Knjiga donosi prikaz i analizu planiranih seoskih naselja u Hrvatskoj od sredine 18. do sredine 20. stoljeća. Kulturna baština sela dugo je vremena bila zanemarivana jer je bila smatrana “nižim” rangom baštine, a pri tome se misli na prostorne strukture sela. Stoga je ova knjiga pokušaj ukazivanja na prepoznatljive prostorne strukture sela, kao vrijedne baštine, koja pridonosi prostornoj raznolikosti, mozaičnosti, ali i prostornom identitetu Hrvatske. Prostorne strukture sela mijenjale su se kroz povijest, a ovisile su o političkim, ekonomskim, društvenim, kulturnim i prirodnogeografskim uvjetima.
Hrvatska sela nisu nastajala samo spontano, nego i planirano.
- Obično se pretpostavlja da su sela nastajala spontano i da im je prostorna struktura ovisila samo o prirodno geografskim predispozicijama, kojima se ljudsko naselje jednostavno prilagodilo. Gotovo je nepoznato, barem široj javnosti, kako su sela barem jednako često nastajala svjesnom namjerom naseljavanja, koju je pratilo planiranje i prostorno strukturiranje - kaže J. Kranjčević.
Knjiga je dio znanstvenog projekta Urbanizam nasljeđa (HERU) koji financira Hrvatska zaklada za znanost, a provodi Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, akademik Mladen Obad Šćitaroci.
