Konferencija New Link u Zagrebu

Morten Kabell, bivši gradonačelnik Kopenhagena: “Biciklizam u gradu nije sport nego transport”

    AUTOR:
    • Korana Sutlić

  • OBJAVLJENO:
  • 14.10.2018. u 09:58

I ja to mrzim, hodati gradom kao u Zagrebu, a da se iza mene naglo zaustavi bicikl ili se guraju biciklisti. Zašto stvoriti grad u kojem se ljudi boje hodati? Svatko treba dobiti svoj prostor, ističe Kabell

Bicikli mogu postati glavni prijevoz u gradovima budućnosti. Oni to i moraju postati - kazao je Morten Kabell, urbanist, bivši političar te nekadašnji gradonačelnik za tehničke i okolišne poslove Kopenhagena, koji je gostovao na konferenciji New Link u Zagrebu. Naime, Kopenhagen ima glavnog gradonačelnika i šestero gradonačelnika zaduženih za razna područja. Morten Kabell bio je u upravi Grada Kopenhagena 20-ak godina, a neko vrijeme i jedan od gradonačelnika. Danas je direktor u tvrtki Copenhagenize koja se bavi uvođenjem biciklističkih zona u gradove. Kopenhagen ima 460 kilometara uređenih biciklističkih staza i zelenih putova uz 16 posebnih mostova za bicikliste, kao što je “Biciklistička zmija” studija DISSING+WEITLING Architecture.

- Ja sam samo čovjek koji vozi bicikl, nisam biciklist, nego sam urbanist. Biciklizam u gradu nije sport nego transport. Mi smo Homo sapiensi koji se kreću i moraju se kretati. Više od 7000 godina ulice su mjesta na kojima se družimo. Chicago, Sidney i New York nekoć su bili biciklistički gradovi, ali danas su kao Zagreb, gdje dijete ne bi pustio u školu samo na biciklu - rekao je Morten Kabell.

Morten Kabell Foto: Rasmus Hjortshøj - COAST Studio

Imali smo glavnu ulicu u centru Kopenhagena i mjerenja su pokazala da se njome toliko sporo vozi autima, kao da smo i dalje u kočijama s konjima. Danas su tu biciklisti i pješaci glavni, uz jednu traku za vozila, kaže M. Kabell

 

PJEŠACI

Istina je, dodaje on, da za automobile više nema mjesta u velikim gradovima, ali to neki još ne shvaćaju. Ulice u središtu trebalo bi prepustiti javnom prijevozu, pješacima i biciklistima te ostaviti tek malo mjesta za vozila. I to po sistemu, kaže M. Kabell, da je biciklistima i pješacima najlakše kretanje središtem grada, potom je to malo teže javnom prijevozu, a automobilima je vrlo teško. To je, smatra on, slika budućnosti prijevoza do posla, škola... Bicikle ne treba tretirati kao automobile, to su, kaže on, pješaci koji se brzo kreću.

- Kopenhagen je prije 50 godina bio grad orijentiran prema automobilima. Sad imamo potpuno drukčiju sliku. Recimo, imamo pješačku zonu na jednom trgu u strogom centru, gdje ljudi piju kavu, parkiranje je dozvoljeno samo za bicikle na mjestu gdje su bili auti čime je oslobođeno dosta prostora. Tom je promjenom sve naraslo na toj lokaciji, primjerice vrijednost svih nekretnina. Ugodnije je za stanovanje, a kako sada ima i mjesta za ljude, oživjeli su ulični lokali - govori Kabell.

Samo za bicikliste: most Biciklistička zmija, djelo studija DISSING+WEITLING Architecture

 

Promijenila se i jedna od glavnih prometnih ulica u središtu toga grada koja je imala trake za vozila u dva smjera.

- Mjerenja su pokazala da su se vozila tuda kretala toliko sporo kao da se i dalje vozimo u kočijama s konjima. Uvedena je velika promjena; sad imamo pet metara široku stazu za bicikle s jedne i druge strane ulice, prije toga se nalaze odvojene staze za pješake i jedna za automobile. Mislite da tom ulicom sad prolazi manje ljudi dnevno? Godine 2008. tuda je prolazila 81.000 ljudi, a zadnjih ih je godina 97.000, od toga je najviše posto pješaka, potom biciklista i automobila i onda javnog prijevoza. Porastao je broj pješaka jer se osjećaju sigurnije na ovoj ulici - navodi Kabell. Kopenhagen je u posljednjih 15 godina uložio oko 280 milijuna eura u biciklističku infrastrukturu, što je usporedivo s gradnjom oko tri kilometra kvalitetnijeg tunela za automobile u Danskoj. Taj grad u postotku ima najviše biciklista u prometu na svijetu (42 posto), Amsterdam ih ima 30 posto, a primjerice Beč 7 posto.

- Kad se ulice oslobode od zagušenog prometa vozilima, odjednom ljudi shvate da je grad za njih, da su to mjesta za uživanje, pa se tu dogode i razna druženja, a to je dobro za sve, pa tako i za ekonomiju. Ako se promet organizira tako da ga većinom koriste autobusi ili vlakovi, biciklisti i pješaci umjesto automobila, dobiju se gradovi po mjeri čovjeka i ljudi koji su zadovoljni jer mogu brže obaviti svoje privatne i poslovne obveze - ističe.

Kopenhagen most Biciklistička zmija

 

UŽIVANJE

I Kopenhagen je griješio u prošlosti s obojenim biciklističkim trakama na kolniku ili pločniku, upozorio je Kabell na zagrebački primjer, što nije bilo sigurno ni za jednog sudionika u prometu.

- I ja to mrzim, hodati gradom kao u Zagrebu, a da se iza mene naglo zaustavi bicikl ili se oko mene preguravaju biciklisti. Zašto stvoriti grad u kojem se ljudi boje hodati? Svi u prometu moraju znati gdje im je mjesto, svako u svojem prostoru - naglašava Kabell.

Danska Princeza Mary vozi redovito blizance u vrtić

 

U Kopenhagenu danas imaju staze za bicikle koje su niskim rubnicima fizički odijeljene od kolnika i pješačkih šetnica.

Prema anketi, stanovnici Kopenhagena idu na posao biciklom: u 32 posto slučajeva jer je to i dobra vježba, u 5 posto jer je najbrži prijevoz, 20 posto jer je najjeftiniji prijevoz te 7 posto jer je ekološki prihvatljiv.

Na pitanje što je s vožnjom biciklima gradom zimi Kabell je odgovorio da je Kopenhagen grad koji ima jake zime, ali ako se grad kvalitetno održava i čisti, vožnja biciklima i dalje je moguća, naravno uz adekvatnu toplu odjeću.

- I zimi ideš biciklom jer ćeš tako najbrže stići do posla. Nemojte samo misliti da smo mi nešto manje lijeni od vas pa zato to radimo, i mi volimo uživati kao i vi. No, poanta je stvoriti grad koji je lagan za kretanje stanovnika - zaključuje on.

FOTO: Rasmus-Hjortshoj, DISSING+WEITLING, Rasmus Hjortshøj - COAST Studio

Izdvajamo

Iz drugih medija