VARAŽDIN

Gotovo nepoznata bogata baština grada u knjizi “Arhitektura 20. stoljeća u Varaždinu - tekstovi 2017./2018.”

Mladi arhitekti otkrili modernu sugrađanima. Varaždin je preopterećen teretom povijesne jezgre i percepcijom da je svaka dekorirana povijesna građevina “barokni stil”, a kockasta ravnog krova “socijalistički stil”. No, mišljenje građana o moderni sad je pozitivnije

Prva asocijacija na Varaždin je da je on barokni grad. No, knjiga “Arhitektura 20. stoljeća u Varaždinu - tekstovi 2017./2018.” koja je predstavljena nedavno u Orisu pokazuje i jedan drugi njegov zanimljivi urbani sloj.

Uz najvrednije ostvarenje 20. stoljeća u gradu, Gradsko groblje uređeno prema zamisli Hermana Hallera, zanimljiva su brojna druga ostvarenja, kao što je zgrada Elektre Borisa Krstulovića, robna kuća Vama Aleksandra Dragomanovića, Ede Šmidihena i Radovana Nikšića, robna kuća Varteks Miroslava Begovića, nekoliko objekata Stjepana Planića. Marija i Radimir Čačić ostavili su neizbrisiv trag u Varaždinu postmodernim i kasnomodernističkim projektima, poput interpolacije uredske zgrade Coning u povijesnoj jezgri...

RADNA SKUPINA VŽ

Zbirka objavljenih tekstova djelo je Radne skupine Varaždin (RVS), čiji je voditelj Filip Kobzinek. RSV je osnovalo Društvo arhitekata Varaždina u veljači 2017. u svrhu istraživanja, mapiranja i popularizacije arhitekture 20. stoljeća u gradu. Kao jedan od istaknutijih ciljeva definirano je osvještavanje i educiranje građana o vrijednostima moderne arhitekture, kako u svijetu, tako i u Varaždinu. Projekt RSV-a pionirskog je tipa, jer je gotovo sav istraživački interes za arhitekturu grada usredotočen na povijesni centar. Ova je publikacija jedna od prvih koje se bave tom temom. A upravo je 20. stoljeće u Varaždinu ostavilo brojne sagrađene prostore i lokalitete.

- Knjiga je produkt našeg istraživanja, a ne cilj. Od samog osnutka naš je cilj bilo istraživanje i popularizacija arhitekture Varaždina, educiranje građana i institucija o vrijednosti stilova 20. stoljeća te njihovo očuvanje. Danas se istraživanja često rade za obrazovanu ili zainteresiranu malu skupinu ljudi i često završavaju tiskanjem knjige. Mi smo krenuli drugim smjerom - istraživanje građe i potom predstavljanje pronalazaka građanima. Oni su naposljetku ti koji koriste navedene prostore i najvažniji su za njihovo očuvanje - kaže Filip Kobzinek.

  • IME DJELA: Stambene zgrade Stupići
  • ARHITEKTI: Nikola i Ines Filipović i Ivan Filipčić
  • SAGRAĐENO: 1965. godine
  • FOTO: Vlasništvo obitelji Kobzinek

Od samog početka skupinu su s njim činile Janja Ivanec i Vedrana Kocijan. S vremenom se postava grupe mijenjala, a danas su s njima i Antonija Galac, Petra Korpar, Đurđica Komar i Tatjana Cafuk, a lani su radu pridonijeli Kristina Škrokov i Janko Jelić.

- Od početka smo prisutni na društvenim mrežama, gdje objavljujemo zanimljive pronalaske i tako prenosimo znanje građanima. Povezali smo se s lokalnim medijima te smo za najčitanije lokalne novine pisali feljtone o arhitekturi 20. stoljeća u Varaždinu. Za građane smo organizirali više predavanja i edukativnih šetnji. Također, odmah na početku uspostavili smo partnerstvo s lokalnim institucijama važnima za istraživanje - Konzervatorskim odjelom, Gradskim muzejom Varaždin i Državnim arhivom Varaždin - rekao je F. Kobzinek.

  • AUTOR FOTOGRAFIJE: Domagoj Kolonić
  • ARHITEKT: Boris Krstulović
  • IME DJELA: uredska zgrada Elektra
  • GODINA: 1977.
  • OBJAŠNJENJE: Zgrada Elektre ovjenčana je nagradom “Viktor Kovačić” za 1977. godinu
  • IZVOR: RSV, DAV
GROBLJE

Iako Varaždin nije prvi grad, dodaje on, koji padne na pamet kad je u pitanju arhitektura 20. stoljeća, varaždinske građevine su u kontekstu projektantske uspješnosti uglavnom solidne kvalitete uz nekoliko vrlo vrijednih ostvarenja.

- Tijekom 20. stoljeća grad je površinom i brojem stanovnika narastao i izmijenio se više nego ikad prije u povijesti, što ovo razdoblje svrstava među najvažnija razdoblja razvoja grada. Tvrtke poput Zagorja i Coninga u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata znatno su podigle kvalitetu prostora u gradu - govori Filip Kobzinek.

Najvrednije ostvarenje 20. stoljeća u gradu je Gradsko groblje. Taj je lokalitet danas zaštićen i valoriziran te se smatra jednim od simbola grada, zbog čega im nije bio u fokusu interesa.

- Uz groblje, najvrednije ostvarenje je uredska zgrada Elektre Borisa Krstulovića, ovjenčana nagradom Viktor Kovačić 1977. godine, koja je još u relativno očuvanom stanju. Nasuprot Elektre, Boris Krstulović 1984. podigao je stambenu zgradu za koju je dobio nagradu ‘Drago Galić’ za najbolje arhitektonsko ostvarenje u području stambene arhitekture. Vrijedne javne zgrade su robna kuća Vama Aleksandra Dragomanovića, Ede Šmidihena i Radovana Nikšića, robna kuća Varteks Miroslava Begovića, zgrada suda Nikole Filipovića, stambene zgrade Nikole i Ines Filipović, mnogobrojni projekti Stjepana Planića... Od obiteljskih kuća najvrednije su vile Oblath i Friedlander Zlatka Neumanna te vila Smolić od Planića - nabraja on.

  • AUTOR FOTOGRAFIJE: RSV
  • IME DJELA: Robna kuća Vama (prednji plan) Vodotoranj (stražnji plan)
  • ARHITEKTI: Robna kuća Vama: Aleksandar Dragomanović, Edo Šmidihen, Radovan Nikšić Vodotoranj: Milan Delenardo
  • GODINA: 1978. (Vama)
“VAMA”

Mnogi poznati arhitekti, poput Lavoslava Horvata te Kauzlarića i Gomboša, gradili su za varaždinske tekstilne tvornice poput Varteksa. Većina građevina toga razdoblja, kako kaže, pretrpjela je neke izmjene, poput zamjene stolarije PVC-om, a najgore promjene doživjela je robna kuća Vama, čija je sudbina neizvjesna.

- Varaždin je preopterećen teretom povijesne jezgre i percepcijom građana da je svaka dekorirana povijesna građevina ‘barokni stil’, a svaka kockasta građevina ravnog krova ‘socijalistički stil’. Mišljenje građana o moderni dugo je bilo uglavnom neutralno do negativno zbog negativnih posljedica Generalnog urbanističkog plana Dragutina Boltara iz 1960. godine. Taj je kontroverzni plan omogućio rušenje dijela povijesne jezgre i gradnju novog modernističkog centra u samoj jezgri, što mnogi doživljavaju kao devastaciju. Nakon dvije godine našeg rada počeli smo primjećivati da su se neke stvari počele mijenjati - rekao je on i dodao da su njihove akcije i predavanja bile dobro posjećene te da imaju solidnu suradnju s gradskom i županijskom vlasti

  • AUTOR FOTOGRAFIJE: nepoznat
  • ARHITEKT: Ing. S. Cernjak, Ing. J. Neumann
  • IME DJELA: Upravna zgrada Tekstilne industrije Varaždin (Varteks)
  • GODINA: 1927.
  • OBJAŠNJENJE: Radnici Tekstilne industrije Varaždin fotografirani ispred upravne zgrade današnjeg Varteksa
  • IZVOR: Gradski muzej Varaždin, Zbirka fotografija i negativa

Skupljali su sve raspoložive podatke pa su tako prikupili i veliku fototeku koja je djelomično nastala u suradnji s institucijama, poput Gradskog muzeja Varaždin, i iz privatnih fotoalbuma.

- Cijeli projekt Radne skupine je volonterski; sve djelatnosti i istraživanje radimo s vrlo malo sredstava koje dobivamo preko donacija ili prijavljivanjem na natječaje za financiranje. Tisak knjige financiran je sredstvima Hrvatske komore arhitekata za godišnje projekte članova. Drugo izdanje knjige ovisit će o donacijama - kaže on.

Smatra da se baština moderne rastače. To, pitamo ga, vjerojatno vrijedi za čitavu Hrvatsku.

  • IME DJELA: Dravski bazeni
  • TRAJANJE GRADNJE: 1949. - 1954.
  • ARHITEKT: Stjepan Planić
  • FOTO: razglednica

- U kontekstu arhitekture dobro objašnjenje našeg stajališta dala je Antonija Galac u članku o stambenoj zgradi za činovnike Tekstilne industrije Varaždin Stjepana Planića. Ona uspoređuje načela modernističkog projektiranja koja su utjecala na tu zgradu s neoliberalnim kapitalističkim načelima maksimizacije profita koja su prisutna u suvremenoj stanogradnji; dok je Planić projektirao velike i bogate uvučene zasjenjene terase u prizemlju, dvije vrste vrtova za stambene jedinice, bazen za igranje djece i prostrane stanove s velikim prozorima, današnje stambene zgrade karakteriziraju supstandardne kvadrature stanova, mali PVC prozori i maksimalno iskorištavanje površine parcele na kojoj se u postotak zelenila uključi ono što je preostalo nakon asfaltiranja parkirališta - objašnjava Filip Kobzinek.

  • AUTOR FOTOGRAFIJE: nepoznat
  • ARHITEKT: Zlatko Neumann
  • IME DJELA: Vila Oblath
  • GODINA: 1934.
  • OBJAšNJENJE; Vila Oblath nakon bombardiranja u Drugom svjetskom ratu
  • IZVOR: Gradski muzej Varaždin, Zbirka fotografija i negativa

Radna skupina Varaždin napravila je i popis zanimljivih i vrijednih građevina za koje smatraju da ih treba istražiti, a među njima je i popis najvažnijih građevina koje bi prema njihovu mišljenju trebalo zaštititi. Prošle su godine počeli razgovarati s Konzervatorskim odjelom u Varaždinu o pokretanju zaštite za te lokalitete.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
25. travanj 2024 00:28