Projekt podrazumijeva da se postojeći park Városliget veličine 20 hektara dodatno znatno proširi za još 13 hektara te postane urbano javno mjesto za opuštanje, zelena oaza i dom institucija kulture, mjesto zabave i bavljenja sportom. Ovdje će se sagraditi Muzej mađarskog transporta, Muzej mađarske glazbe i Nacionalna umjetnička galerija, obnoviti Etnografski muzej i Muzej lijepih umjetnosti koji je već vrlo posjećen. Preuredit će se i povećati ZOO i Széchenyi termalno kupalište, dodati klizalište, centar za inovacije, kazalište za djecu, promenada, sunčalište uz jezero, staze za trčanje i staze za bicikle, sportski tereni, park ruža, otok dječjih igrališta....
GREDELJ
Projekt Liget Budapest predstavljen prije više od pet godina zbog krize je bio u zastoju, ali je sada, u ekonomski boljem vremenu, pokrenut. Neke ovdje postojeće institucije već privlače milijun posjetitelja godišnje, a sad će se sve obnoviti prema standardima 21. stoljeća. Ipak, koja je računica u proširenju parka i gradnji nekoliko novih zgrada za kulturu, projektu koji je vrijedan 1,2 milijarde eura? Možemo to otprilike zamisliti kao da hrvatska vlada ili uprava Grada Zagreba investira u nekadašnji Gredelj veličine 13 hektara kako bi ovdje proširili Zelenu potkovu i sagradili nekoliko atraktivnih muzeja i zabavnih sadržaja.
- Riječ je o javnom projektu koji se provodi na zemljištu koje pripada državi, gradu i četvrti, ali je osnovana Vladina tvrtka koja sve vodi i koja je sastavljena od stručnjaka iz raznih područja. Prvi korak je bio vlasništvo ujediniti pod jednom tvrtkom. To je vrlo vrijedno zemljište uz sam centar koje ima golem potencijal. Pronašli smo kombinaciju raznih funkcija sadržaja koje će se graditi, a baza projekta je hub kulture - objasnio nam je Balazs Jelinek, zamjenik CEO-a tvrtke Liget Budapest, koji je gostovao u Zagrebu na konferenciji o razvoju nekretnina “Filipović”, na prezentaciji Budimpešte, kroz temu “Izazov i garancije uspjeha u razvoju nekretnina”.
Baza projekta Liget Budapest je činjenica kako kultura i turizam gradu donose mnogo novca, a naravno, i želja da se stvori i ostavi nešto vrijedno za zajednicu.
- U svakom velikom projektu mora se naći biznis način. Ovdje je taj da se dodaju nove atrakcije za turiste kako bi se turiste zadržalo i privuklo nove. Jednostavno, ako grad ima turističke atrakcije, on će ostati atraktivan, a to je benefit za sve uokolo, za čitav grad - rekao je Balazs Jelinek.
Nekadašnju zgradu mađarskih inovacija, sagrađenu za Milenijski sajam 1885. godine, koja je srušena u Drugom svjetskom ratu, rekonstruirat će iz temelja. Budući Muzej mađarske glazbe sagradit će se prema projektu arhitekta Sou Fujimoto, u kojem će u prizemlju zgrade biti osjećaj kao da se stoji u šumi. Nova nacionalna umjetnička galerija gradit će se prema projektu japanskog Pritzker ureda SANAA i bit će otvorena 2019. godine. Dakle, za nove zgrade raspisivani su međunarodni arhitektonski natječaji. Obnova i osuvremenjenje Muzeja lijepih umjetnosti je u tijeku te je krenuo projekt i Etnografskog muzeja čiji su autori iz Napur Architecta. U parku se uređuje i Centar za restauraciju i konzervatore. Bit će to u potpunosti pješački park.
KRAJOBRAZ
U fazi osmišljavanja sadržaja parka bili su uključeni svi mogući dionici projekta, identificirali smo sve NGO-e, pravne i fizičke osobe, imali smo mnogo manjih podnatječaja, kao što je natječaj za najvišu zgradu u parku, a sve to uz renomirane suce u žiriju. Održano je i osam gradskih foruma, neki su bili za specijalizirane teme kao što su dječji park i pseći park... Dobili smo 600 pisanih mišljenja i 95 posto prijedloga implementirali u aktualni projekt - istaknuo je Balazs Jelinek.
Plan je već da do 2020. godine Városliget park bude veći, zeleniji i življi. Prilikom odabira projekta za pojedine institucije bila im je bitna arhitektura i održivost.
- U Bilbau je prije krize sagrađen poznati Guggenheim muzej, a kad je nastupila kriza, proračun za upravljanje zgradom je smanjen, što je bilo loše, i mi ne želimo da nam se dogodi slično. Dakle, tražili smo pri odabiru projekta ravnotežu u održivosti - kaže on.
Na konferenciji je bilo riječi i o velikom privatnom projektu Budapart, jednom od najvećih gradilišta u Budimpešti. Nalazi se uz Dunav, na području veličine 54 hektara, a o projektu je govorio dr. Mihaly Schrancz, direktor za razvoj tvrtke Property market, Budapart.
- Projekt koji je ušao u fazu dva podrazumijeva 15 rezidencijalnih zgrada za 30.000 stanovnika i poslovne zgrade u kojima će raditi 6000 osoba. Znači, gradimo mješovitu namjenu. Ovdje će biti i trgovina na površini od 15.000 kvadrata, s novim ulicama i trgom. Stambene zgrade imat će svoj privatni izlaz na plažu rijeke. Ne postoje dvije identične zgrade, a uključili smo i krajobrazne arhitekte - objasnio je dr. Mihaly Schrancz.
KRIZA
Na konferenciji se moglo čuti i kako je ekonomska kriza prilično pogodila Mađarsku 2008. godine, a potrajala je dulje nego u mnogim zemljama Europe, te su njihovi ekonomisti proteklo razdoblje nazvali periodom dviju recesija. Za vrijeme te krize građeno je manje stanova nego za Drugog svjetskog rata, a investicije su gotovo prestale postojati. Neki su ipak, kao tvrtka Attile Kovacsa, partnera u Horizon Development tvrtki, uspjeli i tijekom krize napraviti neke značajne projekte.
- Zgradu koja je kulturno dobro, za koju je prije traženo 20 milijuna eura, kupili smo za osam milijuna. No potom su naš projekt preuređenja u poslovnu zgradu odbile podržati sve banke. Ipak, našli smo budućeg zakupca za zgradu i realizirali projekt, a važno je bilo imati i malo sreće. Zato je moja poruka za iduću krizu, kada dođe, da ne prestanete s projektima i ne spuštate kvalitetu jer oni s najboljim praksama prežive - napomenuo je A. Kovacs.
Mađarska se od 2016. godine počela oporavljati te se sada našla u sličnom razdoblju kao prije krize.
Na nedavni boom na tržištu nekretnina u Mađarskoj utjecalo je niz razloga, a najviše jto što je država spustila PDV na pet posto te su ljudi počeli opet ulagati u stanove.
Mađarske građevinare i investitore trenutačno muče slične muke kao i naše, nedostatak radne snage. Za velike projekte,pri gradnji koriste gotove elemente, što znači i rast cijene projekta za 10-ak posto zbog troškova proizvodnje samih elemenata.
Foto: Liget Budapest
