NOMADSKA ARHITEKTURA

Što će biti s objektima realiziranim za potrebe Olimpijskih igara u Rio de Janeiru?

    AUTOR:
    • Sanja Kovacs

  • OBJAVLJENO:
  • 19.08.2016. u 13:52

Sportska borilišta pretvorit će se u škole i domove. Ovaj pristup omogućit će da se neke građevine koje tijekom Igara služe kao sportska borilišta poslije rastave te da se njihov građevinski materijel iskoristi za gradnju drugih, društveno korisnih i potrebnijih projekata.

Olimpijske igre u Brazilu u punom su jeku. Čak 34 sportska borilišta u Rio de Janeiru kao gradu domaćinu natjecanja, ali i São Paulu, Belo Horizonteu, Salvadoru, Brasílii i Manausu gdje će se odigrati neke nogometne utakmice, ugostila su sportaše iz cijelog svijeta koji se natječu u ukupno 28 olimpijskih sportova ne bi li ostvarili san i osvojili olimpijsku medalju. Važni su svaka stotinka i svaki milimetar, svaka prolivena kaplja znoja...
No slična užurbana atmosfera u kojoj je također svaka sekunda bila bitna u Brazilu je vladala mjesecima prije početka Olimpijskih igara, kada su se radnici na gradilištima utrkivali s vremenom ne bi li u roku dovršili sva zdanja potrebna za uspješno funkcioniranje natjecanja.

Prenamjena

U Rio de Janeiru većina se borilišta nalazi u dijelu grada koji se zove Barra da Tijuca, gdje je smješteno i olimpijsko selo, dok je ostatak sportskih terena raspoređen u tri zone i to na plaži Copacabani, Maracani i Deodoru.
Natjecanja se održavaju u 18 sportskih dvorana, terena i stadiona koji postoje otprije te je neke od njih trebalo samo malo obnoviti ili prilagoditi, 9 novih građevina projektirano je za potrebe Olimpijskih igara, a podignuto je i 7 privremenih, montažnih objekata koji će nakon natjecanja biti uklonjeni.
Najveća novost je korištenje takozvane "nomadske arhitekture" koja će osigurati da se neke građevine koje tijekom Igara služe kao sportska borilišta poslije rastave te da se njihov građevinski materijal iskoristi za gradnju drugih, društveno korisnih i potrebnijih projekata. Ostali objekti bit će prenamijenjeni ili stavljeni na raspolaganje javnosti i sportašima.
Tako bi primjer “nomadske arhitekture” nakon Olimpijskih igara trebao biti primijenjen na 2 od 9 sportskih objekata u Olimpijskom parku Barra. Od materijala korištenog za izgradnju Future Arene u kojoj se sada održavaju natjecanja u rukometu planira se gradnja 4 javne škole, svaka kapaciteta 500 učenika. Olympic Aquatics Stadium, u kojem se natječu plivači i vaterpolisti, također bi trebao biti rastavljen da bi se od njegovih dijelova izgradila dva centra za vodene sportove, svaki s olimpijskim bazenom od 50 metara te s gledalištem za 6000, odnosno 3000 ljudi.
Carioca arena 3 ostaje na svom mjestu ali će služiti u svrhe obrazovanja pa će biti prenamijenjena u Olimpijsku eksperimentalnu školu s prostorom za 850 učenika koji uz edukaciju žele zadržati i visok stupanj treninga.
Ostalih 6 objekata u olimpijskom parku Barra tvorit će Olimpijski trenažni centar i osiguravati vrhunske sportske terene za tenis, hrvanje, dizanje utega, badminton, mačevanje, taekwondo, džudo i atletiku. Planirana je i dogradnja atletske staze za trčanje te dva terena za odbojku na pijesku, a od materijala RTV centra koji sada služi za emitiranje programa trebao bi biti sagrađen učenički dom sa 166 dvokrevetnih soba.

Luksuzno naselje

Osim što će i dalje nuditi brojne sportske terene, Olimpijski park Deodoro trebao bi postati nova gradska zona za uživanje i opuštanje namijenjena mlađoj populaciji. U budućem X-parku staza za kajak postat će rekreacijsko jezero uz koje bi se trebale naći staze za vožnju BMX-a i bicikla, rampa za vožnju skateboarda, oprema za fitness na otvorenom te roštilji.
I olimpijsko selo koje se sastoji od 31 nebodera visokih 17 katova postat će luksuzno naselje s nekoliko bazena i tropskim vrtovima te stanovima iz kojih pogled puca na jezero Jacarepaguá.

Najskuplje igre

Sa 12 milijardi dolara uloženih u infrastrukturu Olimpijske igre u Riju spadaju među najskuplje u povijesti. To je kod velikog broja lokalnog stanovništva izazvalo negodovanje jer se trenutno nalaze u dubokoj financijskoj krizi. Sve je dodatno pogoršala činjenica da su zbog potreba novih prometnih trasa i gradilišta stanari nekih favela preseljeni na nove, udaljene lokacije, ali i saznanje da se državnim novcem financira gradnja novih linija autobusa i metroa koje uglavnom pogoduju ljudima koji žive u bogatijim četvrtima. Stoga bi realizacija projekata “nomadske arhitekture” nakon Olimpijskih igara bila korak koji bi stanovništvu Rio de Janeira ipak donio osjetljiviju korist i spriječio tužan scenarij u kojem brojne građevine nakon završetka velikog natjecanja zjape prazne i propadaju. U nastavku donosimo pregled nekih novoizgrađenih olimpijskih objekata u Riju.

Izdvajamo

Iz drugih medija