto: Getty
